Znojenje i vazodilatacija su mehanizmi kojima se telo brani
Potrebno je stalno hidrirati organizam, posebno srčani i bubrežni bolesnici
Zbog visokih temperatura trpi ceo organizam a najviše kardiovaskularni sistem, kaže profesor dr Nebojša Tasić, kardiolog i pomoćnik ministra zdravlja, i ističe da su tropske vrućine zdravstvena, ne samo vremenska nepogoda.
S tim u vezi, on je rekao da je Ministarstvo zdravlja uputilo apel svim zdravstvenim radnicima "da svim pacijentima koji dolaze na preglede u ovim trenucima preporuče sve ono što se preporučuje u ovim, ne vanrednim, nego značajno teškim okolnostima".
- Visoka temperatura utiče na ceo organizam, a najviše na kardiovaskularni sistem. Pre svega, dolazi do širenja krvnih sudova u koži, do vazodilatacije i znojenja. To su dva načina na koji se organizam brani od ekstremnih temperatura. Dolazi do vazodilatacije kože, pre svega krvnih sudova kože, onda se ta toplota prenosi na ostatak organizma, zagrevaju se organi, a s druge strane imamo znojenje i gubljenje elektrolita, i to predisponira pad krvnog pritiska, glavobolju, vrtoglavice, nesvesticu, umor, malaksalost... Sve to traje i ako ne reagujemo na vreme, a vreme je ključno, može doći do dve stvari - toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara - objašnjava profesor Tasić.
Kako kaže, toplotna iscrpljenost je stanje koje mi ne primetimo, pogotovo ljudi koji rade, zato što dok rade nemaju adekvatnu hidrataciju, vraćanje elektrolita i vrlo brzo dolaze u stanje bezvoljnosti, malaksalosti...
- Zato je bitno da tokom dana budu sve vreme hidrirani a pogotovo je oprez potreban kod ljudi sa srčanom slabošću i bubrežnom bolešću, ali i svi ostali, naizgled, zdravi treba da se rehidriraju tokom celog dana da nadoknade tu tečnost. Treba izbegavati veće količina kafe, alkohola, gaziranih pića, već samo voda, čaj i mleko - savetuje prof. dr Nebojša Tasić.
Period kada kardiolozi imaju povećan obim posla
Kada je ekstremno hladno ili ekstremno toplo vreme, obim posla kardiologa se povećava.
- Pacijenti dolaze zato što najčešće terapija za povišen krvni pritisak i dijabetes mora malo da se koriguje. Postoje neki lekovi u kardiologiji i endokrinologiji koji za vreme ekstremno visokih temperatura drugačije utiču na organizam da ga predisponiraju na toplotu. Zato moramo biti oprezni, i molimo pacijente da ne menjaju svoju terapiju na svoju ruku, već da odu kod lekara da ih koriguju - kazao je profesor Tasić za RTS i podsetio da nije fraza već da je jako važno da se izbegava boravak na ulici između 12 i 17 časova.
Vazodilatacija - širenje krvnih sudova: uzroci, simptomi, lečenje