Jedno jaje dnevno može biti deo ishrane kod zdravih ljudi, dok osobe sa povišenim holesterolom i bolestima srca treba da ograniče unos na 3 do 4 žumanceta nedeljno
Nakon posta, treba postepeno uvoditi jaja u ishranu kako bi se izbegle probavne tegobe
Jaja nisu ni superhrana bez ograničenja, ali ni neprijatelj zdravlja. Istina je negde između. Njihov uticaj zavisi od organizma, načina ishrane i količine koju unosimo. Upravo zato, ključ nije u izbacivanju, već u balansu, raznovrsnosti i umerenosti, kaže za "Blic zdravlje" Mia Pešić Jolović, nutricionista dijetetičar.
Ona objašnjava da u ishrani nisu problem sama jaja, već namirnice sa kojima ih kombinujemo.
Prema njenim rečima, kombinacija sa slaninom, puterom i prerađenim mesom značajno povećava unos zasićenih masti, koje imaju jači uticaj na "loš" holesterol - LDL, nego sama jaja.
- Jaja su godinama bila na lošem glasu, često nepravedno optuživana kao jedan od glavnih krivaca za povišen holesterol. Danas, međutim, savremena medicina donosi nijansiraniju sliku - jaja jesu nutritivno vredna, ali njihov uticaj na zdravlje zavisi od mnogo više faktora nego što se ranije mislilo - objašnjava Mia Pešić Jolović.
Mala namirnica, velika nutritivna vrednost
Jaje je jedna od retkih namirnica koja sadrži gotovo sve što je organizmu potrebno.
- U samo jednom jajetu nalazi se kombinacija visokokvalitetnih proteina, vitamina A, D, E i B12, kao i minerala poput gvožđa i selena. Posebno je značajan holin, nutrijent važan za rad mozga, dok antioksidansi iz žumanceta doprinose očuvanju vida - navodi naša sagovornica.
Holesterol u jajima - gde nastaje zabuna
Jedno jaje sadrži oko 200 mg holesterola, zbog čega su se ranije preporuke svodile na strogo ograničenje njegove konzumacije.
- Danas znamo da situacija nije tako jednostavna. Iako jaja zaista mogu uticati na nivo holesterola u krvi, organizam kod većine ljudi ima sposobnost da taj unos delimično reguliše. Zbog toga su promene često blage i ne predstavljaju značajan zdravstveni rizik kod zdravih osoba. Međutim, kod određenog broja ljudi, posebno onih sa već postojećim poremećajem masnoća u krvi ovaj efekat može biti izraženiji. Upravo zato ne postoji jedno univerzalno pravilo koje važi za sve - kaže Mia Pešić Jolović za "Blic zdravlje".
Važna je hrana sa kojom se kombinuju jaja
Prema njenim rečima, važna poruka koju često zaboravljamo jeste da jaja retko jedemo sama.
- Kombinacija sa slaninom, puterom i prerađenim mesom značajno povećava unos zasićenih masti, koje imaju jači uticaj na "loš" holesterol, nego sama jaja. Sa druge strane, jaja uz povrće, integralne žitarice i zdrave masti mogu biti deo uravnoteženog i kvalitetnog obroka - napominje ona.
Koliko jaja je, zaista, dozvoljeno pojesti
Preporuke su se tokom godina menjale. Nekada se savetovalo najviše 2 do 3 jaja nedeljno, dok savremeni pristup dozvoljava veću fleksibilnost.
- Kod zdravih osoba, jedno jaje dnevno može biti deo izbalansirane ishrane. Ipak, kod osoba sa povišenim holesterolom, srčanim bolestima ili dijabetesom, i dalje se savetuje oprez i umeren unos, uz individualni pristup.
- Za pacijente sa kardiovaskularnim bolestima ili poremećajem lipida bezbedna i najčešće prepručena granica je oko 3 do 4 žumanceta nedeljno, uz mogućnost većeg unosa belanaca, i uz kontrolu ukupnih masti u ishrani - savetuje nutricionista dijetetičar Mia Pešić Jolović.
Zašto treba biti oprezan nakon posta
Nakon dugog posta, kada je ishrana bila lakša i siromašnija mastima životinjskog porekla, nagli povratak na težu hranu može da opteretiti organizam.
U tom periodu, prema rečima Mie Pešić Jolović veća količina jaja može izazvati:
- osećaj težine u stomaku,
- nadimanje,
- nelagodnost.
- Ove tegobe su najčešće prolazne, ali su jasan signal da se organizam treba postepeno vraćati uobičajenoj ishrani - kaže sagovornica "Blic zdravlja".
Koliko dugo kuvana jaja mogu da stoje
Prema njenim rečima, kuvana jaja mogu se bezbedno čuvati:
- do 7 dana u frižideru ako su u ljusci
- do 2 do 3 dana ako su oljuštena
- Iako je Vaskrs vreme kada jaja često stoje na stolu kao dekoracija, važno je da ne ostaju na sobnoj temperaturi ceo dan, već da se nakon kraćeg vremena vrate u frižider kako bi bula bezbednija za konzumaciju - podseća Mia Pešić Jolović.
Prirodno farbanje zdravija praznična tradicija
Ona primećuje da sve više ljudi bira prirodne načine farbanja jaja, bez veštačkih boja.
Najčešće se koriste:
- lukovina za tople braon nijanse
- cvekla za crvene tonove
- kurkuma za žutu
- crveni kupus za plavičaste nijanse
- borovnice za ljubičastu.
- Osim što su bezbednije, ove metode vraćaju i duh tradicionalne pripreme praznika - kaže sagovornica "Blic zdravlja".
Koliko jaja je zdravo jesti dnevno: dobra su za zdravlje mišića, očiju, mozga