Gutanje crva kroz kontaminirano voće najčešće nije opasno, ali može biti rizično zbog bakterija i patogena koje unose
Sušeni, kuvani ili prerađeni crvi su potencijalno sigurniji za ishranu, ali rizici i dalje postoje i premašuju koristi za većinu ljudi
Crvi su zapravo larve muva, karakteristični po mekim telima bez nogu i sposobnosti da se hrane organskom materijom u raspadanju - trulo meso, biljke. Iako njihov prizor izaziva neprijatnost, slučajno gutanje larve u voću najčešće ne izaziva zdravstvene tegobe. Ipak, konzumacija može da bude rizična zbog bakterija koje oni prenose sa kontaminiranih podloga.
Dok određene kulture ove organizme smatraju delikatesom ili izvorom proteina budućnosti, njihovo prisustvo u svakodnevnoj ishrani uglavnom je znak neadekvatne higijene ili kvarenja namirnica.
Rizici konzumiranja crva
Iako sama konzumacija larvi ne mora nužno da bude štetna, organizam se izlaže riziku od kontaminacije materijama koje su crvi prethodno svarili ili okruženju u kojem su boravili, poput fekalija ili mesa u stanju raspadanja.
Voće zaraženo crvima truli i puno je bakterija.
Drugi rizici su:
Mijaza
Mijaza je infekcija koja se javlja kada crvi zaposednu i hrane se živim tkivom životinja. Najčešća je u tropskim i suptropskim zemljama. Posebno su ugroženi ljudi koji imaju poteškoća sa održavanjem dobre oralne higijene, pa larve mogu da se nasele u delovima usta gde je higijena loša.
Jedenje crva izlaže i unutrašnje organe i tkiva larvama, iako se mijaza češće dešava ispod kože. Crvi koji uzrokuju mijazu mogu da žive u želucu i crevima, kao i u ustima. To može da izazove ozbiljno oštećenje tkiva i zahteva medicinsku pomoć.
Mijaza nije zarazna.
Simptomi mijaze u gastrointestinalnom traktu su:
- stomačne tegobe,
- povraćanje,
- dijareja.
U ustima su larve obično vidljive.
Bakterijsko trovanje
Jedenje crva ili hrane zaražene crvima može da izazove bakterijsko trovanje. Većina namirnica koje imaju crve nije bezbedna za jelo, naročito ako su larve bile u kontaktu sa izmetom. Neke kućne muve koriste životinjski i ljudski izmet kao mesta za razmnožavanje, ali i smeće ili truo organski materijal.
U tom slučaju, crvi mogu da se kontaminiraju bakterijama Salmonella enteritidis i Escherichia coli.
Simptomi infekcije ešerihijom koli su:
- groznica,
- dijareja,
- mučninu ili povraćanje
- grčevi.
Simptomi salmonele su slični.
Oba stanja takođe mogu da izazovu krvavu stolicu i umor.
Alergijska reakcija
Neki ljudi mogu da budu alergični na crve. Pokazalo se da određene vrste larvi izazivaju respiratorne i astmatične simptome kod ljudi koji su rukovali larvama da bi ih koristili kao živi mamac za pecanje ili koji su im izloženi na poslu. Bilo je i slučajeva kontaktnog dermatitisa.
Alergijska reakcija može da se javi ako se pojedu larve koje su bile izložene ili su konzumirale hranu na koju postoji alergija.
Postoji li način da se crvi bezbedno jedu
Crvi mogu da budu održiv izvor proteina, dobrih masti i elemenata u tragovima. Naučnici istražuju mogućnost korišćenja crva za proizvodnju teksturiranih proteina ili održive užine za ljude.
Jedenje sušenih, kuvanih ili crva u prahu je bezbednije od jedenja celih, neobrađenih larvi. Prerada eliminiše mikrobe, parazite i bakterijske spore. Proizvodnja larvi na ovaj način imala bi manji uticaj na životnu sredinu nego proizvodnja mesa za ljudsku ishranu.
Međutim, rizici i dalje postoje i verovatno prevazilaze potencijalne koristi.
Kada posetiti doktora
Pojava neobičnih simptoma koji mogu da se dovedu u vezu s konzumacijom larvi zahteva hitne konsultacije s lekarom.
Medicinska pomoć je naročito prioritetna ukoliko se tegobe jave tokom boravka u tropskim predelima ili u državama sa niskim sanitarnim standardima i nebezbednim uslovima ishrane.
Kako smanjiti pojavu muva i crva u domu
Opšta izloženost velikim količinama larvi u svakodnevnom životu veoma je retka, a slučajan unos pojedinačnog primerka putem voća najčešće ne izaziva negativne posledice po zdravlje.
Prevencija pojave muva i njihovih larvi u domaćinstvu zasniva se na primeni osnovnih higijenskih mera i pravilnom skladištenju namirnica:
- Održavanje visokog stepena čistoće u celom domu, a naročito u kuhinjskim prostorijama.
- Redovna kontrola stanja voća, povrća i mesa kako bi se sprečilo stvaranje uslova za razmnožavanje insekata.
- Upotreba zaštitnih mreža ili čuvanje svežih namirnica u frižideru, što je od presudnog značaja u toplijim klimatskim uslovima.
- Obavezno držanje kanti za otpatke zatvorenim i njihovo redovno pražnjenje kako bi se eliminisali izvori privlačenja muva.