Nagla promena temperature dovodi do naglog skoka pritiska i pucanja krvnih sudova, pa i do šloga
Bol u grudima koji se javlja u predelu srca i širi se ka levom ramenu ili ruci, nikada ne treba ignorisati
Nagla promena temperature, poput ulaska sa vrelih 40 stepeni u prostoriju rashlađenu na 20, dovodi do trenutnog stiskanja krvnih sudova i naglog skoka pritiska koji može da izazove pucanje krvnog suda svuda u telu, pa i u mozgu, što može da vodi direktno do moždanog udara (šloga).
Upravo na ovu opasnost, ali i na sve mehanizme kojima se organizam bori protiv paklenih vrućina, upozorava profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu dr Predrag Mitrović, kardiolog, direktor Klinike za urgentnu internu medicinu i načelnik Odeljenja Postkoronarne jedinice Odeljenja Urgentne kardiologije Urgentnog centra.
Telo na vrućini bije bitku sa krvnim pritiskom
Kardiolog prof. dr Predrag Mitrović objašnjava da tokom toplotnog talasa, kakav je trenutno i u Srbiji, dolazi do širenja krvnih sudova i pada krvnog pritiska, jer organizam na taj način pokušava da parira spoljnoj temperaturi.
Zbog toga dr Mitrović apeluje na građane da ne štede na unosu vode i da potraže hlad u najkritičnijem delu dana.
- Kod toplotnog udara dolazi do oscilacija krvnog pritiska, to uvek reaguje prvo. Naš organizam se suprotstavlja promeni spoljašnje temperature, promeni vlažnosti vazduha i barometarskog pritiska. Naš organizam pokušava da parira spoljnoj sredini i tada dolazi do variranja krvnog pritiska - istakao je prof. dr Mitrović za Tanjug.
Od nesanice do gubitka svesti: Simptomi toplotnog udara
Kada unutrašnji termostat počne da otkazuje, telo šalje čitav niz upozoravajućih signala. Objašnjavajući kako prepoznati toplotni udar, prof. dr Mitrović kao najčešće tegobe izdvaja sledeće:
- nesanica,
- malaksalost,
- mučnina,
- gubitak svesti,
- naglo povraćanje,
- otežano disanje,
- bolovi pri disanju,
- grčevi u nogama,
- suvoća kože.
Sve su to, napominje on, ujedno i manifestacije koje prate visoku telesnu temperaturu.
- Osim tih simptoma, oni najteži oblici su telesna temperatura iznad 39 stepeni, naglo povraćanje i gubitak svesti - naveo je prof. dr Mitrović.
"Toga se plašimo maksimalno": Znak koji najavljuje srčani udar
Među svim alarmima koje nam organizam šalje, jedan se izdvaja kao posebno dramatičan. Kardiolog naglašava da bol u predelu srca nipošto ne treba olako shvatiti.
- Bol u grudima koji se javlja obično u predelu srca, širi se ka levom ramenu ili ruci, može da bude ekvivalent bola u vratu ili leđima. To je nama znak da je nešto sa srčanim mišićem, ili početak srčanog udara ili loša ishrana srca koja je uvod u srčani udar. To je nešto čega se plašimo maksimalno - rekao je Mitrović.
On upozorava i da uporne glavobolje i nesvestice nisu bezazlene - one ukazuju na patnju kardiovaskularnog sistema i nagle varijacije pritiska, koje sekundarno mogu dovesti do pucanja krvnog suda ili infarkta (srčanog udara).
Urgentni centar zatrpan pacijentima
Sva teška stanja koja uzrokuje letnja žega slivaju se na jedno mesto. Mitrović ističe da je prijemni blok Urgentnog centra opremljen vrhunskim timom stručnjaka svih specijalnosti koji bez odlaganja reaguju i u najtežim slučajevima toplotnog udara.
- U Urgentnom centru je stalno gužva i veliki broj pacijenata. To je ustanova tercijarnog karaktera gde dolaze svi iz čitave zemlje, pa čak i iz susednih zemalja. Stalno smo zatrpani pacijentima, ali velika nam je čast da možemo da ih lečimo i brzo da rešimo svaki problem - izjavio je za Tanjug prof. dr Mitrović.
Dodao je da kada je ovako toplo vreme, dodatni pacijenti u Urgentnom centru su ljudi koji se leče zbog povišene temperature ili se susreću sa dodatnim tegobama pored postojećih kardiovaskularnih, nervnih ili gastrointestinalnih problema.
- Svakome kome pozli dolazi pravo kod nas. Kod toplotnog udara dolazi do zaista značajnih poremećaja u organizmu koji moraju da se leče hospitalno, odnosno ti pacijenti moraju da budu primljeni - naveo je prof. dr Mitrović.
