Žene češće doživljavaju atipične simptome i imaju veći rizik od smrtnog ishoda nakon infarkta, dok muškarci češće prijavljuju klasičan bol u grudima
Rani prodromalni simptomi, kao što su neobjašnjiv bol u grudima ili problemi sa snom, mogu da se pojave čak mesec dana pre srčanog udara
Letnji toplotni talas ponovo donosi opasnost po zdravlje, a lekari konstantno podsećaju koliko tropske vrućine i dehidratacija opterećuju kardiovaskularni sistem, a srčane bolesti često dolaze pod maskom atipičnih tegoba koje retko ko povezuje sa srcem.
Mnogi infarkti, naime, manifestuju se kao "tihi" ili daju signale nalik digestivnim smetnjama, zbog čega pacijenti predugo odlažu odlazak kod lekara i tako gube dragoceno vreme u borbi za sopstveni život.
Umesto tipičnog bola u grudima javljaju se problemi sa stomakom
Iako je jak bol u grudima klasičan i najpoznatiji simptom infarkta miokarda, on kod pojedinih grupa pacijenata može potpuno izostati. Kako je za RTS pričao kardiolog dr Dejan Munjiza u takvim slučajevima radi se o takozvanom "tihom" infarktu.
- Nemi ili tihi infarkt nema tipičnu manifestaciju, a to je bol u grudima, koji je jak i koji se širi i pogoršava prilikom aktivnosti. On može da izostane kod onih ljudi koji imaju oštećenje nerava koji prenose bol. To su dijabetičari i ljudi sa drugim oboljenjima iz grupe polineuropatija, odnosno oboljenja nerava. Zbog oštećenja nerava koji prenose bol, kod njih izostaje bol u grudima u momentu dok imaju infarkt miokarda, odnosno srčani udar - rekao je dr Munjiza.
Prema rečima dr Munjize, tihi infarkt se najčešće manifestuje kroz sledeće signale, a za koje mnogi ne pomisle da su simptomi infarkta:
- Mučninu
- Povraćanje
- Tegobe koje liče na stomačne viruse
- Naglo hladno znojenje
- Nagli gubitak snage
Često srčani udar zamaskiraju digestivni problemi, pa pacijenti najpre pomisle da je uzrok tegoba običan problem sa stomakom. Ovakvi simptomi lako zavaraju ljude da je u pitanju prolazni stomačni virus, zbog čega ostaju kod kuće i leže, nesvesni da im je život u neposrednoj opasnosti.
Da digestivni problemi i te kako mogu da prikriju infarkt, ranije je za "Blic zdravlje" potvrdila i kardiolog dr Radinka Pekić. Ona je naglasila da se kod žena, starijih osoba i dijabetičara jak bol često uopšte ne javlja, već osećaju nelagodu, pritisak, stezanje ili peckanje u grudima.
- Ovi pacijenti mogu umesto bola doživeti simptome kao što su umor, vrtoglavica, mučnina ili znojenje. Odsustvo intenzivnog bola otežava prepoznavanje infarkta i može dovesti do kašnjenja u traženju medicinske pomoći, što dodatno ugrožava život - upozorila je spec. dr Radinka Pekić.
Simptomi kod žena i muškaraca se razlikuju
Statistika pokazuje da se oko 70 odsto srčanih udara javlja kod muškaraca, ali žene, nažalost, češće umiru u roku od godinu dana nakon infarkta. Glavni razlog leži u tome što dame daleko češće doživljavaju atipične i teško prepoznatljive simptome.
Dok muškarci uglavnom prijavljuju klasičan bol preko celog grudnog koša koji se širi ka vratu i levoj ruci, više od 50 odsto žena ima ozbiljne probleme sa spavanjem u roku od četiri nedelje pre ili posle udara (naspram 32 odsto muškaraca).
Žene takođe znatno češće osećaju:
- Izraženu anksioznost
- Neobjašnjiv umor
- Kratak dah
- Mučninu i povraćanje
- Bol u leđima ili vilici
Nevolja je u tome što žene ove alarmantne signale najčešće nepravedno pripišu svakodnevnom stresu i premoru.
Prodromalni simptomi: Signali mesec dana ranije
Srčani udar se veoma retko dešava iznenada i "iz čistog mira". Telo upozorava pacijenta čak mesec dana ranije kroz takozvane prodromalne simptome. Najčešći raniji znak jeste neobjašnjiv bol u grudima, koji se javlja u čak 68 odsto slučajeva.
Među ostalim ključnim simptomima upozorenja nalaze se:
- Osećaj težine u grudima
- Palpitacije (subjektivni osećaj lupanja i preskakanja srca)
- Kratkoća daha pri manjem naporu
- Osećaj pečenja u grudnom košu
- Neobičan i nesrazmeran umor
- Nagli problemi sa spavanjem
Blagovremeno prepoznavanje ovih ranih znakova pomaže pacijentima da na vreme potraže stručnu medicinsku pomoć i time dramatično poboljšaju svoje šanse za preživljavanje i potpuni oporavak.
Opasni jutarnji sati: Između 7 i 11 ujutru srce je najranjivije
Najveći broj srčanih udara statistički se događa u jutarnjim satima, a rizik je za čak 40 odsto veći u periodu od 7 do 11 časova ujutru.
Interventni kardiolog dr Anirudhi Mandalu objašnjava da kada se telo budi, krvni pritisak prirodno raste, hormoni stresa (pre svih kortizol) naglo skaču, a trombociti postaju lepljiviji, što krv čini značajno gušćom. Kada se na to doda i prirodna dehidratacija nakon spavanja, srce postaje izuzetno ranjivo.
Pogrešne svakodnevne jutarnje rutine, poput brzog ispijanja jake kafe ili čaja na prazan stomak, preskakanja doručka i stresne žurbe na posao, dodatno opterećuju kardiovaskularni sistem. Lekari stoga savetuju obaveznu hidrataciju odmah nakon buđenja uz čašu vode kako bi se krv prirodno razredila, kao i lagan doručak i izbegavanje naglog jutarnjeg stresa.
Kalendar rizika: Zašto su ponedeljak i decembar najkritičniji
Učestalost infarkta je i naučno povezana sa kalendarom. Obimna švedska studija sprovedena na 156.000 pacijenata pokazala je da se najviše srčanih udara događa ponedeljkom, dok se najmanje registruje subotom.
Rizik od infarkta ponedeljkom je za 11 odsto veći u odnosu na ostale dane u nedelji, dok je kod mladih i radno aktivnih ljudi taj rizik veći za čak 20 odsto.
Ponedeljak je ujedno i dan sa najviše teških STEMI infarkta (beleži se rast od 13 odsto), koji nastaju usled potpune blokade glavne srčane arterije.
Glavni uzročnici su:
- stres zbog povratka na posao
- nagli skok kortizola
- poremećaj cirkadijalnog ritma nakon vikenda.
Nedostatak sna takođe igra ogromnu ulogu, što se jasno vidi i po tome što se prvog ponedeljka nakon prolećnog pomeranja kazaljki unapred redovno beleži skok broja pacijenata.
Godišnje doba jednako dramatično utiče na kardiovaskularni rizik: decembar je najkritičniji mesec u godini zbog niskih temperatura koje dovode do sužavanja krvnih sudova, dok je jun statistički najpovoljniji.
Kardiolozi na kraju ističu da, iako su ponedeljak i zima statistički najopasniji, o zdravlju srca moramo brinuti svakog dana - pravilnom ishranom, redovnom fizičkom aktivnošću i kontrolisanjem stresa.