Često se pogrešno misli da su bolesti jetre "samozadate" ili da pogađaju samo određene grupe ljudi
Većina ljudi koji žive sa oboljenjem jetre uopšte nisu svesni svog stanja, jer se u ranim fazama osećaju potpuno dobro
Iako stope obolevanja od raka jetre rapidno rastu, nedostatak svesti i društvena stigma i dalje su najveće prepreke ranoj dijagnozi.
Broj smrtnih slučajeva od raka jetre u stalnom je porastu – međutim, pravovremeno rešavanje uzroka koji se mogu izbeći spasilo bi hiljade života. Kako je u svom izveštaju prošlog leta objavila stručna Komisija prestižnog medicinskog časopisa "The Lancet", rak jetre je već sada šesti najčešći rak i treći vodeći uzrok smrtnosti od malignih bolesti u svetu.
Ukoliko se trenutni trendovi hitno ne promene, prognoze su alarmantne: broj novih slučajeva raka jetre širom planete skoro će se udvostručiti – sa 0,87 miliona zabeleženih u 2022. na čak 1,52 miliona u 2050. godini.
Ono što najviše podstiče na akciju jeste podatak da glavni uzroci raka jetre u velikoj meri mogu da se spreče, ali je svest javnosti o obimu ovog problema i dalje na izuzetno niskom nivou.
Tiha epidemija hroničnih oboljenja jetre
Većina karcinoma jetre ne nastaje preko noći, već se razvija kod ljudi koji već imaju dugotrajno, hronično oboljenje ovog organa.
- Zapanjujuće je da nedavne procene ukazuju na to da oko jedna od tri odrasle osobe širom sveta živi sa nekim oblikom bolesti jetre - ističe doktorka Nekisa Zakeri, hepatolog, viši klinički predavač i vođa grupe na Institutu za rak Univerziteta Kvin Meri u Londonu.
Među najčešćim uzročnicima hroničnih bolesti jetre danas se izdvajaju:
- gojaznost i metabolički sindrom,
- dijabetes tip 2,
- prekomerna i redovna konzumacija alkohola,
- hronični virusni hepatitis (B i C).
Kako nastaje rak jetre
Kako ove metaboličke i infektivne bolesti postaju sve učestalije u modernom društvu, stope raka jetre će nastaviti da rastu ukoliko se ne preduzmu hitne medicinske i društvene mere.
- Iako je bolest često blaga i neprimetna u svojim ranim fazama, kod određenog broja ljudi doći će do ozbiljnijeg oštećenja tkiva, što direktno stvara visok rizik od razvoja karcinoma. Rana akcija i svest o sopstvenom zdravstvenom stanju ključni su za smanjenje tog rizika - naglašava dr Zakeri.
Više od 60 odsto slučajeva je moguće sprečiti
Najmanje 60 odsto primarnih karcinoma jetre – odnosno onih koji počinju direktno u ćelijama jetre – može uspešno da se spreči jednostavnom promenom faktora rizika, napominje doktorka.
- Jetra je fascinantan i izuzetno regenerativan organ. Kada se promene u načinu života naprave dovoljno rano, može doći do značajnog poboljšanja funkcije i povlačenja oštećenja - kaže dr Zakeri.
Kako dodaje, rizici od bolesti i raka jetre mogu drastično da se smanje:
- potpunim prestankom ili značajnim smanjenjem unosa alkohola,
- prestankom pušenja,
- strogim ograničavanjem ultra-prerađene hrane,
- održavanjem zdrave telesne težine,
- redovnom fizičkom aktivnošću.
- Važno je napomenuti da ove promene načina života ne donose korist samo jetri. One takođe smanjuju rizik od mnogih drugih vrsta raka, srčanih oboljenja i drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja - naglašava dr Zakeri.
Stigma kao zid koji odlaže dijagnozu
Jedan od najpotcenjenijih izazova u lečenju jeste društvena stigma sa kojom se suočavaju pacijenti koji žive sa bolestima i rakom jetre.
- Koren ove stigme je složen i često proizilazi iz pogrešnih shvatanja da su bolesti jetre "samozadate" ili da pogađaju samo određene grupe - kaže dr Zakeri i upozorava da je stigma izuzetno opasna jer može da obeshrabri ljude da potraže lekarsku pomoć i tako odloži dijagnozu:
- Takođe, ona može uticati na to da zdravstveni sistemi manje prioritizuju bolesti jetre u odnosu na druga medicinska stanja.
Prema njenim rečima, neophodno je izgraditi veću društvenu svest o tome da je zavisnost od alkohola ozbiljna bolest, a ne karakterna mana.
