Da li je sladoled zaista štetan i koliko često ga smemo jesti

Ima li sladoled išta zdravo: Stručnjak otkriva koliko sme da se jede i otkud pravilo da se izbegava u mesecima sa slovom R

1
Sladoled može da ima svoje mesto u ishrani, kaže Mia Pešić Jolović
Sladoled može da ima svoje mesto u ishrani, kaže Mia Pešić Jolović

Sladoled na bazi mleka može doneti kalcijum i vitamine B grupe

Dve grupe pacijenata bi trebalo posebno da obrate pažnju na to koliko sladoleda jedu

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Ne postoji zabranjena hrana, već način na koji je konzumiramo. Tako je i sa sladoledom. On može da ima svoje mesto u ishrani, ali kao povremeno uživanje, ne kao svakodnevna navika - balans je ono što pravi razliku - ne odricanje, kaže za "Blic zdravlje" Mia Pešić Jolović, nutricionista dijetetičar.

U razgovoru za naš portal, otkriva jednu zanimljivu činjenicu.

- Gotovo niko ne pita da li sme čokoladu ili tortu, ali sladoled kao da nosi posebnu krivicu. Svake godine čim krenu topliji dani počinje ista tema - "da li smem sladoled", "koliko je to loše", "da li goji"... Zato često kažem – nije problem u sladoledu, već u tome kako i koliko ga jedemo - naglašava na početku razgovora Mia Pešić Jolović.

Da li se sladoled jede u mesecima sa slovom R

Kad smo već kod zanimljivosti, pitali smo je i koliko je tačno da se sladoled ne treba jesti u mesecima sa slovom R. To onda važi i za april, kao i za septembar, mesecima u kojima se i te kako traži ova poslastica koja rashlađuje.

- Često mi pacijenti pomenu i to pravilo iz detinjstva. Ono potiče iz vremena kada nije postojala adekvatna kontrola i čuvanje hrane. Mlečni proizvodi su se brže kvarili, pa je postojao veći rizik od bakterijskih infekcija. Danas, uz savremene uslove proizvodnje i skladištenja, ne postoji medicinski razlog da se sladoled izbegava u aprilu ili bilo kom drugom mesecu - objašnjava naša sagovornica.

Šta zapravo jedemo kada jedemo sladoled

Prema rečima Mie Pešić Jolović, kada se pogleda sastav većine industrijskih sladoleda, stvari postaju jasnije nego što deluju na prvi pogled.

- Osim mleka i pavlake, oni najčešće sadrže i značajnu količinu dodatog šećera, kao i različite stabilizatore i emulgatore koji mu daju kremastu teksturu i produžavaju rok trajanja. Kod nekih proizvoda prisutne su i biljne masti nižeg kvaliteta. To u praksi znači da ne jedemo samo mlečni desert, već kombinaciju šećera i masti koja lako može da se unosi u većim količinama nego što mislimo - kaže sagovornica "Blic zdravlja".

Ima li sladoled uopšte neku korist

Jedno od čestih pitanja koje joj se postavlja jeste da li sladoled ima neku korist ili je u pitanju samo prazna kalorija.

- Odgovor je negde između. Ako je napravljen na bazi mleka, sladoled može biti izvor kalcijuma i određenih vitamina B grupe. Međutim, količina šećera u većini proizvoda je dovoljno visoka da te koristi ne budu razlog da ga redovno konzumiramo, već eventualno mali nutritivni plus - savetuje nutricionista dijetetičar.

Koliko sladoleda je u redu pojesti

Kada je u pitanju količina, ona savetuje da sladoled bude deo ishrane jednom do dva puta nedeljno, u porciji od oko 100 do 150 grama.

- Ono što često čujem od pacijenata jeste: "Uzimam svaki dan po malo." Upravo to "malo" se vremenom sabere i postane navika koja može da utiče na telesnu težinu i metabolizam. Posebno je važno obratiti pažnju kod osoba koje imaju insulinsku rezistenciju ili problem sa regulacijom šećera u krvi - kaže Mia Pešić Jolović za "Blic zdravlje".

Prednost domaćeg sladoleda

Ona sve češće preporučuje domaće varijante sladoleda, posebno pacijentima koji žele zdraviju alternativu.

- Prednost domaćeg sladoleda je u tome što znate tačno koje sastojke koristite, nema skrivenih dodataka i možete kontrolisati količinu šećera. Često se pacijenti iznenade koliko ovakve varijante mogu biti ukusne - rekla je ona i otkrila nam recepte za jednostavan domaći čokoladni i voćni sladoled.

Recept za domaći čokoladni sladoled

  • Potrebne su dve zrele banane koje se prethodno iseckaju i zamrznu najmanje četiri sata.
  • Banane je važno koristiti zamrznute jer upravo one daju kremastu strukturu.
  • Kada se izblendaju sa jednom kašikom kakaa i malom količinom mleka po potrebi, dobija se gust i kremast sladoled koji može da se jede odmah.
  • Ukoliko se želi čvršća tekstura, može da se ostavi u zamrzivaču još jedan do dva sata.

Recept za domaći voćni sladoled

  • Potrebna je jedna zamrznuta banana, šaka zamrznutih jagoda ili malina i malo jogurta ili vode.
  • Sve se izblendira dok se ne dobije glatka, kremasta masa.
  • Ova verzija ne sadrži dodat šećer, a zahvaljujući voću ima prirodnu slatkoću i osvežavajući ukus.

Sladoled tokom lečenja raka - ublažava neželjene efekte hemoterapije

Bol u grlu i ishrana: Sladoled može da ublaži upalu grla

Sladoled može da ima svoje mesto u ishrani, kaže Mia Pešić Jolović
Sladoled može da ima svoje mesto u ishrani, kaže Mia Pešić Jolović (Foto: Ustupljena fotografija, shutterstock_Sandor Mejias B / Ringier)
Izdvajamo za vas