Ako se krvni sudovi oštete u srednjim godinama, posledice u vidu zaboravnosti se naplaćuju decenijama kasnije
Ovo otkriće pruža jasan motiv ljudima da na vreme preduzmu korake koji čuvaju i srce i mozak
Period između 45. i 65. godine života predstavlja "zlatni prozor" u kom se lomi sudbina mozga u starosti, otkriva najnovije istraživanje.
Iako tačan mehanizam nastanka demencije i dalje nosi brojne nepoznanice, dokazi o faktorima koji ubrzavaju ili usporavaju ovo stanje postaju sve jasniji naučnicima. Rizici se kreću od individualnih genetskih predispozicija do širih spoljašnjih uticaja, poput izloženosti zagađenom vazduhu ili gubitka sluha u kasnijim godinama.
Međutim, dok na genetiku ne može da se utiče, a zagađenje životne sredine predstavlja sistemski problem društva, postoji čitav niz faktora rizika za demenciju koji spadaju u takozvane modifikovane navike - elemente zdravlja nad kojima pojedinac ima direktnu kontrolu.
Velika studija američkih i kineskih istraživača donosi ohrabrujuće vesti: čovek i te kako ima moć u svojim rukama da utiče na brzinu starenja sopstvenog mozga.
Istraživači su mapirali tri presudna faktora u srednjem životnom dobu čije držanje pod kontrolom direktno odlaže početak kognitivnog pada, pa samim tim i demenciju.
Šta otkriva analiza podataka tokom četvrt veka?
Naučni tim je sproveo obimnu analizu zdravstvenih kartona 12.409 učesnika, koji su praćeni u prosečnom vremenskom rasponu od čak 26 godina. Cilj je bio utvrditi na koji način zdravstveno stanje u srednjim godinama utiče na pojavu demencije decenijama kasnije.
Rezultati studije, objavljene početkom ovog meseca u naučnom časopisu "Neurology Open Access", pokazuju nedvosmisleni zaključak: briga o tri ključna vaskularna faktora u srednjim godinama (između 45. i 65.) donosi u proseku 12,6 - odnosno skoro 13 dodatnih godina života bez simptoma demencije.
Tri ključna stuba za očuvanje mozga
Istraživanje je kao tri najvažnije stavke u srednjim godinama izdvojilo sledeće parametre:
- Normalan krvni pritisak (održavanje pritiska u preporučenim granicama),
- Odsustvo dijabetesa (stabilna regulacija nivoa šećera u krvi),
- Nepušenje (potpuno izbegavanje duvanskih proizvoda).
Ključni razlog zbog kog su ove tri stavke toliko presudne leži u njihovom direktnom uticaju na vaskularni sistem - odnosno na zdravlje i elastičnost krvnih sudova. Kada su krvni sudovi oštećeni hroničnim povišenim pritiskom, šećerom ili toksinima iz duvanskog dima, dotok kiseonika i hranljivih materija u mozak biva narušen, što stvara podlogu za ubrzano propadanje moždanog tkiva.
Zašto je vaskularno zdravlje u srednjim godinama presudno?
Naučnici ističu da je uticaj povišenog pritiska, šećera i pušenja na mozak kumulativan. Ako se krvni sudovi oštete u srednjim godinama, posledice u vidu zaboravnosti, gubitka orijentacije i kognitivnog pada naplaćuju se decenijama kasnije.
- Održavanje optimalnog vaskularnog zdravlja u srednjem životnom dobu povezano je sa do 12,6 dodatnih godina bez demencije. Izražavanje rizika u vremenskim okvirima pruža jasan motiv ljudima da na vreme preduzmu preventivne korake koji čuvaju i srce i mozak - objašnjavaju autori studije.
Faktori koji skraćuju kvalitetan život
U analizi su uzeta u obzir i brojna druga stanja i specifičnosti učesnika, uključujući pol, rasu, starosnu dob, nivo fizičke aktivnosti, ali i prisustvo zloglasnog gena APOE4, za koji je odranije poznato da povećava rizik od nastanka Alchajmerove bolesti - koja je najčešći oblik demencije.
Podaci pokazuju da osobe sa sva tri prisutna faktora rizika (visok pritisak, dijabetes i pušenje) imaju ne samo znatno raniji početak demencije, već i značajno veću stopu ranijeg mortaliteta, prenosi "Science alert".
Poziv na buđenje: "13 godina viška" za zdrav mozak
Iako studija po svojoj prirodi ne dokazuje direktnu uzročno-posledičnu vezu u svakom pojedinačnom slučaju, ona pruža izuzetno snažne statističke dokaze o važnosti kontrole ovih parametara.
Epidemiolog dr Jozef Koreš sa Univerziteta u Njujorku (NYU Langone Health) naglašava da ovi nalazi treba da posluže kao poziv na buđenje celokupnom društvu.
- Naši nalazi jasno ukazuju na to da ljudi u srednjim godinama treba aktivno da izbegavaju ove faktore rizika ukoliko žele da sačuvaju zdravlje mozga duže od jedne decenije. Otkrivanje načina za odlaganje demencije je ključno, posebno ako znamo da je čak 42 odsto populacije u riziku da razvije ovo stanje u nekom trenutku nakon 55. godine - upozorava dr Koreš, inače jedan od glavnih autora studije.
Razlike među polovima i rasama u procesu starenja mozga
Zanimljiv uvid iz istraživanja jeste i to kako vaskularno zdravlje utiče na različite demografske grupe:
- Žene koje su održavale optimalno vaskularno zdravlje živele su u proseku 18,1 godinu bez demencije od početka praćenja, u poređenju sa 16,6 godina kod muškaraca.
- Razlike su uočene i među rasama, gde su beli učesnici u proseku ostvarivali 19,6 godina bez kognitivnih smetnji, u poređenju sa 16 godina kod crnih učesnika.
Naučnici napominju da ove razlike ukazuju na postojeće zdravstvene nejednakosti, ali i naglašavaju da smanjenje vaskularnog rizika donosi merljivu korist svim populacionim grupama bez izuzetka.
Novi pristup starenju: Nije važno samo da li, već kada demencija počinje
Svake godine dodatnih 10 miliona ljudi širom sveta dobije dijagnozu demencije, a sa starenjem globalne populacije očekuje se dalji rast ovih brojki. Zbog toga se u savremenim medicinskim istraživanjima dešava važan zaokret - fokus se više ne stavlja samo na pitanje da li će neko oboleti, već na to kada će se prvi simptomi pojaviti.
- U skladu sa ovim studijama, naši nalazi dodatno ističu kako akumulacija vaskularnih faktora rizika utiče na preživljavanje bez demencije. Ovaj pomak od incidencije demencije do preživljavanja bez demencije nudi jasniju perspektivu za razumevanje uticaja vaskularnog zdravlja na putanje kognitivnog starenja - pišu istraživači.
Ukoliko se početak bolesti pomeri za 10 do 13 godina, veliki broj ljudi dobija priliku da proživi svoj puni životni vek očuvanog pamćenja i potpune samostalnosti.
- Nadamo se da će ovi rezultati podstaći ljude da prestanu sa pušenjem i da od 45. godine pa nadalje redovno i pažljivo kontrolišu svoj krvni pritisak i nivo šećera u krvi - zaključuje dr Koreš.
Reči koje otkrivaju demenciju: Zašto je više "hm", a manje "jer" ozbiljan signal za uzbunu
Imaju 80 i više godina a um kao sa 50: Kako stariji prkose normalnim putanjama starenja