Utvrđeno je da umereni konzumenti vina imaju 21 odsto manji rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na osobe koje ne piju ili piju povremeno
Čak i mala konzumacija žestokih pića, piva ili jabukovače povećava rizik od kardiovaskularne smrtnosti za 9 odsto u poređenju sa apstinentima i povremenim konzumentima
Opšte je poznato da prekomerno pijenje povećava rizik od ozbiljnih bolesti i prerane smrti, ali efekti manjih količina alkohola su daleko manje jasni, posebno kada je reč o vinu, pivu, jabukovači i žestokim pićima.
Velika studija koja je obuhvatila više od 340.000 odraslih u Ujedinjenom Kraljevstvu otkrila je da vrsta alkohola koju ljudi piju može uticati na dugoročne zdravstvene ishode pri niskim do umerenim nivoima konzumiranja.
Važan je i izbor koliko i količina pića
Rezultati predstavljeni na godišnjoj naučnoj sesiji Američkog koledža za kardiologiju dodali su novu nijansu sve većem broju dokaza da, kada je reč o alkoholu i zdravlju, i količina i izbor pića mogu biti važni.
- Ovi rezultati dolaze iz opšte populacije, a kod određenih grupa visokog rizika, kao što su ljudi sa hroničnim bolestima ili kardiovaskularnim stanjima, rizici bi mogli biti još veći - rekao je dr Žangling Čen, profesor u Drugoj bolnici Sjangja, Centralno-južnom univerzitetu u Kini i glavni autor studije.
Vrsta pića je promenila sliku
Istraživači su ispitali obrasce pijenja i ishode smrtnosti za 340.924 odrasle osobe koje su učestvovale u studiji UK Biobank od 2006. do 2022. godine.
Kada su se učesnici pridružili studiji, popunili su upitnik o ishrani i bili su raspoređeni u jednu od četiri grupe za unos alkohola na osnovu grama čistog alkohola koji je konzumiran dnevno i nedeljno.
Poređenja radi, čaša piva od 350 ml, čaša vina od 150 ml i porcija žestokog pića od 450 ml sadrže otprilike 14 grama čistog alkohola.
- Ljudi koji su pili manje od 20 g, oko 1,5 standardnih pića nedeljno kategorisani su kao oni koji nikada ili povremeno ne piju.
- Muškarci koji su konzumirali između 20 g nedeljno i 20 g dnevno, i žene koje su konzumirale između 20 g nedeljno i 10 g dnevno, bili su svrstani u grupu sa niskim unosom alkohola.
- Umeren unos je definisan kao 20 g do 40 g - oko 1,5 do tri standardna pića, dnevno za muškarce i 10 g do 20 g dnevno za žene.
- Visok unos je definisan kao više od 40 g, što je oko tri pića dnevno za muškarce i više od 20 g - oko 1,5 pića dnevno za žene.
Zdravstveni ishodi učesnika praćeni su u proseku više od 13 godina.
Vino se razišlo pri nižem unosu
U poređenju sa ljudima koji nikada nisu pili ili su pili samo povremeno, osobe koje su konzumirale mnogo alkohola imale su:
- 24 odsto veći rizik od smrti od bilo kog uzroka,
- 36 odsto veći rizik od smrti od raka,
- 14 odsto veći rizik od smrti od srčanih oboljenja.
Pri niskim i umerenim nivoima unosa, obrazac se razlikovao u zavisnosti od vrste pića:
- žestoka pića, pivo i jabukovača bili su povezani sa značajno većim rizikom od smrti,
- slični nivoi unosa vina bili povezani sa značajno manjim rizikom od smrti.
Kada je reč o smrtnim slučajevima od kardiovaskularnih bolesti, umereni konzumenti vina imali su 21 odsto manji rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na one koji nikada ili su povremeno pili.
Nasuprot tome, čak je i mala konzumacija žestokih pića, piva ili jabukovače bila povezana sa 9 odsto većim rizikom od kardiovaskularne smrti u poređenju sa onima koji nikada ili povremeno ne piju.
- Naši nalazi pomažu u razjašnjavanju prethodno pomešanih dokaza o niskoj do umerenoj konzumaciji alkohola. Ovi nalazi mogu pomoći u preciziranju smernica, naglašavajući da zdravstveni rizici alkohola ne zavise samo od količine konzumiranog alkohola, već i od vrste pića. Čak je i nizak do umeren unos žestokih pića, piva ili jabukovače povezan sa većom smrtnošću, dok nizak do umeren unos vina može nositi manji rizik - objasnio je Čen.
Životni stil utiče na konzumaciju alkohola
Istraživači su rekli da postoji nekoliko objašnjenja koja bi mogla da objasne različite obrasce koji se primećuju u zavisnosti od vrste pića.
Crveno vino sadrži jedinjenja poput polifenola i antioksidanata, koji mogu da podrže kardiovaskularno zdravlje. Vino se, takođe, češće konzumira uz obroke i to rade ljudi koji imaju tendenciju da imaju kvalitetniju ishranu i zdravije opšte navike.
Sa druge strane, žestoka pića, pivo i jabukovača se češće konzumiraju van obroka i povezani su sa nižim ukupnim kvalitetom ishrane i drugim faktorima rizika vezanim za način života.
- Uzeti zajedno, ovi faktori ukazuju na to da vrsta alkohola, način na koji se konzumira i povezani način života doprinose uočenim razlikama u riziku od smrtnosti - rekao je Čen.
Alkohol utiče na ceo sistem za varenje, izaziva više od 200 bolesti: Od upaljenih desni do raka
Alkoholizam: Vidljivi i nevidjivi znaci prekomernog opijanja