Peckanje ili probadajući bol može da se javi godinama nakon preležane varičele
Mišićni grčevi u leđima mogu da izazovu peckajući bol koji otežava sedenje i hodanje
Osećaj usijanog gvožđa pritisnutog uz kožu nije samo neprijatnost, već specifičan način na koji nervni sistem signalizira da su vitalne strukture kičme ugrožene.
Ništa nema moć da uspori čoveka kao bol u leđima. Kada se taj bol manifestuje kao peckanje ili vrelina, on sa sobom nosi hitnu potrebu za otkrivanjem uzroka - i, još važnije, kako ga zaustaviti.
Kako se oseća peckanje u leđima
Kičma predstavlja izuzetno složenu i vitalnu strukturu koja omogućava osnovne funkcije poput hodanja, uvijanja i savijanja, dok istovremeno pruža neophodnu apsorpciju udaraca prilikom kretanja. Njena primarna uloga je zaštita kritičnih delova tela, kao što su kičmena moždina i nervi, a ovaj složeni dizajn čine nervna vlakna, mišići, kosti, zglobovi i vezivna tkiva.
Kada bilo koja od tih komponenti prestane da funkcioniše pravilno, organizam reaguje dramatično. Telo počinje da traži pomoć kroz različite senzacije:
- trnjenje,
- utrnulost,
- peckanje,
- probadajući ili ubodni bol,
- a često i onaj najneprijatniji – gorući bol.
- Bol u leđima, i bol uopšte, je način na koji telo govori da se zaštitite. Bol je način na koji telo govori: "Hej, obrati pažnju. Ovde se nešto dešava" - slikovito objašnjava doktorka Tereza Djuz, specijalista anesteziologije i medicine bola u Klivlendskoj klinici.
Zašto istu povredu ljudi osećaju različito
Nervni sistem je odgovoran za slanje mnoštva poruka po celom telu - on govori šta se dešava unutra, ali i o spoljašnjim uticajima, poput pritiska pri zagrljaju ili osećaja hladnoće na snegu. Međutim, način na koji se bol oseća i njegov intenzitet mogu značajno da varira od osobe do osobe.
- Postoji čitav spektar senzacija koje se aktiviraju u nervnom sistemu i koje mozak prepoznaje. Nervni sistem jedne osobe može da aktivira nervna vlakna koja prenose temperaturu, poput peckanja. Ali ista stvar može da aktivira osećaj pritiska kod druge osobe, a kod treće to može biti više kao vibracija - objašnjava dr Djuz.
Dakle, peckanje u leđima je jasan indikator da nešto nije u redu, ali sam karakter tog osećaja ne objašnjava nužno i primarni razlog bola.
Samopregled kao prvi korak ka dijagnozi
Doktorka Djuz savetuje da je prvi korak pri pojavi peckanja, uboda ili pečenja vizuelna provera bolnog područja. Ukoliko osoba ne može sama da vidi taj deo leđa, preporučuje se korišćenje ogledala ili pomoć prijatelja, uz oprez da ne dođe do dodatnih povreda tokom samog pregleda.
Ključni elementi na koje treba obratiti pažnju su:
- Promene na koži: Osip, crvenilo, otok, curenje, plikovi ili ljuštenje.
- Sistemski simptomi: Groznica, kašalj ili drugi bolovi u telu.
- Istorija bolesti: Prethodne povrede ili operacije na leđima.
- Sve te informacije - i bilo kakva ranija povreda ili operacija na leđima - mogu vam pomoći da procenite potencijalne uzroke bola i da li treba odmah da posetite lekara - kaže dr Djuz.
Najčešći uzroci peckajućeg bola u leđima
Doktorka Djuz izdvaja nekoliko stanja koja su najčešće odgovorna za ove specifične senzacije.
1. Herpes zoster i postherpetična neuralgija
Ukoliko je bol usled peckanja praćen osipom, naročito onim u obliku plikova koji se formiraju u jasno definisanoj traci ili pojasu, verovatno je reč o herpes zosteru. Ova virusna infekcija pogađa ljude koji su preležali varičele (ovčije boginje).
Iako osip i mrlje od varičele blede, virus ostaje u telu i može da se reaktivira kao bolna infekcija.
