Mit je da će mladež postati maligan ukoliko se ukloni ili povredi
Ako se uklanja radiotalasnom metodom, nije retko da se vrati na mestu ožiljka
Mladež koji krvari je znak za uzbunu, ali ono što pacijenti najčešće smatraju "preventivnim" uklanjanjem mladeža zapravo ne smanjuje rizik od melanoma.
Mnogi ljudi strahuju da će povreda ili uklanjanje mladeža "aktivirati" bolest, dok drugi, u želji za apsolutnom sigurnošću, traže da im se preventivno skinu sve promene sa kože. U lavirintu informacija o tome koje promene na koži su opasne, a koje samo estetski problem, lako je napraviti grešku koja može da odloži dijagnozu melanoma, najopasnije vrste raka kože.
O najčešćim dilemama, zabludama i pravilnim koracima u kontroli kože, za "Blic Zdravlje" govori profesor dr Željko Mijušković, specijalista dermatovenerologije, supspecijalista iz onkologije i generalni sekretar Udruženja dermatovenerologa Srbije.
Kada se mladeži uklanjaju
Kada je uklanjanje mladeža zaista medicinski opravdano, a kada je u pitanju isključivo estetska odluka, profesor Mijušković jasno razgraničava:
- Promena na koži se može ukloniti iz medicinskih razloga ili iz razloga što postojeća promena na koži pacijentu pravi nelagodnost ili narušava izgled. U prvom slučaju, lekar objašnjava pacijentu da je određena promena sumnjiva i da je potrebno da se ukloni. U drugom slučaju, pacijent izražava želju da se promena koja mu smeta ukloni sa kože.
"Za svaki slučaj": Da li se mladeži uklanjaju preventivno
Mnogi pacijenti veruju da će masovnim uklanjanjem mladeža eliminisati rizik od raka kože. Međutim, dr Mijušković upozorava na važnu činjenicu:
- Svaka promena na koži može se ukloniti, ekscidirati, iz medicinskih ili kozmetskih razloga. Naravno, uslov je da intervenciju obavlja za to edukovana osoba (dermatohirurg, hirurg-plastičar, maksilofacijalni hirurg) i da pored rizika same intervencije, koji je veoma mali, ne postoji druga opasnost za pacijenta. Posle intervencije neophodno je poslati tkivo na mikroskopsku analizu kod patologa.
- Ne možemo govoriti o preventivnom uklanjaju mladeža, jer melanom značajno češće nastaje na koži gde nije bilo mladeža, nego na mestu gde je mladež. Pacijentu koji želi da ukloni sve mladeže, sprečavajući tako rizik od nastanka melanoma, treba objasniti da se tako ne smanjuje rizik - napominje prof. dr Mijušković.
Dermoskopija - pregled koji "vidi" više od oka
Pre svakog uklanjanja promena na koži, dodaje naš sagovornik, potrebno je uraditi dermoskopski pregled.
- Dermoskopija je jednostavna, neinvazivna, brzo izvodljiva i veoma korisna metoda pomoću koje je moguće postaviti pouzdaniju dijagnozu pigmentnih lezija, a posebno razlikovati melanom od drugih benignih pigmentnih promena. Ovaj pregled pigmentnih promena nesumnjivo je neophodan u ranom otkrivanju melanoma. Takođe, ovom metodom moguće je i rano otkrivanje drugih tumora kože - objašnjava prof. dr Mijušković.
Sam pregled se veoma jednostavno izvodi, kaže profesor, a dobijenu sliku moguće je sačuvati u računaru, posle određenog vremena uporediti sa ranijom dermoskopskom slikom ili istu poslati drugom dermatologu na dodatnu ekspertizu.
