Negativne emocije se lakše prenose, posebno kada je osoba iscrpljena, pod stresom ili umorna, čineći je podložnijom spoljnim uticajima
Važno je razvijati veštine samoregulacije i empatije kako bi se umanjili negativni, a ojačali pozitivni efekti emocionalne zaraze
Emocionalna zaraza je fenomen koji predstavlja fascinantan aspekt ljudske društvene prirode. Svakodnevne situacije, poput uzvraćanja osmeha ili nagle promene raspoloženja u grupi, ukazuju na to da granice među ljudima nisu nepropusne. Naša urođena potreba za povezivanjem čini nas prirodno podložnim preuzimanju osećanja koja dolaze iz okruženja.
Psihološki mehanizmi omogućavaju da spoljašnji stimulansi direktno oblikuju unutrašnja stanja posmatrača bez svesne namere. Iako ovaj proces deluje automatski, svest o njegovom postojanju otvara prostor za bolju emocionalnu kontrolu i stabilnost.
- Emocionalna zaraza je način opisivanja kako se emocije ili ponašanja mogu širiti između pojedinaca i/ili grupa. Ljudi su društvena bića i mi reagujemo i odgovaramo na stimulanse u svetu oko nas. Ne treba da čudi što, pošto smo društvena bića, na naše emocije i ponašanja mogu uticati oni oko nas - objašnjava Džilijan Amodio, socijalna radnica.
Samo posmatranje kako neko drugi pokazuje svoja osećanja ne znači nužno da će osoba reagovati na isti način. Ipak, emocionalna zaraza to čini verovatnijim i može da bude pozitivna ili negativna stvar, u zavisnosti od emocije kojom je neko okružen.
Kod osoba koje su podložnije uticajima okruženja, emocionalna zaraza se može kontrolisati primenom empatije i različitih alata za samoregulaciju.
Šta pokreće emocionalnu zarazu
Emocionalna zaraza se javlja kada jedna osoba odgovori na stimulanse koje oseća dok posmatra emocije druge osobe. Rana istraživanja su otkrila da se emocionalna zaraza odvijala nesvesno, kao kopirano ponašanje zasnovano na onome što neko posmatra. Ali u tome ima i nečeg više. Nekoliko psiholoških faktora takođe utiče na emocionalni odgovor.
- Različiti faktori mogu uticati na emocionalnu zarazu ili je pokrenuti. To može uključivati verbalnu komunikaciju i neverbalnu komunikaciju, kao što su izrazi lica i govor tela. Drugi faktori životne sredine, poput muzike, mirisa i atmosfere, takođe mogu imati uticaja - objašnjava Amodio.
U prostoriji punoj ljudi koji gledaju stand-up komičara, smešna priča i postupci izvođača izazivaju zarazan emocionalni odgovor radosti, što dovodi do smeha. Što se tiče faktora životne sredine, prostorija u kojoj je sve u redu može da izazove osećaj mira, spokoja i udobnosti. I ta emocija je zarazna za svakoga ko uđe.
Oglašivači, filmski stvaraoci, ugostitelji, prodavci u maloprodaji i brojni drugi oslanjaju se na emocionalnu zarazu kako bi ubedili čoveka da nešto kupi ili da u njemu izazovu određeno osećanje.
Negativne emocije se lakše "zakače“
Jednako kao i pozitivna, i negativna osećanja su podložna deljenju, pri čemu se emocije poput besa, frustracije ili depresije lakše preuzimaju u stanjima smanjenih inhibicija.
- Primarne stvari poput lošeg sna, toga što niste jeli tog dana, i prethodno postojećeg stresa ili preopterećenosti, učiniće nekoga ranjivijim na emocionalnu zarazu. Jer, na fundamentalnom nivou, već ste iscrpljeni i lakše vas može povući spoljašnja emocionalna struja - primećuje Pegi Lu, doktor nauka i psiholog.
Bilo svesno ili nesvesno, svaka promena raspoloženja nastala preslikavanjem tuđih stanja ili usvajanjem osećanja grupe predstavlja manifestaciju emocionalne zaraze.
Emocionalna zaraza je povezana sa neuronima
Istraživanja pokazuju da bi mogao postojati i neurološki razlog za oponašanje emocija koji se zove sistem ogledalnih neurona. U osnovi, određeni neuroni u mozgu postaju aktivni kada čovek posmatra drugog čoveka kako nešto radi.
