Takozvano vojničko ili komandos puzanje je obično prvi pravi pokušaj i javlja se oko 7. meseca
Ako je beba preterano u ljuljašci i kolicima, to može da odloži početak puzanja
Iščekivanje prvog koraka je velika stvar, ali prava revolucija u bebinom razvoju dešava se mnogo ranije - na podu.
Puzanje mališana nije samo način da stignu od tačke A do tačke B. To je važna prekretnica kada beba počinje da interaguje sa svetom na potpuno novi način, razvijajući bazu za sve buduće veštine - od sportskih uspeha do učenja pisanja u školi.
Iako roditelji često brinu ako dete ne krene "na vreme", stručnjaci otkrivaju da put od kotrljanja do "medveđeg hoda" ima svoj jedinstveni tempo koji krije neverovatne koristi za mozak i telo.
Kada bebe počinju da puze
Većina beba počinje da istražuje prostor puzanjem između 7. i 10. meseca života. Ipak, to ne važi za svaku bebu, jer stručnjaci naglašavaju da razvoj beba ne prati strogi kalendar i da nema mesta panici ako se to dogodi nešto kasnije.
- Postoji širok raspon onoga što se smatra "normalnim" kada je reč o puzanju. Razvoj ne prati strogi vremenski okvir. Jedna beba može da puzi sa 7 meseci, a druga možda neće početi sve do 11. meseca. Obe su u redu - uverava doktorka Kristin Klouz, pedijatrijski fizioterapeut u Klivlendskoj klinici.
Zašto je puzanje toliko važno
Puzanje je mnogo više od načina da deca istražuju okolinu. Ono je svojevrsna "teretana" za bebe i fundamentalna priprema za sve buduće razvojne prekretnice.
- Puzanje pruža trening celog tela koji jača šake, ruke, noge, jezgro, kukove i ramena za kasnije veštine poput hodanja i trčanja - objašnjava dr Klouz.
Osim krupne motorike, ovaj proces je presudan i za detalje:
- Fina motorika: Puzanje na rukama i kolenima jača sitne mišiće ruku, koji će kasnije podržati pisanje i zakopčavanje odeće.
- Koordinacija: Direktno se podstiče koordinacija ruku i očiju, neophodna za aktivnosti poput bojenja ili igre sa loptom.
Spektar pokreta: Koje sve vrste puzanja postoje
Iako ljudi obično imaju jednu sliku puzanja u glavi, to je zapravo komplikovan skup pokreta. Pre nego što savladaju standardni položaj na rukama i kolenima, bebe često eksperimentišu sa različitim vrstama kretanja:
- Kotrljanje: Bebe često počinju da se prevrću sa stomaka na leđa oko 6. meseca. Ponekad tu veštinu koriste da bi se prebacile iz sobe u sobu. Iako zvuči vrtoglavo, to je jasan znak napretka.
- Kretanje na zadnjici: Neke bebe više vole da sede i guraju se napred koristeći jednu ili obe noge. Iako se ovakvo kretanje u sedećem položaju tehnički ne smatra puzanjem, ono se i dalje računa kao važna faza samostalnog kretanja.
- Puzanje po stomaku (takozvano vojničko ili komandos puzanje): Obično prvi pravi pokušaj. Beba vuče stomak po podu koristeći ruke za povlačenje i noge za guranje. Ovo se najčešće javlja oko 7. ili 8. meseca i ključno je za izgradnju snage.
- Standardno puzanje: Klasičan položaj na rukama i kolenima koji zahteva ozbiljnu snagu trupa i koordinaciju suprotnih ekstremiteta. Obično nastupa oko 9. ili 10. meseca.
- Medveđe puzanje: Specifičan stil gde bebe drže ispružene ruke i noge, podižu guzu u vazduh i kreću se na stopalima i dlanovima. Ovo je ređi stil koji se obično viđa u fazi prelaska na hodanje.
Faktori koji utiču na puzanje: Šta usporava, a šta ubrzava bebu
Vreme kada će beba krenuti nije samo pitanje uzrasta. Na to utiču motivacija, fizički razvoj i – prilika. Ako beba provodi previše vremena u ljuljaškama, sedištima ili kolicima, ima manje prilika za razvoj veština.
