Ulje žutog noćurka je pravi rudnik gama-linolenske kiseline koja reguliše hormone i metabolizam
Ulje ove biljke ublažava depresiju, a time posredno smanjuje i želju za pićem
Od drevnih indijanskih melema do savremenih preparata koji regulišu hormone i metabolizam, žuti noćurak se pokazao kao prirodni saveznik u borbi protiv zavisnosti i hroničnih upala.
Iako ga u našim krajevima često srećemo pored pruga ili puteva kao običan korov, žuti noćurak je lekovita biljka koja je decenijama u samom vrhu interesovanja farmaceutske industrije. Njegova specifičnost ne leži samo u lepoti cvetova koji se otvaraju isključivo pred mrak, već u jedinstvenom hemijskom sastavu koji direktno utiče na centralni nervni sistem.
O tome zašto je ova biljka dobila ime "lovac na vino" i kakvu moć krije njeno seme, razgovarali smo sa dr sc. Markom Lj. Nestorovićem, muzejskim savetnikom botaničarem – herbologom u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu.
Lovac na vino: Žuti noćurak smanjuje želju za alkoholom
Istorija žutog noćurka (Oenothera biennis L.) tesno je povezana sa njegovim uticajem na ljudski metabolizam i mozak. Dr Nestorović ističe da je naučni naziv ovoj biljci dao grčki istoričar i biolog Teofrast još 300. godine pre nove ere.
- Teofrast je biljci dao ime jer njen koren, ako se jede, smanjuje želju za vinom i alkoholnim pićima. U prevodu njeno ime znači - lovac na vino - objašnjava dr Nestorović.
Ova karakteristika ostala je relevantna do danas, posebno u procesu odvikavanja od zavisnosti.
- Treba pomenuti da preparati na bazi noćurka mogu da se koriste u odvikavanju od alkoholizma. Ulje ove biljke ublažava depresiju, a time posredno smanjuje i želju za pićem - navodi naš sagovornik.
Kako je žuti noćurak "preko noći" postao popularan
Prema rečima našeg sagovornika, žuti noćurak u istoriji lečenja biljem zauzima značajno mesto.
- Drevni fitoterapeuti koristili su ga za lečenje mnogih bolesti. Severnoamerički indijanci su ga primenjivali u lečenju kožnih bolesti i lečenju rana, a koristio se kod astme, prehlada i gripa.
- Međutim, tek osamdesetih godina prošlog veka savremenim metodama utvrđeno da je ulje semena noćurka pravi rudnik gama–linolenske kiseline, jer ni jedna druga biljka ne sadrži tako veliku količinu. Ovaj pronalazak je preko noći učinio ovu biljku veoma "popularnom" - priča dr Nestorović.
Za šta se koristi žuti noćurak
Gama-linolenska kiselina je esencijalna masna kiselina koja se u organizmu pretvara u prostaglandin, supstancu ključnu za regulaciju vitalnih funkcija.
- Naime, reguliše metabolizam masti i podstiče rad kardiovaskularnog, imunog i centralnog nervnog sistema. Gama-linoleinska kiselina podstiče metabolizam i sagoreva zasićene masti i kalorije i tako pomaže u smanjenju telesne težine. Zatim, prostaglandin učestvuje u regulaciji sinteze pljuvačke i suza, kontroliše lučenje loja, može da spreči abnormalno razmnožavanje ćelija, sprečava trombozu, reguliše nivo holesterola - objašnjava dr Nestorović.
Za izradu lekovitih preparata koristi se seme žutog noćurka zbog visokog sadržaja gama-linoleinske kiseline.
- U svetu postoje brojne sorte i hibridi noćurka čije ulje iz semena sadrži do 9 odsto gama-linoleinske kiseline - dodaje dr Nestorović.
Spas za žene i regeneracija kože
Danas se na tržištu noćurak najčešće nalazi u obliku uljanih kapsula, često obogaćenih vitaminom E, a primenu nalazi u rešavanju problema koji muče milione ljudi.
- Na tržištu postoje preparati u kombinaciji sa vitaminom E koji se koriste za lečenje i regeneraciju kože, kose i noktiju. Postoje i preparati koji uspostavljaju hormonsku ravnotežu kod žena i ublažavaju simptome PMS-a i menopauze, kao što su glavobolja, razdražljivost, osetljivost - navodi dr Nestorović.
Za one koji se bore sa viškom kilograma, noćurak nudi prirodnu potporu jer gama-linoleinska kiselina podstiče metabolizam i sagoreva zasićene masti i kalorije.
Cvetovi se otvaraju samo noću, a privlači i insekte
Ova biljka je u narodu poznata pod slikovitim nazivima kao što su večernja jagorčevina, večernji jaglac, pupoljka ili pupoljica. Upravo taj "večernji" karakter je njena najzanimljivija botanička osobina.
- Narodni naziv noćurak dobio je po svojim cvetovima koji se otvaraju samo na kratko, između šest i sedam sati uveče. Tada se istovremeno otvori osam do deset mirišljavih cvetova, koji na sebe privlače brojne insekte i noćne leptire koji vrše oprašivanje - kaže naš sagovornik.
Kako prepoznati žuti noćurak
Žuti noćurak je dvogodišnja biljka koju karakterišu specifične faze rasta. U prirodi se lako prepoznaje po visini i jarkim cvetovima, a zanimljivo je da je koren biljke, iako se danas retko pominje, kroz istoriju imao važnu ulogu u ishrani.
- U prvoj godini biljka obrazuje lisnu rozetu, a naredne godine se iz rozete formiraju izvodnice na kojima se obrazuju cvetovi i plodovi sa semenom - objašnjava dr Nestorović i navodi sledeće karakteristike žutog noćurka:
- Koren je vretenast i mesnat.
- Stabljika je uspravna, visine jedan do dva metra, a u gornjem delu je razgranata.
- Listovi su jajastog ili eliptičnog oblika.
- Cvetovi su, kako i samo ime nagoveštava - jarkožute boje.
- Cvetanje traje od jula pa sve do prvih jesenjih mrazeva. Krajem leta ili početkom jeseni obrazuju se čaure sa semenom - kaže dr Nestorović.
Gde raste žuti noćurak
Prema botaničkoj klasifikaciji, žuti noćurak pripada rodu Oenothera, koji obuhvata oko 140 vrsta, čija je domovina Severna i Južna Amerika.
- To je biljka koja vodi poreklo iz Meksika i Centralne Amerike. U Evropu je dospela u 17. veku, gde je zbog prelepih i atraktivnih cvetova gajena kao ukrasna biljka. Pod uticajem čoveka, za poslednjih 250 godina areal pojedinih vrsta se jako proširio - kaže dr Nestorović.
Danas je ova biljka rasprostranjena u Evropi, severnoj i srednjoj Rusiji, prednjoj i istočnoj Aziji, severnoj Americi do Meksika.
- U našem podneblju žuti noćurak raste kao korov u starim voćnjacima i vinogradima, neuređenim i zapuštenim mestima, na železničkim nasipima, pored kanala, puteva, na obalama reka, na šljunku, na peskovitoj podlozi, kamenjarima, zidinama, ali se sreće i kao gajena biljka u baštama, vrtovima i na obradivim površinama - zaključuje dr Marko Lj. Nestorović.