Važno je prilagoditi svakodnevne navike vremenskim uslovima, slojevito se oblačiti, meriti pritisak u uobičajenim terminima i unositi dovoljno obične vode
Prelazak na letnje računanje vremena dodatno opterećuje organizam, jer remeti biološki ritam i može uzrokovati povećan rizik od srčanih tegoba.
Za samo 24 sata temperatura je pala za oko 10 stepeni, a pred nama je i početak letnjeg računanja vremena. Lekari upozoravaju da nagle promene mogu da predstavljaju ozbiljan stres za organizam, posebno za srce i krvne sudove, kao i da je dodatni izazov za njih pomeranje sata, odnosno jedan sat kraćeg sna.
Profesor dr Petar Otašević, direktor Klinike za kardiologiju na Institutu za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" ukazuje da upravo prelazak iz toplog u hladno vreme može dovesti do pojačanih tegoba, kako kod hroničnih bolesnika, tako i kod zdravih osoba.
- Kad se vreme menja iz lošeg u lepo te tegobe nemamo, međutim, problem i stres za organizam je kada idemo iz toplog u hladan period. To se dešava jer dolazi do grčenja krvnih sudova, do sužavanja krvnih sudova, porasta krvnog pritiska, i može doći do ubrzanja srčanog rada - objašnjava profesor dr Petar Otašević:
- Ako ste zdravi i nemate nikakve tegobe možete imati prolazne probleme kao što su pospanost, malaksalost i pad koncentracije, koje prolaze za jedan do dva dana. Kada se mena atmosferski pritisak, to doprinosi da osećamo te simptome. Grupe koje su naročito rizične jesu jako mala deca i stari ljudi, i hronični bolesnici, pre svega, srčani pacijenti. Kada imate problem sa srcem, bilo kakva promena u sredini nože da pogorša osnovnu bolest.
Kako izbeći tegobe zbog promene vremena
Profesor podseća da je za proleće i jesen svojstveno da imaju prelaske iz jako toplog u jako hladno vreme i obrnuto, i s tim u vezi preporučuje da se sa lekarom opšte prakse razrade dva ili tri scenarija:
- Šta raditi ako pritisak padne, šta raditi ako skoči ili šta raditi ako dođe do nepravilnog ili ubrzanog rada srca. Nemojte sami preduzimati nikakve akcije u smislu povećavanja ili smanjivanja terapije koju već imate, već to dogovorite sa svojim lekarom, i najbolje je to učiniti unapred. Ovakva priprema može značajno da smanji rizik od komplikacija - pojašnjava profesor Otašević za RTS.
Slušanje organizma
Vremenskim uslovima, prema njegovim rečima, pored terapije treba prilagoditi i svakodnevne navike.
To, između ostalog, važi i za oblačenje, koje treba da bude slojevito, kako bi se organizam lakše prilagodio temperaturnim oscilacijama tokom dana.
- Nije dobro da dočekate 25 stepeni u zimskoj jakni - napominje profesor Otašević.
Da li treba češće meriti krvni pritisak
Profesor ne savetuje da se pritisak meri puno puta u toku dana, već u redovnom terminu u kom se, inače, meri, i ako se osoba ne oseća dobro.
- To znači ako se jave glavobolje, vrtoglavica ili zujanje u ušima. Ukoliko lekar preporuči određene lekove za hitno snižavanje pritiska, treba ih koristiti u skladu sa tim uputstvima - savetuje profesor.
Hidratacija isključivo običnom vodom
Podseća da je hidratacija još jedan važan faktor, ne samo tokom leta, već i u ostatku godine.
- Ja mojim pacijentima preporučujem unos do litar i po vode dnevno, ali isključivo obične vode. Gazirana pića i sokovi ne mogu zameniti adekvatnu hidrataciju organizma - ističe profesor Petar Otašević.
Fizička aktivnost uz slušanje organizma
Što se tiče fizičke aktivnosti, kaže da je važno da se osluškuje sopstveni organizam:
- Prolećni umor je čest u ovom periodu, pa je neophodno prilagoditi aktivnosti sopstvenom stanju. Ako telo signalizira da je potreban odmor, to treba uvažiti. Redovna rutina može se nastaviti, ali uz fleksibilnost i razumevanje sopstvenih granica.
Letnje računanje vremena dodatni rizik
Dodatni izazov za organizam predstavlja i pomeranje sata, odnosno prelazak na letnje računanje vremena.
Doktor Otašević ističe da ova promena remeti prirodni biološki ritam. Organizam funkcioniše u ustaljenim ciklusima, pa nagla promena vremena buđenja i odlaska na spavanje može izazvati hormonske reakcije koje utiču na srce i krvni pritisak.
- Naš organizam zna otprilike kada se budimo i kada da legnemo na spavanje, a kada odjednom promenite to vreme, može doći do skoka određenih hormona, i da to dovede do porasta pritiska i ubrzanog rada srca - kaže on.
Povećan rizik od infarkta srca
Istraživanja pokazuju da je najrizičniji period upravo prvi ponedeljak nakon pomeranja sata.
- Tada se beleži malo povećanje učestalosti akutnog infarkta miokarda za pet do deset odsto. Iako je reč o relativno malom povećanju, ono je statistički značajno i ukazuje na osetljivost organizma na ovakve promene. S druge strane, prelazak na zimsko računanje vremena, kada se spava sat vremena duže, može imati suprotan efekat i čak doneti određeni zaštitni uticaj - objašnjava on.
Kako bi se ublažile posledice promene vremena, preporuka je da se organizam pripremi nekoliko dana unapred.
- Idealno je da se dva do tri dana pre promene sata postepeno pomera vreme odlaska na spavanje za 15 do 20 minuta ranije. Na taj način se organizmu omogućava da se postepeno prilagodi novom ritmu. Ukoliko za pripremu nije bilo vremena, važno je obezbediti dovoljno sna. Ako spavate sedam sati, vaš organizam neće zameriti da li spavate od ponoći do sedam ili od jedanaest do šest - ističe dr Petar Otašević, naglašavajući da je ključno održati ukupno vreme sna - ispunite kvotu spavanja.
Letnje računanje vremena: Prva tri dana su kritična, kako izbeći posledice