Redovno znojenje smanjuje rizik od hroničnih bolesti, poboljšava zdravlje srca i može smanjiti rizik od Alchajmerove bolesti
Znojenje hidrira kožu, poboljšava njenu elastičnost i doprinosi jačanju imunološkog sistema
Sa procenjenih dva do pet miliona znojnih žlezda koje prekrivaju ljudsko telo, znojenje je više od običnog prirodnog odgovora na toplotu ili vežbanje - ono je ključni igrač u održavanju opšteg zdravlja. Prednosti znojenja protežu se daleko izvan samog hlađenja organizma.
Nauka pokazuje da znojenje pomaže u detoksikaciji i jačanju imunološkog sistema. Redovne aktivnosti koje podstiču znojenje doprinose i boljem zdravlju srca, upravljanju telesnom težinom i smanjenju rizika od hroničnih bolesti poput dijabetesa i hipertenzije.
Dakle, znojenje nije samo reakcija na toplotu, već složen mehanizam putem kojeg telo doprinosi sopstvenoj vitalnosti i funkcionalnosti.
Šta je znoj
Znoj je tečnost koju proizvode žlezde unutar kože.
Rejčel Vord, lekar specijalista dermatologije u Klinici Klivlend, napominje da je oko 99 odsto kapljice znoja voda. Preostalih 1 odsto čine supstance kao što su urea, mokraćna kiselina, amonijak, mlečna kiselina i vitamin C, između ostalih. Nekoliko ovih elemenata se takođe nalazi u urinu - što pomaže da se ilustruje funkcija eliminacije otpada putem znojenja.
Postoje dve primarne vrste znojnih žlezda kod ljudi:
- Ekrine žlezde: Rasprostranjene su po celom telu i olakšavaju hlađenje kroz proces isparavanja.
- Apokrine žlezde: Nalaze se u oblastima kao što su pazuh i prepone, i odgovorne su za miris tela. Ova vrsta znoja je gušća i sadrži masti, a proizvodi se naročito tokom perioda intenzivnog stresa.
Zdravstvene prednosti znojenja, kao i smernice o tome kada je potrebna konsultacija sa lekarom u vezi sa bilo kakvim problemima povezanim sa znojenjem:
Znojenje reguliše telesnu temperaturu
Jedna od ključnih funkcija znojenja je kontrola telesne temperature.
- Znojenje pomaže da naše telo ostane na bezbednoj temperaturi. Pregrevanje nosi mnoge rizike, a znojenje pomaže u hlađenju tela - kaže Kendra Vikli, dijetetičar u Klinici Klivlend sa magistraturom iz nauke o vežbanju.
Pregrevanje ne samo da čini fizičke aktivnosti napornijim, već i povećava broj otkucaja srca i smanjuje protok krvi u mišiće i mozak. Rizici povezani sa pregrevanjem uključuju toplotnu iscrpljenost, toplotni udar i dehidrataciju, a znojenje aktivno radi na sprečavanju svih ovih stanja.
Znojenje pomaže u detoksikaciji tela
Efikasnost detoksikacije putem znojenja je tema o kojoj se debatuje. Iako znoj pomaže u izlučivanju tragova toksina poput teških metala, jetra i bubrezi su uglavnom odgovorni za detoksikaciju.
Danijel Amen, lekar specijalista psihijatrije, napominje da se simptomi poput moždane magle i umora mogu javiti kada su sistemi za detoksikaciju tela preopterećeni. On sugeriše da je znojenje, bilo kroz fizičku vežbu ili seanse u sauni, jedan od najprirodnijih načina da se podrže napori tela u detoksikaciji.
Istraživanje iz 2022. godine ispitivalo je razliku između znojenja tokom vežbanja i znojenja u sauni. Nalazi su otkrili da metod znojenja utiče na izlučivanje teških metala, pri čemu su koncentracije nikla, olova, bakra i arsena bile primetno veće tokom dinamičnog vežbanja u poređenju sa sedenjem u sauni. Ova studija je sprovedena na malom uzorku od 12 zdravih studenata, pa su potrebna dalja istraživanja za donošenje konačnih dokaza.
Znojenje smanjuje rizik od hroničnih bolesti
Čini se da prednosti dobrog parenja idu dalje od pukog opuštanja i uživanja. Pregled koji su sproveli finski istraživači, ističe značajne zdravstvene prednosti redovne upotrebe saune.
- Sve više dokaza sugeriše da redovno kupanje u sauni može da ublaži i spreči rizik od akutnih i hroničnih bolesti - navode autori studije, piše The Healthy.
Upotreba saune se sve više priznaje zbog potencijala da smanji rizike od različitih zdravstvenih problema, kao što su visok krvni pritisak, kardiovaskularne bolesti, moždani udar i neurokognitivni poremećaji, kao i plućne bolesti, pa čak i običan grip.
