Napadi panike se obično dešavaju neočekivano i iznenada
Anksioznost je neprijatna u trenutku, ali nas takođe može motivisati i zaštititi od pretnji
Srce ubrzano kuca, ruke i noge su utrnule a sve to prati osećaj da ne može da se udahne dovoljno vazduha. Telo je pod stresom, a da li je zavladao napad panike ili anksioznosti - dva pojma koja se često poistovećuju, ali nisu isto.
Klinički psiholog Regina Džosel, doktorka psihologije, mnogi koriste termine napad panike i napad anksioznosti naizmenično, ali se radi o malo drugačijim pojmovima.
Napad panike naspram napada anksioznosti
Prema njenim rečima, anksioznost se javlja tokom dužeg perioda brige, dok napadi panike imaju tendenciju da se pojave neočekivano.
- Ali, oba se leče - kaže klinički psiholog Regina Džosel, koja objašnjava ključne razlike, kao i šta se dešava kada telo poludi i kako ga vratiti u stanje smirenosti.
Glavna razlika je u tome što određeni stresori često izazivaju anksioznost i mogu se postepeno nagomilavati. Nasuprot tome, napadi panike se obično dešavaju neočekivano i iznenada.
Napadi panike
Napadi panike su intenzivni napadi straha i nelagodnosti koji se mogu javiti bez upozorenja. Kao ključni faktor u paničnom poremećaju, često se javljaju kao odgovor na stresan događaj. Na primer, ako postoji fobija od letenja, ulazak u avion može izazvati napad panike.
Ali, ponekad se javljaju bez ikakvog očiglednog razloga.
- Reakcija tela "bori se ili beži" se aktivira kada ne bi trebalo. Telo misli da je u opasnosti, ali nije - kaže dr Regina Džosel.
Napadi panike su zastrašujući, ali nisu opasni i obično traju samo 15 do 20 minuta, iako se čini da je dosta duže.
Uzroci napada panike
Ne zna se šta tačno uzrokuje napad panike. Možda ima veze sa amigdalom, delom mozga koji se bavi emocijama. Neravnoteža hormona poput kortizola i serotonina takođe može biti uzrok.
Određeni faktori mogu doprineti napadima panike, kao što su:
- oorodična istorija anksioznih poremećaja,
- lična istorija anksioznih poremećaja,
- negativna ili traumatična iskustva iz detinjstva.
Simptomi napada panike
Po definiciji, napad panike karakteriše četiri ili više ovih simptoma:
- povećan broj otkucaja srca,
- bol ili nelagodnost u grudima,
- znojenje,
- drhtanje,
- osećaj gušenja,
- vrtoglavica,
- groznica ili pregrevanje,
- mučnina,
- strah da se umire
- utrnulost,
- osećaj da ono što se dešava okolo nije stvarno.
- Nažalost, ako se javi jedan napad panike, uobičajeno je da se dobije i drugi. Ljudi se često toliko brinu da će se to ponoviti da to postaje samoispunjavajuće proročanstvo. Ljudi ponekad počnu da izbegavaju određene situacije ili mesta gde su ranije imali napad panike. Možda čak izbegavaju i izlazak iz kuće - navodi dr Džosel.
Lečenje napada panike
Da bi se izborili sa napadima panike, stručnjaci za mentalno zdravlje često koriste tehniku poznatu kao kognitivno restrukturiranje. Uči se da se identifikuju i promene misli koje idu ruku pod ruku sa okidačima panike.
- Kada naučite da upravljate tim mislima umesto da ih se plašite, to ima tendenciju da smanji i intenzitet i učestalost napada panike - kaže dr Džosel.
Prema njenim rečima, neke strategije mogu da se isprobaju kod kuće za napade panike:
- Učenje o napadima panike i prepoznavanje simptoma može vam pomoći da se kontrolišete ako imate još jedan. Pomaže ako možete sebi reći: "Ovo je napad panike, neće me ubiti, biće neprijatno - ali će se završiti" - kaže dr Džosel.
Ko može da identifikuje određeni okidač, može pronaći konkretne načine za upravljanje tim okidačem.
- Kada ljudi vide da se njihovi panični napadi dešavaju ređe ili traju kraće, to im daje samopouzdanje – a to im pomaže da se oporave - napominje dr Džosel i podseća da se ne zaboravi na disanje:
- Vežbe dubokog disanja, poput "kutijskog disanja“, mogu pomoći u smanjenju reakcije panike vašeg tela, pomažući da se vaše disanje i otkucaji srca vrate u normalu. Pokušajte i da odvučete pažnju. Što se više fokusirate na svoju paniku, to postaje gore. Zato, umijte lice, operite zube, mazite psa, pomirišite nešto prijatno - korišćenje drugih čula, poput mirisa i dodira, može biti korisno.
Napadi anksioznosti
Napad anksioznosti tehnički nije stvar, barem ne prema medicinskoj terminologiji. Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje, peto izdanje, revizija teksta . DSM-5-TR , trenutni zlatni standard za dijagnozu mentalnih bolesti, ne prepoznaje niti definiše napad anksioznosti.
U većini slučajeva, napad anksioznosti se koristi kao laički termin za napad panike.
Ali, anksioznost je tipična ljudska emocija.
- Možda imate veliku tremu pred važnim testom, osećate se izuzetno stresirano pred prezentaciju na poslu ili primetite strah pred lekarski pregled. Anksioznost je neprijatna u trenutku, ali nas takođe može motivisati i zaštititi od pretnji. Svi doživljavaju anksioznost - kaže klinički psiholog dr Regina dr Džosel iz Klinike u Klivlendu.
Uzroci anksioznosti
Ne zna se tačan uzrok generalizovanog anksioznog poremećaja (GAP), stalnog straha od osećaja preopterećenosti. Ali,određeni faktori mogu doprineti tome, kao što su:
- kako mozak upravlja stresom,
- porodična istorija generalizovanog anksioznost poremaćaja,
- stresna ili izazovna životna iskustva.
Simptomi anksioznosti
Stalna briga može dovesti do fizičkih simptoma, kao što su:
- umor,
- glavobolje,
- lupanje srca,
- napetost mišića,
- kratak dah,
- znojenje.
Lečenje anksioznosti
- Ako mislite da imate generalizovani anksiozni poremećaj, razgovarajte sa zdravstvenim radnikom. Može vam preporučiti terapiju razgovorom, kao što je kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT), ili lekove. Često je to kombinacija oba - poručila je klinički psiholog dr Regina dr Džosel.
Ona dodaje da stručnjaci za mentalno zdravlje mogu pomoći da se pronađe način za kontrolu anksioznosti, kao i lečenje napada panike i paničnog poremećaja.
- Ako napadi panike ometaju vaš svakodnevni život, pravo je vreme da potražite pomoć - ohrabruje dr Džosel.
Reakcija bori se ili beži na stres: Šta se dešava u telu, kada je korisna a kada opasna