Savremena medicina sada gojaznost tretira kao neuroendokrini poremećaj, zbog čega sama dijeta nije dovoljna za lečenje
GLP-1 terapije poslednjih godina menjaju pristup lečenju gojaznosti i metaboličkih poremećaja
Na 33. Evropskom kongresu o gojaznosti, održanom u Istanbulu, jedna poruka dominirala je među vodećim svetskim stručnjacima: gojaznost više ne sme da se posmatra kao pitanje životnog stila ili ličnog izbora, već kao ozbiljna, hronična i relapsirajuća bolest koja zahteva kontinuirano lečenje, multidisciplinarni pristup i savremenu terapiju.
Među učesnicima Evropskog kongresa o gojaznosti bili su i vodeći stručnjaci iz Srbije, koji su tokom panela, stručnih diskusija i medijskih obraćanja govorili o alarmantnom porastu gojaznosti, povezanosti sa malignim bolestima i kardiovaskularnim bolestima, ali i o novim terapijskim mogućnostima koje menjaju pristup lečenju ove bolesti.
Alarmantno upozorenje: Drugi najveći uzročnik raka, odmah posle pušenja
Profesor dr Snežana Polovina, endokrinolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, upozorila je da gojaznost danas predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih izazova savremenog društva.
- Gojaznost je ozbiljna hronična, relapsirajuća, odnosno povratna bolest, koja ugrožava ne samo onog ko se trenutno bori sa gojaznošću, već i njegovo potomstvo, skraćuje životni vek i dovodi do velikog broja drugih bolesti. Veliki broj metaboličkih bolesti poput tipa 2 dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti prati gojaznost, ali ono što je posebno važno jeste da je gojaznost jedan od najvećih uzročnika malignih tumora odmah posle pušenja - istakla je prof. dr Polovina za RTS.
Govoreći o podacima predstavljenim na kongresu u Istanbulu, ona je naglasila da je sve više naučnih dokaza koji potvrđuju direktnu vezu između viška kilograma i razvoja različitih vrsta karcinoma, zbog čega stručnjaci širom Evrope insistiraju na ranijem prepoznavanju i lečenju gojaznosti.
Neuroendokrini poremećaj: Zašto dijeta nije dovoljna
Sličnu poruku poslala je i prof. dr Edita Stokić, redovna profesorka Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, koja je ukazala da savremena medicina danas gojaznost posmatra kao kompleksan neuroendokrini poremećaj, a ne samo kao posledicu nepravilne ishrane i nedostatka fizičke aktivnosti.
- Danas je jasno definisana gojaznost kao hronična bolest, koja nastaje kada se masna masa tela uveća u meri koja dovodi do narušavanja zdravlja. Najmodernije posmatranje gojaznosti jeste da je to neuroendokrini poremećaj, odnosno disfunkcija između mozga i gastrointestinalnog trakta. Zato dijeta sama po sebi ne može da bude lek, već moramo primeniti odgovarajuću farmakoterapiju - objasnila je prof. dr Stokić.
Nova era lečenja gojaznosti: GLP-1 terapija i semaglutid
Upravo su nove generacije terapija za gojaznost bile jedna od centralnih tema ovogodišnjeg kongresa. Stručnjaci su govorili o značaju GLP-1 terapija koje poslednjih godina menjaju pristup lečenju gojaznosti i metaboličkih poremećaja.
U stručnim sesijama posebna pažnja posvećena je rezultatima terapija zasnovanih na semaglutidu, aktivnoj supstanci koja se koristi u lekovima poput Wegovy i Ozempic, a koje su u prethodnom periodu pokazale značajne rezultate u kontroli telesne mase i smanjenju rizika od komplikacija povezanih sa gojaznošću.
Profesorka dr Mirjana Šumarac, predsednica Srpskog udruženja za proučavanje gojaznosti, istakla je da je edukacija pacijenata jednako važna kao i sama terapija.
- Mi imamo na našem tržištu i svuda u svetu nekoliko tih lekova, ali sada ih je sve više i mnogi su u razvoju. Pacijenti treba da budu edukovani šta treba sve još da urade da bi dozvolili tim lekovima da im omoguće da lakše redukuju telesnu masu - rekla je prof. dr Šumarac u izjavi za RTS.
Prvi korak je lekar, a ne Gugl
O važnosti pravovremenog javljanja lekaru govorila je i docent dr Marina Anđelić Jelić, specijalistkinja interne medicine i endokrinologije u Kliničko-bolničkom centru "Zvezdara", koja je upozorila da se građani često oslanjaju na neproverene informacije sa interneta i društvenih mreža.
- Prvo treba da budu svesni da imaju problem sa povećanom telesnom masom i da to nije samo estetski problem, već stanje koje nosi ozbiljne rizike za nastanak kardiovaskularnih i malignih oboljenja. Prvi korak treba da bude razgovor sa izabranim lekarom, koji će pacijenta dalje usmeriti ka odgovarajućoj dijagnostici i terapiji - navela je dr Marina Anđelić Jelić.
Kako ne vratiti kilograme nakon mršavljenja
Najveći izazov u lečenju gojaznosti, istakla je dr Marina Anđelić Jelić, upravo je održavanje redukovane telesne mase na duži rok.
- Svi možemo u nekom trenutku da smršamo, ali je održivost te redukovane telesne mase najveći problem. Tu postoje brojni hormonski i metabolički mehanizmi koji otežavaju dugoročno održavanje rezultata, zbog čega je stručna pomoć izuzetno važna - istakla je ona.
Sa Evropskog kongresa o gojaznosti u Istanbulu poslata je jasna poruka da Evropa menja način na koji posmatra gojaznost, od stigmatizovanog problema do ozbiljne bolesti koja zahteva sistemsko lečenje, podršku zdravstvenog sistema i dostupnost savremenih terapija. Za srpske stručnjake, učešće na ovom kongresu bilo je prilika da domaćoj javnosti približe najnovije medicinske trendove i dodatno ukažu na činjenicu da borba protiv gojaznosti nije pitanje estetike, već dugoročnog očuvanja zdravlja i prevencije brojnih hroničnih bolesti.