Skalp, lice i nos su domovi raznovrsnim mikroorganizmima, čiji balans igra ključnu ulogu u održavanju zdrave kože
Crevni mikrobiom je od posebnog interesa zbog njegove povezanosti sa varenjem, imunološkom zaštitom i opštim zdravljem
Od vlasi na glavi do pupka, telo je dom bilionima mikroskopskih stanovnika poput bakterija, gljivica i sitnih parazita, koji ne samo da preživljavaju, već i utiču na zdravlje, miris i opštu dobrobit. Ono što je fascinantno, jeste koliko je sofisticirana ravnoteža između dobrih i loših mikroba, i koliko često je ona krhka.
I dok se većina ljudi fokusira na vidljive promene, perut, akne ili loš zadah, pravi život mikroba odvija se u senkama, tiho oblikujući imunitet, kožu, pa čak i raspoloženje.
Bez obzira na tuširanje, pranje, sapun telo ostaje prava "džungla" triliona sitnih organizama.
Naučnici širom sveta sada otkrivaju kako ove mikroskopske zajednice funkcionišu, kako komuniciraju i, što je najvažnije, kako čovek može da živi u harmoniji sa njima, a da pritom ne žrtvuje higijenu ili zdrav razum.
Bakterije na glavi
Najčešće bakterije na skalpu su Propionibacterium i Staphylococcus, a istraživanja su pokazala da dominacija jedne od ovih vrsta može da utiče na pojavu peruti, što pogađa skoro polovinu odraslih.
Kada je bakterija Propionibacterium znatno više nego Staphylococcus, skalp je zdrav. Ali prevlast Staphylococcus-a vodi ka pojavi peruti. Naravno, naučnici treba da razviju šampone koji pomažu da se ove borbene bakterije na skalpu održe u ravnoteži.
Grinje na trepavicama i obrvama
Na trepavicama i u folikulima obrva žive grinje Demodex.
Ove sitne životinjice imaju duguljasto telo i kratke noge, i provode ceo život na dlakama lica ili tela. Tamo spavaju, hrane se, pa čak i razmnožavaju.
Iako je pomisao na njih prilično odvratna, ove grinje obično ne izazivaju probleme, osim ako se previše razmnože ili izazovu alergijsku reakciju. Tada mogu da dovedu do kožnih stanja poput rozacee ili seboreičnog dermatitisa.
Neki ljudi misle da su im oči samo suve ili iritirane, a zapravo su za to odgovorne grinje. Stariji ljudi ih češće imaju, i tek oko 20 odsto mlađih od 20 godina.
Bakterije na licu
Koža je jedna od najvažnijih odbrana tela protiv spoljašnjih pretnji, a bakterije koje žive na njenoj površini predstavljaju važne stražare.
Opšte zdravlje kože zavisi od ravnoteže između sopstvenih ćelija kože i mikroba koji žive na površini - u proseku oko trilion bakterija.
- Među najčešćim bakterijama su Staphylococcus epidermidis, Staphylococcus hominis, Corynebacterium simulans i Corynebacterium accolens. Zapravo, zdrave bakterije ispunjavaju sve te male niše kako opasnije bakterije ne bi mogle da se uhvate za kožu - objašnjava Džuli Segre, doktor nauka i glavna istraživačica u Nacionalnom institutu za ljudski genom pri Nacionalnim institutima za zdravlje u SAD.
Mikrobi u nosu
- Pored kože, nos i usta su delovi koji su najviše izloženi okruženju. Ogromni broj mikroba deluje na njih svakog trenutka. Postoji prilično složen sistem koji osigurava da, ako se nešto loše pojavi, bude uništeno - kaže Džordž M. Veinstok, doktor nauka, genetičar i mikrobiolog na Fakultetu Jackson Laboratory for Genomic Medicine u Konektikatu.
Uobičajene bakterije u nosu uključuju iste Staphylococcus i Corynebacterium koje se nalaze na licu. I baš kao na koži, bezopasni Staphylococcus epidermidis može da spreči smrtonosni Staphylococcus aureus da zauzme prostor. Ostali sitni organizmi, poput grinja i gljivica, obično ne nastanjuju nosne prolaze.
Neprijatni mikrobi u ustima
Usna duplja je verovatno drugi najbogatiji i najraznovrsniji izvor mikroba nakon creva.
Ako se zubi ne peru redovno, na površini zuba može da se formira biofilm bakterija debljine od 300 do 500 ćelija.
Procena je da u ustima može da živi oko hiljadu različitih vrsta bakterija.
Uobičajene bakterije u ustima uključuju Streptococcus sanguis i Streptococcus mutans. Pored borbe protiv lošeg zadaha koji ove bakterije mogu da izazovu, redovno pranje zuba i čišćenje koncem pomaže u prevenciji bolesti desni koje mogu da dovedu do krvarenja.
- Vaš organizam deluje kao da je dizajniran da podnese malo krvarenja. Ali, kada imate uporan parodontitis ili gingivitis, bakterije mogu ući u krvotok i izazvati probleme - kaže Veinstok.