Pored toga, saune mogu da pomognu u upravljanju određenim stanjima kože i ublaže bol kod reumatskih bolesti i glavobolja.
Upotreba saune ima pozitivne uticaje na zdravlje srca i opštu smrtnost. To bi moglo da proistekne iz sniženog krvnog pritiska, poboljšane endotelne funkcije - unutrašnje obloge srca i krvnih sudova, smanjenog oksidativnog stresa i upale, korisnih promena u autonomnom nervnom sistemu, poboljšanih profila lipida i bolje arterijske elastičnosti, odnosno sposobnosti arterija da se skupljaju i šire.
Dr Amen je citirao studije iz Severne Evrope iz 2024. godine koje pokazuju da "ljudi koji najčešće koriste saunu imaju najnižu učestalost Alchajmerove bolesti:
- Skenirao sam 250.000 mozgova i verujem da su saune najefikasniji detoks. To je prilično dobra preporuka za tu paru sa mirisom kedrovine.
Znojenje poboljšava hidrataciju i elastičnost kože
Znojenje prirodno vlaži kožu, poboljšavajući njenu teksturu i fleksibilnost. Redovne sesije mogu da učine da koža izgleda jedro i mladoliko, zahvaljujući održavanju nivoa vlažnosti.
Edidiong Kaminska, lekar specijalista dermatologije iz Čikaga, objašnjava da je ovaj efekat posledica povećanog protoka krvi u svim organima, uključujući kožu.
- Ovo obezbeđuje kiseonik i hranljive materije ćelijama kože i čisti nečistoće, stvarajući onaj sjaj nakon treninga.
Znojenje može da poboljša imunitet
Istraživanja su otkrila da znoj sadrži komponente poput dermcidina, koji poseduje prirodna antibiotska svojstva. Ovo sugeriše da znojenje može da pomogne u borbi protiv štetnih bakterija i infekcija na koži, delujući kao prirodni lokalni odbrambeni mehanizam protiv bolesti.
Naravno, ako se dozvoli znoju da predugo stoji na koži bez ispiranja, to može da dovede do pojave akni.
Dodatno, povišena temperatura (groznica) ima imunološku prednost i ona navodi čoveka na znojenje. Kada neko ima temperaturu tokom virusne ili bakterijske infekcije, to je delom zato što su patogeni podložniji toploti nego proteini u telu. Povišena telesna temperatura može da eliminiše ove patogene osetljive na toplotu, pomažući imunološkom sistemu u borbi protiv infekcije.
Znojenje popravlja raspoloženje
Znojenje izazvano vežbanjem je dobro poznato po tome što olakšava oslobađanje endorfina, koji su prirodni pojačivači raspoloženja u telu. To često rezultira osećajem euforije i opšteg blagostanja, što je poznato kao "trkačka euforija".
Ali znoj je više od samog dobrog osećaja nakon treninga. Istraživanje objavljeno u časopisu Psychological Science sugeriše da ljudi možda mogu da prenesu pozitivne emocije, poput sreće, putem mirisa svog znoja.
Kada se doživljava radost, tela proizvode specifična hemijska jedinjenja, ili hemosignale, koje drugi mogu da detektuju putem mirisa znoja, što potencijalno utiče i na njihovo raspoloženje.
Regulacija sna
Bavljenje fizičkim aktivnostima koje izazivaju znojenje poboljšava kvalitet i trajanje sna. Jedna specifična studija zabeležila je značajno poboljšanje kvaliteta sna kod pacijenata sa insomnijom koji su vežbali 30 minuta tri puta nedeljno tokom perioda od osam nedelja.
Postoje li nedostaci znojenja
Iako znojenje nudi mnoge zdravstvene prednosti, ono nije bez mana. Prekomerno znojenje može da bude neprijatno i može da dovede do dehidratacije ako se tečnost adekvatno ne nadoknadi. Znoj može i da iritira kožu, dovodeći do problema kao što su toplotni osip ili dermatitis.
Prekomerno znojenje, bez obzira na temperaturu ili fizičku aktivnost, može da ukazuje na stanje poznato kao hiperhidroza. Ovo stanje može da utiče na celo telo ili biti lokalizovano na specifične oblasti poput dlanova, stopala, lica ili pazuha.
Pored toga, dr Vord ističe da iznenadni, intenzivni naleti znojenja mogu da signaliziraju ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući srčani udar, kao i metaboličke poremećaje poput dijabetesa i određenih stanja štitne žlezde, a može čak da bude povezano i sa nekim vrstama raka.
Kada noćno znojenje ukazuje na rak