Doktorka Jelena Brakus otkriva kako da vam URINARNE I VAGINALNE INFEKCIJE ne upropaste odmor: Ovako ćete jedino sačuvati intimno zdravlje leti
- Leti su zbog toplote, vlage i znojenja češći ginekološki problemi kod žena, poput svraba, peckanja, pojačanog sekreta i urinarnih infekcija
- Promene pH vrednosti i narušavanje prirodne ravnoteže vaginalne flore povećavaju rizik od infekcija kao što su kandidijaza, bakterijska vaginoza i urinarne infekcije
Leto, sunce, more, bazeni i dugo očekivani odmor, ženama često donosu i neprijatnosti. Mnoge žene primete neprijatnosti poput svraba, peckanja, pojačanog sekreta ili učestalih urinarnih infekcija. Iako se često veruje da su za to krivi bazeni ili morska voda, uzroci su mnogo složeniji.
O tome zašto tokom letnjih meseci dolazi do češćih problema sa intimnim zdravljem razgovarali smo sa dr Jelenom Stanković Brakus, specijalistom ginekologije i akušerstva iz One Medical klinike.
– Tokom leta stvaraju se idealni uslovi za narušavanje prirodne ravnoteže intimne regije. Povišena temperatura, pojačano znojenje i vlaga pogoduju razmnožavanju bakterija i gljivica. Intimna regija žene je i inače prirodno topla i vlažna, a letnji uslovi to dodatno pojačavaju – objašnjava doktorka.
Jedan od najčešćih razloga zbog kojih se žene tokom leta javljaju ginekologu jeste dug boravak u mokrom kupaćem kostimu.
– Mokar kupaći kostim zadržava vlagu uz telo satima, menja lokalnu pH sredinu i otežava normalnu cirkulaciju vazduha. Upravo zato savetujemo da se nakon kupanja što pre presvučete u suv kupaći ili odeću – kaže dr Brakus.
Prema njenim rečima, ni more ni bazeni sami po sebi nisu najveći problem.
– Hlorisana voda i morska so mogu da poremete prirodnu kiselost vagine i utiču na smanjenje broja zaštitnih bakterija, takozvanih laktobacila. Kada se naruši prirodna ravnoteža vaginalne flore, povećava se rizik od razvoja infekcija – ističe doktorka.
Kako sačuvati intimno zdravlje tokom leta?
Dobra vest je da se većina letnjih tegoba može sprečiti jednostavnim navikama.
– Najvažnije je da se mokar kupaći ne nosi predugo, da se bira pamučni donji veš koji omogućava koži da diše i da se izbegava preterana upotreba agresivnih sapuna i preparata za intimnu negu – savetuje dr Brakus.
Kako objašnjava, za svakodnevnu higijenu najčešće su dovoljni mlaka voda i blagi preparati prilagođeni intimnoj regiji.
Posebnu pažnju trebalo bi obratiti tokom menstrualnog ciklusa.
– Tokom letnjih meseci preporučuje se češća promena uložaka i tampona. Sintetički materijali dodatno zadržavaju vlagu i toplotu, što pogoduje razvoju infekcija – navodi sagovornica.
Važnu ulogu imaju i probiotici.
– Probiotici pomažu očuvanju zdrave vaginalne flore i optimalnog pH. Mogu se unositi kroz ishranu, ali i u vidu oralnih ili vaginalnih preparata, naročito kod žena koje imaju sklonost ka ponavljanim infekcijama ili su nedavno koristile antibiotike – kaže doktorka.
Koje su infekcije najčešće leti?
Prema rečima dr Brakus, tokom leta se najčešće javljaju kandidijaza, bakterijska vaginoza i urinarne infekcije.
Kandidijaza je gljivična infekcija koju najčešće izaziva Candida albicans.
– Simptomi uključuju intenzivan svrab, peckanje, crvenilo i karakterističan beličast sekret. Iako postoje lekovi koji se mogu kupiti bez recepta, preporuka je da se pre bilo kakvog lečenja obavi ginekološki pregled – naglašava doktorka.
Bakterijska vaginoza nastaje kada dođe do poremećaja odnosa između dobrih i loših bakterija u vaginalnoj flori.
– Žene najčešće primećuju pojačan sivkast sekret i neprijatan miris. Terapija podrazumeva antibiotike koje propisuje ginekolog nakon pregleda – objašnjava ona.
Tokom leta česte su i urinarne infekcije.
– Najčešći uzročnik je bakterija Ešerihija koli, a simptomi su peckanje pri mokrenju, učestali nagoni i osećaj pritiska u donjem delu stomaka. Za pravilno lečenje neophodna je odgovarajuća dijagnostika i terapija koju određuje lekar – dodaje dr Brakus.
Da li se infekcije mogu dobiti na bazenu?
Jedan od najrasprostranjenijih mitova jeste da se većina ginekoloških infekcija prenosi na bazenima.
– Bazeni mogu doprineti nastanku problema, ali ne na način na koji žene najčešće misle. Nije realno da ćete na bazenu dobiti polno prenosivu infekciju poput hlamidije, herpesa ili HPV-a. Hlor uništava većinu mikroorganizama u pravilno održavanoj vodi – objašnjava doktorka.
Ona dodaje da je pravi problem zapravo narušavanje prirodne ravnoteže vaginalne flore.
– Rizik nije toliko u samoj vodi koliko u dugotrajnom boravku u mokrom kupaćem kostimu i promenama pH vrednosti koje tada nastaju. To stvara uslove za razvoj kandidijaze ili bakterijske vaginoze – kaže dr Brakus.
Na kraju, doktorka upozorava da nijednu promenu ne treba ignorisati.
– Svaki sekret koji promeni boju, miris ili konzistenciju, kao i svrab i peckanje koji traju duže od nekoliko dana, razlog su za pregled. Samolečenje može privremeno ublažiti simptome, ali često odlaže postavljanje prave dijagnoze i adekvatne terapije – zaključuje dr Jelena Stanković Brakus.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.