- Isto tako, gojaznost i virusni hepatitis moraju da se posmatraju isključivo kao zdravstvena stanja za koja se pacijentima ne sme pripisivati krivica, već im se mora pružiti adekvatna medicinska podrška kako bi se poboljšali ishodi lečenja - navodi u časopisu "The Conversation" dr Zakeri.
Podmukli simptomi koji se javljaju prekasno
Još jedan ogroman klinički izazov jeste činjenica da većina ljudi koji žive sa oboljenjem jetre uopšte nisu svesni svog stanja, jer se u ranim fazama osećaju potpuno dobro. Isto pravilo važi i za sam rak jetre. Zbog odsustva ranih signala, ovaj karcinom se, nažalost, i dalje najčešće otkriva u uznapredovalim fazama, tek kada se pojave jasni simptomi.
Lekari upozoravaju da simptomi uznapredovalog raka jetre uključuju:
- nenameran i nagli gubitak telesne težine,
- uporan, hroničan umor i malaksalost,
- gubitak apetita i rani osećaj sitosti,
- bol u gornjem delu stomaka ili primetan otok,
- žutilo kože i beonjača (žutica).
- Rano otkrivanje dramatično poboljšava šanse za preživljavanje i to je trenutno ključni fokus naših aktuelnih naučnih istraživanja - kaže dr Zakeri i savetuje svim pacijentima koji imaju faktore rizika, poput dijabetesa tip 2, gojaznosti ili redovno konzumiraju alkohol, da otvoreno razgovaraju sa svojim lekarom opšte prakse o preventivnom pregledu jetre.
Hepatitis C je izlečiv, ali ciljevi SZO su pod znakom pitanja
Pored životnog stila, virusni hepatitisi B i C ostaju kritični faktori rizika. Ovi virusi mogu da se prenesu:
- tokom porođaja sa majke na dete,
- izlaganjem zaraženoj krvi,
- nezaštićenim seksualnim odnosom,
- upotrebom nesterilnih igala.
- Proširenje pristupa testiranju na virusni hepatitis takođe mora da ostane prioritet. Virusni hepatitis C danas može potpuno da se izleči, dok vakcinacija protiv hepatitisa B može pomoći u sprečavanju infekcije i smanjenju rizika od raka jetre - objašnjava dr Zakeri.
Međutim, uprkos postignutom napretku, trenutni globalni trendovi ukazuju na to da svet nije na dobrom putu da ispuni cilj Svetske zdravstvene organizacije (SZO) o eliminaciji virusnog hepatitisa do 2030. godine. Ograničen pristup skriningu, lečenju i vakcinaciji ostaje izazov.
- Globalno proširivanje programa prevencije i lečenja, kao i aktivno identifikovanje ljudi koji su u riziku, pomoglo bi u smanjenju budućih slučajeva raka jetre - dodaje dr Zakeri.
Lekcija iz prošlosti: Zašto je borba protiv raka jetre spora
U borbi protiv ove bolesti, odnosno suočavanju sa uzrocima raka jetre koji mogu da se spreče, napredak je spor. Doktorka Zakeri smatra da je delimično razlog za to jer je teret prevencije trenutno u velikoj meri prebačen na pojedinca i njegove lične izbore.
Ona povlači jasnu paralelu između ovog problema i istorijske borbe protiv pušenja i raka pluća:
- Prošle su decenije pre nego što je postalo jasno da interesi industrije oblikuju političku debatu. Promene su se samo ubrzale kada se razgovor pomerio sa odgovornosti pojedinca na prepoznavanje štetnosti povezane sa industrijom. Politike kontrole duvana dovele su do smanjenja pušenja cigareta i nižih stopa slučajeva i smrtnih slučajeva od raka pluća.
Šta može da se učini
Doktorka Zakeri smatra da se isti model mora primeniti i danas. Pozivanje na odgovornost industrije alkohola i ultra-prerađene hrane jedini je način da se ograniči njihov uticaj na zakonske regulative.
Efikasni alati za promenu već postoje i naučno su dokazani. Oni uključuju:
- Stroga ograničenja reklamiranja alkohola i nezdrave hrane (naročito deci).
- Uvođenje jasnih zdravstvenih upozorenja na ambalažama.
- Progresivno oporezivanje štetnih proizvoda.
- Uvođenje minimalne jedinične cene alkohola (primer Škotske gde je ova mera dovela do drastičnog pada smrtnosti izazvane alkoholom).
- Imamo i znanje i alate za delovanje. Veća javna svest, oslobođena stigme, u kombinaciji sa odlučnim političkim akcijama države, jedini je način da zaštitimo zdravstvene sisteme i, što je najvažnije, zaustavimo tragičan porast broja smrtnih slučajeva od raka jetre koji mogu da se spreče - zaključuje dr Nekisa Zakeri.
Pet suptilnih znakova da jetra ne radi kako treba
Kako i gde se oseća bol zbog raka jetre