Neprijatni mikrobi između prstiju
Bilo da se noge neprijatno osećaju ili ne, one gotovo sigurno pružaju dom raznim gljivicama i bakterijama, uključujući parazitske mikrobe Trichophyton i Epidermophyton koji izazivaju gljivične infekcije stopala (atletsko stopalo).
Dobra higijena, uključujući redovno pranje nogu i nošenje papuča ili drugih cipela u teretani ili pri korišćenju zajedničkih tuševa, može da pomogne da se smanji broj neprijatnih mikroba.
Mikrobi neprijatnog mirisa u pazuhu
Da ispod ruku nije bilo organizama, verovatno se ne bi osetio nikakav miris, jer su naučnici otkrili da telesni miris zavisi od određenih mikroba, bakterija poznata kao korineform (Coryneform Bacteria), koje razlažu masne kiseline i proteine u znoju. Što je više ovih bakterija, to je miris jači.
- Baš kao i loš zadah, miris ispod pazuha dolazi od mikrobioma - kaže Veinstok.
Mnoštvo mikroba na rukama
Ruke su stalno izložene organizmima sa spoljašnje strane.
- Prsti su prepuni bakterija. I, svaki put kada češete glavu ili stavite prst u usta, prenosite organizme s jednog dela tela na drugi - kaže Veinstok.
Dok neki stručnjaci smatraju da se preteruje sa higijenom, tuširanjem, sapunom, šamponom i upotrebom dezodoransa i nepotrebno uništavamo bakterije koje žive na telu, većina se slaže da je često pranje ruku dobra ideja, jer mnoge od tih bakterija nisu normalne, korisne bakterije, već potencijalno štetne jer su pokupljene.
Horde bakterija u pupku
Pupak obavezno treba da se pere dok se tušira, jer je jedan eksperiment analizirao pupke 60 ljudi i otkrio hiljade vrsta bakterija koje su se udobno smestile tamo.
Život unutar vagine
Procenjuje se da u vagini živi oko 300 vrsta mikroba, a naučnici veruju da ovi organizmi igraju važnu ulogu u reproduktivnom zdravlju i pomažu u zaštiti od bolesti.
Najčešće i najkorisnije bakterije u vagini pripadaju porodici Lactobacillus. Ove bakterije luče mlečnu kiselinu i pomažu u odbrani od neprijateljskih mikroba, poput kvasca Candida, koji izaziva infekcije.
Usput, muški genitalni organi takođe imaju svoj mikrobiom. Nedavna studija je pokazala da penis i muški urinarnu trakt takođe naseljava raznovrsna zajednica mikroba.
Žurka unutar stomaka
Postoji razlog zašto je mikrobiom creva dobio najveću pažnju: više od 10.000 različitih vrsta bakterija, od kojih je većina još neidentifikovana, žive u zdravim ljudima, najmanje 4.000 kolonizuje creva i pomaže u varenju, imunološkoj zaštiti i opštem zdravlju.
Većina bakterija pripada filumovima Firmicutes ili Bacteroides. Ovi organizmi pomažu telu da razlaže ugljene hidrate i proizvode esencijalne hranljive materije poput vitamina B i K. Ogroman broj dobrih crevnih bakterija pomaže da se potisnu štetni mikrobi.
Sintija Sirs, doktor medicine i profesorka na Johns Hopkins School of Medicine, rekla je da "samo snagom broja, loši mikrobi bivaju nadjačani dobrim mikrobnim stanovnicima."
Parazit u mozgu
Ovo je možda i najstrašniji od svih mikroba. Obično je mozak oslobođen mikroba koji cirkulišu telom zahvaljujući krvno-moždanoj barijeri - sistemu filtera koji omogućava mozgu da dobije krv bez rizika od infekcije.
- Obično, ako imate bakterijsku infekciju u mozgu, nešto loše se desilo da bi se to omogućilo - rana se inficirala ili je došlo do kvara u odbrambenim mehanizmima tela - kaže Veinstok.
Međutim, postoje organizmi koji mogu da zaobiđu ovu barijeru, a jedan od najčešćih je Toxoplasma gondii, parazit koji naseljava mozgove do 84 odsto ljudi.
Ono što je posebno interesantno i pomalo zastrašujuće kod ovog parazita jeste da menja ponašanje.
- Ovo je parazitski mikroorganizam koji može da inficira životinje i ljude. Može ući u određene imunološke ćelije ili nerve koji prelaze krvno-moždanu barijeru. Ovaj mikroorganizam utiče na ponašanje kako bi se lakše prenosio - objašnjava Veinstok.
Mačke prenose Toxoplasmu, a kada su miševi zaraženi ovim parazitom, postaju smeliji i preuzimaju veći rizik - što ih čini lakšom metom za mačke. Preliminarna istraživanja sugerišu da ljudi zaraženi Toxoplasmom, takođe mogu da imaju sporije reakcije i sklonost ka rizičnijem ponašanju.
(Healthy)