Osoba koja posmatra tada preslikava ono što vidi. Sa emocijama, to znači da ako osoba vidi drugu osobu kako plače, smeje se, duri se ili se smeši, ona „preslikava“ ono što ona radi. I njihove emocije postaju zarazne. Učenje preslikavanja emocija staratelja je zapravo razvojna prekretnica za novorođenčad, što može da pomogne u objašnjenju zašto ta navika opstaje.
Faze emocionalne zaraze i njen uticaj
Iako se čini da se emocionalna zaraza dešava i pre nego što se toga postane svestan, stručnjaci kažu da se ona zapravo odvija u fazama.
- Prvo, tu je mimikrija - vi se nasmešite, i moje lice se jednostavno nasmeši sa vama. Zatim, tu je povratna informacija - hej, vidi, smejem se, a to mi govori da sam verovatno prilično srećan u ovom trenutku. I, konačno, tu je zaraza - sada kada se smejem, samo ću nastaviti i nasmešiti se sledećoj osobi koja prođe pored mene - primećuje profesionalni savetnik Karl Nasar, doktor nauka.
Osmeh i smeh su, naravno, pozitivni načini deljenja emocija. Nije iznenađujuće da se, kada se neko nasmeši preslikavajući tuđe emocije, takođe oseća srećnije i manje stresirano.
- Videli smo efekte široko rasprostranjene emocionalne zaraze kako utiču na grupe i društvena ponašanja na pozitivne načine, kao što je osmeh koji se nastavlja, povezanost i uzbuđenje koje osećamo na koncertu, osećaj podrške i zajedništva koji se širi na događajima poput pomena i bdenja, i radost i uzbuđenje na zabavi - navodi Amodio za Verywell Mind.
Negativna zarazna osećanja imaju štetan efekat.
- Kada je negativna, emocionalna zaraza može dovesti do sagorevanja i dezorijentisanog osećaja sopstva. Kako preuzimate emocije drugih ili okruženja oko vas, može biti teško ostati usidren i jasan u sopstvenom iskustvu ili perspektivi u datom trenutku - kaže dr Lu.
Kada se to dogodi na širem nivou ili u grupi, emocionalna zaraza može da dovede do mentaliteta mase, šireći nasilje. Takođe može da podstakne atmosferu straha i opšte panike. Ključ u svakoj situaciji je poznavanje koraka koji mogu da se preduzmu da se upravlja sopstvenom emocionalnom zarazom.
Strategije za pomoć u kontroli emocionalne zaraze
Većina ljudi bi volela da upravlja negativnim i upregne pozitivne aspekte emocionalne zaraze. Bilo da su dobra ili loša, postoje koraci koji mogu da se preduzmu kako bi se upravljalo svojim reakcijama.
- Identifikacija okidača: Prepoznavanje verbalnih i neverbalnih radnji koje izazivaju reakciju omogućava uvid u to kako određeni stimulansi utiču na raspoloženje. Svest o tome koja osećanja nisu prijatna pomaže u ranom prepoznavanju situacija na koje treba obratiti pažnju.
- Pravljenje pauze: Trenutni prekid aktivnosti radi procesuiranja situacije, uz primenu dubokog disanja, deluje regulišuće na organizam. Prema rečima dr Nasara, duboko disanje šalje signal umu da je situacija bezbedna, čime se postiže usklađivanje tela i uma.
- Empatija nasuprot apsorpciji: Praktikovanje empatije omogućava povezivanje sa drugima iz stanja saosećanja, uz zadržavanje jasne distance i izbegavanje upijanja tuđih emocija. Amodio napominje da empatija služi kao podrška, ali da se granica prelazi onog trenutka kada tuđi emocionalni teret počne da se doživljava kao sopstveni.
- Prilagođavanje okruženja: Kreiranje ambijenta koji podsticajno deluje na pojedinca uključuje i svesno biranje društva onih osoba koje ulivaju mir i osećaj prijatnosti.
- Primena tehnika prevladavanja: Korišćenje metoda poput kognitivnog restrukturiranja, vizuelizacije ili dubokog disanja pomaže u neutralisanju nelagode u neprijatnim situacijama, što su strategije koje Amodio preporučuje za održavanje emocionalne stabilnosti.