Da li je pivo zaista zdravo: Odgovor stručnjaka na najnoviju studiju

Ima li pivo, zaista, neku zdravstvenu korist: Odgovor stručnjaka na rezultate najnovije studije

0
Naučnici su utvrdili da pola litre piva sadrži vitamin B6 koji podstiče rad mozga i to 15 odsto dnevnih potreba, struka ima drugačije mišljenje
Naučnici su utvrdili da pola litre piva sadrži vitamin B6 koji podstiče rad mozga i to 15 odsto dnevnih potreba, struka ima drugačije mišljenje

Nova studija sugeriše da pivo sadrži vitamin B6, koji može imati određene zdravstvene koristi, ali stručnjaci upozoravaju na ograničene koristi u poređenju sa rizicima

Konzumacija alkohola nosi značajne rizike po zdravlje, uključujući oštećenje jetre, mozga, povećanje krvnog pritiska i rizik od raka.

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Pivo bi moglo da ima iznenađujuće zdravstvene koristi, prema novom izveštaju BBC koji je zasnovan na najnovijoj studiji koja je objavljena u časopisu "Journal of Agricultural and Food Chemistry", ali stručnjaci sve ovo posmatraju sa oprezom.

Ova studija je procenjivala sadržaj vitamina B6 u bezalkoholnim i jakim pivima - esencijalni nutrijent sa važnim ulogama u telu.

Potencijalne zdravstvene prednosti piva

Kako prenosi Healthandme, naučnici su utvrdili da pola litre piva navodno ima mnoštvo zdravstvenih prednosti - sadrži vitamin B6 koji podstiče rad mozga, i to oko 15 odsto dnevnih potreba.

Kao neki od ključnih koristi od pijenja piva naučnici su izdvojili:

  • Zdrav imuni sistem
  • Dobro za mozak
  • Pomaže u dobijanju energije iz ugljenih hidrata i proteina u hrani
  • Pomaže telu da stvori hemoglobin.

Istraživači su primetili da muškarcima treba oko 1,4 mg vitamina B6 dnevno, a ženama 1,2 mg. Napomenuli su i da, s obzirom na to da vitamina B6 ima u izobilju u izvorima hrane, gotovo da nema potrebe da se neko okreće pivu u tu svrhu.

Stručnjaci, napominju da je nedostaci nadmašuju koristi od pijenja piva - na primer, pivski stomak i visok krvni pritisak.

Kloe Kejsi, predavač ishrane na Univerzitetu u Bornmutu, kaže da su brojke tehnički tačne, ali obmanjuju u kontekstu.

- Reći da pivo obezbeđuje 15 odsto vašeg dnevnog unosa vitamina B6 zvuči impresivno, ali ignoriše širu sliku ishrane. Većina ljudi u Velikoj Britaniji nema manjak vitamina B6. Ista količina, ili više, može se lako dobiti standardnom zdravom ishranom. Brojne namirnice, kao što su krompir, leblebije, obogaćene žitarice, žitarice, meso i povrće, obezbeđuju vitamin B6 bez potrebe za alkoholom - pojašnjava Kloe Kejsi.

Ona kaže i da rad povezuje vitamin B6 sa važnim neurološkim funkcijama, ali ne pruža dokaze da konzumiranje piva značajno poboljšava zdravlje mozga.

- Tačno se navodi da je vitamin B6 uključen u stvaranje moždanih hemikalija serotonina i dopamina i potvrđuje da pivo sadrži merljive količine B6. Međutim, tumačenje da pivo podstiče rad mozga je problematično.

Rizici, kada je u pitanju alkohol, uvek nadmašuju korist
Rizici, kada je u pitanju alkohol, uvek nadmašuju korist

- Studija ne meri nikakve ishode zdravlja mozga - ni kogniciju, raspoloženje ili neurološke efekte, tako da takvi zaključci nisu potkrepljeni podacima. Unos vitamina B6 iz piva je skroman, a ova naracija previđa dobro utvrđene štetne efekte povezane sa konzumiranjem alkohola - napominje Kloe Kejsi.

Količina piva u studiji je, takođe, zabrinjavajuća, kaže ona. Studija se odnosi u nekim slučajevima na količine do jednog litra, a redovno konzumiranje tih količina alkohola bi očigledno bilo u suprotnosti sa smernicama o konzumiranju alkohola.

- Prijavljeno je da tipična porcija od pola litra obezbeđuje oko 13 do 16 odsto dnevnih potreba za vitaminom B6. Pivo bi trebalo da obezbedi otprilike jednu celu dnevnu količinu vitamina B6 u standardnoj pinti da bi se kvalifikovalo za zdravstvenu tvrdnju - objašnjava Kloe Kejsi i dodaje da se nijedno pivo u studiji nije se približilo tome.