- Ako mislite da imate herpes zoster, odmah treba da se obratite lekaru jer herpes zoster može da preraste u postherpetičnu neuralgiju, što je sindrom hroničnog bola, ako se brzo ne leči. Postoje neki tretmani koji se mogu odmah započeti, a koji će odmah smanjiti bol i nelagodnost i pomoći u sprečavanju dugotrajnog bola - upozorava dr Djuz.
Postherpetična neuralgija može da izazove peckanje ili probadajući bol koji traje nedeljama, mesecima, pa čak i godinama nakon što osip nestane, a bol se javlja na istom mestu gde je bio osip. Neki ljudi osećaju bol stalno, dok se kod drugih on pojavljuje i nestaje.
2. Degenerativne promene i problemi sa diskovima
Diskovi između pršljenova se vremenom troše, što može da se uporedi sa starom sofom koja gubi svoju mekoću i potporu. Ovo stanje se naziva degenerativna bolest diska i uzrokuje pečenje, utrnulost i bol koji se širi u donji deo leđa i zadnjicu.
Bol može da počne kao blag, a zatim vremenom pojačava intenzitet ili se javlja i nestaje. Degenerativna bolest diska je progresivno stanje, a kako se trošenje nastavlja, raste rizik od stanja kao što su:
- skolioza,
- diskus hernija (ispupčenje ili iskliznuće diska),
- išijas,
- spinalna stenoza,
- spondilolisteza.
3. Grč u leđima
Mišićni grčevi u leđima nastaju kada se mišići zategnu i ne opuštaju. Mogu da se jave iznenada ili se vremenom pojačavaju.
Manifestuju se kao oštar, peckajući bol koji otežava osnovne radnje poput sedenja ili hodanja, dok kod nekih ljudi izazivaju samo blag ili tup bol.
4. Spinalni artritis
Baš kao što artritis može da zahvati ruke, kolena i bilo koji drugi zglob, može da se javi i artritis u zglobovima kičme.
Spinalni artritis, odnosno oštećenje hrskavice koja štiti zglobove kičme, može da izazove slične simptome nalik peckanju, naročito kod osoba starijih od 55 godina ili onih sa prekomernom težinom.
4. Arahnoiditis – retko, ali bolno stanje
Ovo stanje je zapaljenje osetljivog tkiva koje okružuje kičmene živce, a naziv je dobilo po tkivu nalik paukovoj mreži. Arahnoiditis može da bude izazvan operacijom kičme, direktnom povredom kičme, hroničnom kompresijom kičmenih nerava, a ponekad i virusnom ili bakterijskom infekcijom.
- Kod nekih ljudi, arahnoiditis ne izaziva nikakve simptome. Kod drugih ljudi izaziva bol, utrnulost ili osećaj pečenja. Bol obično pogađa nervne ili donji ili srednji deo leđa, i može da bude iscrpljujući - napominje dr Tereza Djuz iz Cleveland clinic.
Kako sebi pomoći kod kuće
U slučajevima kada je bol blag, nov i bez pratećih simptoma poput groznice ili osipa, dr Djuz smatra da je prihvatljivo isprobati kućne lekove:
- Termoterapija: Nanošenje leda ili primena toplote.
- Lokalni tretmani: Primena masti i gelova.
- Analgetici: Upotreba lekova protiv bolova koji se izdaju bez recepta.
Važno je napomenuti da odmor treba da bude kratkotrajan. Predugo ležanje u krevetu može da pogorša problem i oteža povratak u normalno stanje. Takođe, na dugoročno ublažavanje bolova utiču i promene načina života.
- Svim tim divnim strukturama koje čine leđa potrebni su dobri gradivni blokovi da bi dobro funkcionisale. Dakle, briga o telu uz dobru ishranu, san, upravljanje stresom i vežbanje pomoći će vam da ostanete zdravi u celini i ublažiti bolove u leđima - dodaje doktorka.
Kada je vreme za lekara
Kućni lekovi imaju svoje granice i ne treba čekati ako ne pomažu. Lekaru se treba obratiti u sledećim situacijama:
- bol je veoma intenzivan,
- traje duže od dva dana,
- značajno utiče na sposobnost funkcionisanja.
Lekar može da prepiše jače antiinflamatorne lekove, relaksante mišića, ili da uputi na fizioterapiju ili rendgensko snimanje kako bi se precizno utvrdio uzrok.
- Šta god da leđa pokušavaju reći, najvažnije je da ih poslušate - zaključuje dr Tereza Djuz.