- S obzirom na sve veću učestalost tumora kože, savetujemo da se pacijenti koji imaju veliki broj mladeža najmanje jednom godišnje jave svom dermatologu i pregledaju svoje mladeže dermoskopskim pregledom - poručuje prof. dr Mijušković
Tabu o "diranju" mladeža i druge opasne zablude
Jedno od najčešćih pitanja je upravo ono o "aktivaciji" mladeža nakon povrede ili intervencije. Profesor Mijušković je po tom pitanju kategoričan:
- Postoje određeni tabui da će mladež "postati maligan" ukoliko se ukloni ili povredi, što naravno nije tačno i ne postoje nikakvi dokazi za ovakav stav. Povreda mladeža ne predstavlja rizik, a spontano krvarenje iz određene promene obično govori u prilog uznapredovale promene - objašnjava sagovornik "Blic zdravlja".
Kako izabrati metodu uklanjanja mladeža i zašto je patohistološka analiza obavezna
Izbor metode direktno zavisi od prirode promene na koži.
- Kada se uklanja mladež, najčešće se savetuje hirurška ekscizija, jer se njome mladež uklanja u celosti i pošalje se reprezentativan uzorak patologu. Druge benigne promene (npr. fibromi, seboroične keratoze) mogu se ukloniti radiotalasima ili krioterapijom tečnim azotom - navodi prof. dr Mijušković i dodaje:
- Posle uklanjanja mladeža, uzorak je neophodno poslati patologu koji će uraditi patohistološki pregled. Time će pacijent i lekar dobiti definitivnu potvrdu o kakvoj vrsti promene se radilo. Ponekad, patohistološki preparati se mogu poslati i drugom patologu na ekspertsku analizu.
Da li mladež može da se vrati nakon uklanjanja
Mnoge pacijente plaši pojava pigmenta na mestu gde je nekada bio mladež. Profesor objašnjava kada se to dešava:
- Ukoliko se mladež uklanja radiotalasnom metodom, nije retko da se vrati na mestu ožiljka, odnosno na mestu intervencije. Treba naglasiti će ožiljak ostati i posle radiotalasnog uklanjanja mladeža, kao i posle hirurške ekscizije. Takođe, posle radiotalasnog uklanjanja često ne možemo dobiti potvrdu da je mladež uklonjen u celosti - napominje prof. dr Mijušković i otkriva koje greške pacijenti najčešće prave nakon uklanjanja mladeža:
- Greške se najčešće svode na prerano uklanjanje konaca, kao i na povećanu aktivnost dela tela na kome je bila intervencija. Najbolji način da izbegnemo greške je da poslušamo savet lekara koji je uradio intervenciju - zaključuje prof. dr Željko Mijušković.
Značaj pregleda mladeža
U okviru kampanje #SaveYourSkin, u Beogradu su i ovog proleća organizovani besplatni preventivni pregledi mladeža koji su ključni za rano otkrivanje raka kože. Koliki je značaj ovih pregleda, govori podatak da je za pet dana u aprilu u Francuskom institutu urađeno 1127 pregleda i nađeno 85 suspektnih mladeža.
Stručnjaci podsećaju da rak kože, ukoliko se otkrije u ranoj fazi, može da se izleči u čak 99 odsto slučajeva, ali da se u praksi i dalje nedovoljno ljudi javlja na preventivne preglede na vreme. Prema podacima Instituta za javno zdravlje, od oko 700 melanoma koliko se godišnje otkrije u našoj zemlji, samo 20 odsto bude otkriveno u ranom stadijumu.
Glavni faktor rizika ostaje UV zračenje, a profesor Mijušković ističe da porast broja obolelih od melanoma nije rezultat "jačeg" Sunca, već promene našeg ponašanja i češćeg izlaganja.
- Sunce ima istu energiju kakvu je imalo i pre sto godina, ali se ljudi ranije nisu toliko izlagali, češće su bili u pantalonama i dugim haljinama. Takođe, danas lakše i ranije otkrivamo tumore kože, pa je i broj malignih oboljenja kože povećan - poručuje prof. dr Željko Mijušković i dodaje da se kreme sa zaštitnim faktorom obavezno koriste kada je UV indeks 3 ili veći od 3.
Ovu akciju već četvrtu godinu zaredom sprovodi brend La Roche-Posay, a do sada je širom Srbije pregledano 8.600 građana i otkriven je 171 sumnjiv mladež.