Bolest najčešće pogađa osobe između 55. i 75. godine života
Karotenoidi iz biljne hrane mogu potencijalno odložiti pojavu simptoma, ali su potrebna dalja istraživanja
Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) je progresivno neurološko oboljenje koje izaziva postepeno slabljenje mišića i gubitak kontrole nad pokretima. Pacijenti mogu da primete slabost i trzanje mišića, što otežava hodanje, hvatanje predmeta, žvakanje i govor. Bolest na kraju dovodi do atrofije mišića, otežanog disanja i ugrožavanja života.
Jedan od javnih slučajeva koji je skrenuo pažnju na ALS je nedavno preminuli glumac Erik Dejn (53), poznat kao doktor Mark Sloan (dr Mek Stimi) u popularnoj medicinskoj seriji "Uvod u anatomiju". Dejn je javno govorio o svojoj borbi sa ovom bolešću, čime je podigao svest o izazovima sa kojima se suočavaju osobe obolele od ALS-a.
Iako bolest ne može potpuno da se spreči, postoje lekovi i terapije koje mogu da uspore napredovanje simptoma i da poboljšaju kvalitet života, uključujući karotenoide, fizičku, radnu i respiratornu terapiju, kao i psihološku podršku.
Simptomi amiotrofične lateralne skleroze
Simptomi amiotrofične lateralne skleroze su:
- Slabost mišića (ruke, noge i vrat)
- Grčevi u mišićima
- Trzanje u rukama, stopalima, ramenima i/ili jeziku
- Ukočeni mišići
- Problemi sa govorom (nejasne reči, problemi sa formiranjem reči)
- Slinjenje
- Nenamerni emocionalni izrazi (kao što su smeh ili plakanje)
- Umor
- Problemi sa gutanjem (disfagija)
Rani simptomi ALS
Rani simptomi su obično mišićna slabost ili ukočenost u rukama i nogama, kao i problemi sa govorom i gutanjem. Ovo može da oteža svakodnevne zadatke poput pisanja ili jedenja.
Vremenom se simptomi obično šire po celom telu. Brzina kojom se simptomi razvijaju varira od osobe do osobe.
Kako se simptomi pojačavaju, može da se javi problem sa disanjem, stajanjem ili hodanjem. Može značajno da se izgubi i na težini.
Može li ALS da se spreči
ALS ne može da se spreči. Međutim, istraživači su otkrili da karotenoidi (pigmenti prisutni u biljkama) mogu da igraju ulogu u prevenciji neurodegenerativnih bolesti, poput ALS-a, ili odlaganju pojave simptoma.
Karotenoidi
Karotenoidi su narandžasti, crveni, zeleni i žuti pigmenti u voću i povrću. Visoke koncentracije karotenoida mogu da se pronađu u zelenom lisnatom povrću, kao što su brokoli, kelj, spanać i korijander.
Oksidativni stres, izazvan povećanim nivoima slobodnih radikala u organizmu, dovodi do inflamacije. Karotenoidi deluju kao antioksidansi, supstance koje pomažu u prevenciji ili odlaganju oštećenja ćelija u ljudskom telu.
ALS uključuje inflamaciju i uništavanje nerava koji mišićima šalju signale za kontrakciju. Istraživanja su pokazala da karotenoidi mogu da pomognu u prevenciji neuroinflamacije.
Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li karotenoidi mogu da pomognu u prevenciji ALS-a ili odlaganju pojave njegovih simptoma. Ipak, istraživači nastavljaju da proučavaju korisne efekte karotenoida na druge neurodegenerativne bolesti, posebno na Alchajmerovu bolest, oblik progresivne demencije.
Uzroci ALS-a
Nažalost, niko sa sigurnošću ne zna šta izaziva ALS. Ipak, genetski i faktori okoline doprinose povećanom riziku od razvoja bolesti.
Kada ALS postoji u porodicama, oko 5 do 10 odto svih slučajeva, ponekad je izazvan defektom gena C9ORF72 ili SOD1.
Faktori okoline takođe mogu da povećaju rizik od ALS-a, iako je za ovo potrebno više istraživanja. Ti faktori uključuju:
- Viruse
- Infekcije
- Izloženost toksinima
- Fizičke traume
- Ishranu
- Dugoročno učestvovanje u intenzivnim fizičkim aktivnostima
Ko oboleva od ALS-a
ALS pogađa podjednako muškarce i žene, kao i ljude svih rasa i etničkih grupa, ali se češće dijagnostikuje kod ne-hispanskih i belih osoba. Simptomi obično počinju da se pojavljuju između 55. i 75. godine života.
Usporavanje napredovanja ALS-a
Nekoliko lekova odobrenih od Američka agencija za hranu i lekove (FDA) pokazalo je sposobnost da uspori napredovanje simptoma ALS-a, uključujući:
- Riluzol: Ovaj lek smanjuje nivo glutamata (neurotransmitera) u organizmu, što može da pomogne u smanjenju oštećenja motornih nerava. U tekućim kliničkim ispitivanjima, ovaj lek je produžio život za nekoliko meseci. Riluzol se uzima oralno (na usta).
- Edaravon: Ovaj lek se primenjuje intravenski, direktno u krvotok kroz IV. Smanjuje oksidativni stres u organizmu i pomaže u usporavanju funkcionalnog opadanja kod osoba sa ALS-om.
Život sa ALS-om
Iako je lekovima primarni tretman za ALS, druge intervencije mogu da pomognu u ublažavanju simptoma izazvanih ovom bolešću, poput smanjene pokretljivosti i bola.
Rehabilitacija
Terapeuti za rehabilitaciju mogu da pomognu u rešavanju simptoma izazvanih ALS-om.
- Fizikalna terapija: Ova terapija rešava probleme sa opsegom pokreta koji se javljaju kod ALS-a i pruža intervencije koje pomažu u smanjenju bola izazvanog grčevima mišića ili nepokretnošću. Fizioterapeuti takođe podučavaju osobe sa ALS-om kako da koriste pomagala za kretanje (kao što su štap ili hodalica) i pomažu u pozicioniranju u invalidskim kolicima kada osoba više nije u stanju da hoda.
- Radna terapija: Pomaže osobama da ostanu nezavisne u svakodnevnim aktivnostima što je duže moguće. Radni terapeuti uče ljude sa ALS-om kako da koriste adaptivna pomagala za zadatke kao što su jelo, oblačenje, lična higijena i kupanje.
- Terapija govora: Kako ALS napreduje, dolazi do slabljenja mišića glave i vrata. Terapeuti za govor pomažu osobama sa ALS-om da nauče nove metode komunikacije kako govor opada. Oni takođe pružaju tretman za poteškoće u gutanju koje se javljaju kako bolest napreduje.
- Respiratorna terapija: Respiratorni terapeuti uče osobe sa ALS-om kako da efikasnije dišu i kašlju dok mišići koji obavljaju ove funkcije slabe. Oni takođe preporučuju odgovarajuću mehaničku ventilaciju kada osoba više nije u stanju da diše samostalno.
Psihoterapija
Dijagnoza ALS-a može da dovede do značajnih psiholoških izazova. Neke osobe sa ovom bolešću razvijaju depresiju ili osećaju značajnu anksioznost zbog promena u životu. Psihoterapija (terapija razgovorom ili savetovanje za mentalno zdravlje) može da pomogne u poboljšanju ukupnog kvaliteta života osoba sa ALS-om.