Studija ne ističe štetne efekte

Napominje i da studija ne ističe adekvatno štetne strane alkohola, uključujući rizike za jetru, mozak i povećanu učestalost raka. Kao priznanje ovih štetnih faktora, Svetska zdravstvena organizacija navodi da ne postoji bezbedan nivo konzumiranja alkohola.

- Iako se ovo priznaje u radu, isticanje malog sadržaja vitamina bez pravilnog odmeravanja u odnosu na ove rizike je obmanjujuće. Kada se brendovi pića oslanjaju na ovakve studije kako bi predstavili svoje proizvode kao dobre za vas, oni stavljaju marketing ispred javnog zdravlja. U najgorem slučaju, podstiču ljude da piju više.

- Ovo nije prvi put da su narativi o zdravstvenim koristima alkohola našli put do medija. Ideja da je čaša crnog vina dnevno dobra za vaše srce jedan je od najtrajnijih primera. Iako ova tvrdnja ima neke naučne korene, sada se o njoj žestoko raspravlja. Verovanje u velikoj meri potiče od takozvanog Francuskog paradoksa, nastalog nakon zapažanja da ljudi u Francuskoj izgleda imaju relativno niske stope srčanih oboljenja uprkos ishrani bogatoj zasićenim mastima i redovnoj konzumaciji alkohola - kaže Kloe Kejsi u tekstu u časopisu The Conversation.

Podseća da se posebno sugeriše da crveno vino nudi neke zdravstvene koristi jer sadrži prirodna jedinjenja - polifenole, a posebno jedno koje se zove resveratrol, a koja mogu delovati kao antioksidansi i pomoći u zaštiti ćelija tela:

- Međutim, kasnije studije su izazvale ozbiljnu zabrinutost u vezi sa ovim tvrdnjama. Istraživači su istakli da su drugi faktori – poput ishrane ljudi, njihove aktivnosti i njihovog pristupa zdravstvenoj zaštiti, mogli uticati na rezultate.

Efekat zdravog korisnika

Dodaje i da je došlo do šireg preispitivanja efekata alkohola, sa sve većim dokazima da on može povećati rizik od štete, posebno od određenih vrsta raka.

- Uzeta zajedno, ova pitanja pomažu u objašnjenju obrasca poznatog kao "efekat zdravog korisnika". Na prvi pogled, podaci posmatranja ukazuju na to da umerena konzumacija alkohola može biti zaštitna. Neke studije pokazuju niže stope srčanih oboljenja među umerenim pijancima u poređenju sa onima koji ne piju. Ali, podaci posmatranja mogu pokazati samo korelacije, ne uzrok i posledicu.

- U stvarnosti, umereni konzumatori vina često se razlikuju od onih koji ne piju na važne načine. U proseku je veća verovatnoća da će se hraniti zdravije, biti fizički aktivniji, biti bogatiji, imati više prijatelja i češće posećivati lekara. Svaki od ovih faktora nezavisno smanjuje rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara - navodi Kloe Kejsi.

Prema njenim rečima, kada se ne uzmu u obzir u potpunosti, sam alkohol može pogrešno izgledati kao zaštitni faktor.

- Kada se uzme u obzir širi skup dokaza, posebno istraživanja koja povezuju alkohol sa rakom, bolestima jetre i problemima mentalnog zdravlja, većina pregleda zaključuje da su sve potencijalne koristi male i da ih rizici verovatno nadmašuju. Nutritivni doprinosi piva i vina postoje, ali su mali i malo je verovatno da će se pretvoriti u značajna poboljšanja zdravlja.

- Polifenoli, antioksidanti, vitamini i minerali mogu se bezbednije i pouzdanije dobiti iz voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki, maslinovog ulja i drugih integralnih namirnica, bez rizika povezanih sa alkoholom - poručuje Kloe Kejsi.

Kako alkohol deluje na organizam: Atrofija mozga i drugi zdravstveni problemi

Naučnici su utvrdili da pola litre piva sadrži vitamin B6 koji podstiče rad mozga i to 15 odsto dnevnih potreba, struka ima drugačije mišljenje
Naučnici su utvrdili da pola litre piva sadrži vitamin B6 koji podstiče rad mozga i to 15 odsto dnevnih potreba, struka ima drugačije mišljenje (Foto: Zhane Luk / shutterstock)
Rizici, kada je u pitanju alkohol, uvek nadmašuju korist
Rizici, kada je u pitanju alkohol, uvek nadmašuju korist (Foto: Shutterstock/ majivecka, Shutterstock/ Ole Herget / Ringier)
Izdvajamo za vas