Nikako ne menjati doze leka na svoju ruku
U želji da sami sebi pomognu i ublaže pad pritiska na vrućinama, pacijenti često naprave fatalnu grešku. Dr Mitrović apeluje na sve koji piju lekove za pritisak da nipošto ne menjaju doze na svoju ruku, bez konsultacije sa kardiologom.
- Postoje situacije kada ne možete da pomognete sami sebi, zato smo mi tu. Čak i tada postoje takve komplikacije kada zaista uz sve moguće dijagnostičke metode, terapijske modalitete, jednostavno neke stvari ne mogu da se izleče. Desi se nekada i pucanje aorte, disekcija aorte, nešto što izazove nagli skok temperature i nekada ne stignete na vreme. Tako da zaista nije za šalu - rekao je Mitrović.
Zbog čega nastaje napad angine pektoris?
Govoreći o hroničnim kardiovaskularnim bolesnicima, dr Mitrović slikovito objašnjava da je u osnovi svih komplikacija narušena dinamika krvnih sudova - njihovo neprestano grčenje, spazam i opuštanje pod uticajem spoljne vreve.
- Ta dinamika krvnih sudova se dešava u samom srčanom mišiću. Srce ima tri krvna suda kao tronožac koji napajaju naš srčani mišić krvlju i postoji dinamika njihovog širenja i skupljanja. Ako imamo neke promene na krvnim sudovima za koje ne znamo, onda može doći do pojave takozvanog akutnog koronarnog sindroma, odnosno do pojave napada angine pektoris, što dalje može prouzrokovati zapušenje krvnog suda srca i nastanak srčanog udara, odnosno infarkta miokarda - objasnio je prof. dr Mitrović.
Ko je najranjiviji na paklene vrućine i kako pomoći onome ko kolabira?
Zbog svega navedenog, kardiolog skreće pažnju da je ključ u stalnom hidriranju i pametnom sklanjanju od sunca. Boravak na otvorenom od 10 do 18 časova treba izbegavati, a flašica vode mora postati obavezan rekvizit pri svakom izlasku.
Dr Mitrović podseća da su na udaru najviše stariji od 65 godina, hronični bolesnici, dijabetičari i deca. Ipak, on razbija i zabludu o potpunoj bezbednosti mladih.
- Senzitivnost kod mlađih ljudi je bolja nego kod starijih. Mladi ljudi mogu duže da izdrže zato što svi receptori koji postoje u organizmu su očuvaniji i bolje rade. Međutim, i oni imaju određeni prag. Kada se pređe određena količina nadražaja, proširenja krvnih sudova zbog toplote, i oni mogu da dobiju isto što i stariji ljudi. Dakle, kod njih je samo izdržljivost malo duža, međutim nisu zaštićeni ni od kakvih bolesti - jasan je prof. dr Mitrović.
On savetuje građanima da, ukoliko naiđu na nekog kome nije dobro zbog vrućine, treba da pomognu na način što će osobu skloniti sa sunca u hladovinu, primeniti hladne obloge, dati joj da popije tečnost, proveriti joj puls i pozvati hitnu pomoć ako je to potrebno.
Zamka zvana klima: Kada se vaskularno korito prepolovi i vodi do šloga
Na samom kraju, kardiolog se osvrnuo na najučestaliju letnju naviku koja za samo nekoliko sekundi može postati kobna - nagli prelazak sa +40°C u jako rashlađenu sobu na 20°C. U tom trenutku dolazi do agresivnog skupljanja krvnih sudova, skoka pritiska i rizika od pucanja kapilara i arterija u celom telu, uključujući i mozak, što dalje vodi do pojave šloga (moždanog udara).
- Sve što je naglo van našeg tela, našem organizmu ne prija. Naš organizam reaguje na svaku promenu. Kada naglo dođe do pada temperature, imamo naglo skupljanje krvnih sudova. U tom trenutku mi imamo vaskularno korito koje prima oko pet litara krvi i kada se ono smanji za 50 odsto, naglo se povišava krvni pritisak i tada može doći i do pucanja krvnog suda svuda - istakao je prof. dr Mitrović.
- To su nagli poremećaji gde naš organizam poželi da se što pre prilagodi spoljnoj temperaturi i da reguliše unutrašnje mehanizme i, u zavisnosti od toga koliko imamo godina i da li bolujemo od nekih bolesti, može doći i do pojedinih oštećenja. Tako da se mi najviše plašimo tih naglih promena koje su, nažalost, poslednjih decenija sve češće - zaključio je prof. dr Predrag Mitrović.