- Bebama su potrebne svakodnevne prilike da istražuju pod - savetuje dr Klouz.
Pored toga, opšti razvoj bebe igra veliku ulogu. To uključuje mišićni tonus, koordinaciju i osnovna zdravstvena stanja.
- Prevremeno rođene bebe i bebe sa određenim medicinskim stanjima obično se razvijaju u različitim vremenskim okvirima - napominje dr Klouz iz Cleveland clinic.
Kako podstaći puzanje kod bebe
Nije potrebna skupa oprema, već samo bezbedan prostor i vreme da bi se podstaklo puzanje kod bebe. Sledi nekoliko saveta.
1. Vreme na stomačiću
Ovo je osnovna vežba koja pomaže bebama da ojačaju mišiće vrata, ramena i trupa – sve ono što je neophodno za puzanje.
- Postepeni start: Početi sa kratkim sesijama nekoliko puta dnevno.
- Pravilo minuta: Ciljati na 10 minuta dnevno za svaki mesec starosti. (Primer: beba od 3 meseca treba da provede ukupno oko 30 minuta na stomaku tokom dana).
- Bezbednost na prvom mestu: Vežba se izvodi isključivo dok je beba budna i pod nadzorom. Raditi to na podu, nikako na kauču ili krevetu.
- Vreme provedeno na stomaku i igra na čvrstoj, ravnoj površini su od presudne važnosti za pravilan razvoj - naglašava dr Klouz, podsećajući da beba uvek treba da spava na leđima.
2. Mamac igračkama
Ponekad, malo ohrabrenja može mnogo da znači. Drugim rečima, bebi može da se pomogne da nauči da puzi tako što će joj roditelj dati razlog da želi da puzi.
- Ostavite omiljene igračke malo van dometa kako biste podstakli bebu da se isteže, okreće i kreće ka njima - savetuje dr Klouz.
3. Spustite se na pod
Bebe obožavaju interakciju, a lice roditelja je najbolja motivacija da se pokrenu.
- Pridružite se bebi na njenom nivou i lezite nasuprot nje, ali ostanite tik van dometa njenih ruku. Ova mala razdaljina će je podstaći da uloži napor i krene ka vama kako bi vas dohvatila - kaže dr Klouz.
4. Ponavljanje i sloboda kretanja
U užurbanom svakodnevnom rasporedu lako je zaboraviti koliko je pod važan. Međutim, bebe uče isključivo kroz ponavljanje. Neophodno je da dete više puta tokom dana, uvek pod nadzorom, dobije priliku za slobodnu igru na podu kako bi istraživalo svoje mogućnosti kretanja.
- Izbegavati "zatvoren prostor": Maksimalno ograničiti vreme koje beba provodi u sedištima, kolicima i ljuljaškama.
- Rizici predugog sedenja: Boravak u ovim pomagalima ograničava prirodne pokrete, što može da odloži razvoj motoričkih veština poput puzanja, a u nekim slučajevima da dovede i do deformiteta glave (plagiocefalije).
- Dozvolite bebi da bude aktivni istraživač, a ne samo pasivni posmatrač iz svog sedišta- savetuje dr Klouz.
Kada je izostanak puzanja razlog za brigu
Ako beba ne puzi sa 10 meseci, to obično nije razlog za brigu, ali dr Klouz savetuje razgovor sa pedijatrom ili fizioterapeutom u sledećim slučajevima:
- Beba ne pokazuje nikakvo interesovanje za kretanje ili istraživanje.
- Deluje ukočeno ili mlitavo kada pokušava da se pomeri.
- Ne može da se osloni na noge i ne nosi sopstvenu težinu.
- Nije dostigla prethodne faze poput samostalnog sedenja, kotrljanja ili oslanjanja na ispružene ruke dok je na stomaku.
- Često nema potrebe za brigom ako beba nije savladala puzanje u očekivanom roku. Ali ako ste zabrinuti zbog celokupnog motoričkog razvoja, uvek je vredno razgovarati sa lekarom - ohrabruje dr Kristin Klouz.