Predlog savetnika Jensa Südekuma je da se odlazak u penziju vezuje za godine staža, a ne za starost
Institut za nemačku privredu kritikuje predlog, upozoravajući na postojeće nagrade za duži rad i moguće pravne i logističke probleme
U Nemačkoj je izbila rasprava o neophodnoj reformi penzionog sistema, a novi predlog Jensa Südekuma, ličnog savetnika ministra finansija Larsa Klingbeila, izazvao je oštre reakcije. Südekum predlaže da se granica za odlazak u punu penziju više ne vezuje za godine starosti (trenutno 67 godina), već isključivo za broj godina uplaćenog staža.
Penzija nakon 45 godina doprinosa
Glavna ideja je jednostavna: ko ima 45 godina staža, može u penziju bez umanjenja. Međutim, to bi u praksi značilo veliku razliku između radnika i akademika. Dok bi osoba koja je završila zanat i počela da radi sa 18 godina išla u penziju sa 63, akademik koji je karijeru započeo tek sa 30 godina (zbog dugog studiranja) morao bi da radi čak do svoje 75. godine.
„Zašto bi neko ko je počeo da radi sa 30 godina išao u penziju sa istih 67 godina kao i neko ko radi od tinejdžerskih dana?“, pita se Sudekum, tvrdeći da trenutni sistem nije fer prema onima koji su duže u radnom odnosu.
Kritike Instituta za nemačku privredu (IW)
Stručnjaci iz Instituta IW u Kelnu oštro se protive ovom modelu. Ističu da sistem već sada nagrađuje duži rad kroz sistem bodova – ko duže uplaćuje i više zarađuje, dobija znatno veću penziju. Prema njihovim podacima, radnici sa 45 godina staža primaju u proseku 26 odsto veću penziju od onih sa manje godina doprinosa.
Takođe upozoravaju na pravni i logistički haos koji bi nastao:
- Nepravda prema starijima: Osobe koje su već duboko u radnom veku nemaju vremena da popune novonastale “rupe” u stažu.
- Radni ugovori: Većina ugovora automatski prestaje u 67. godini, pa bi se svaki slučaj morao pojedinačno proveravati.
- Bolna istina: Svi će raditi duže? Iz Instituta IW poručuju da se problemi penzionog fonda ne mogu rešiti samo preraspodelom unutar jedne generacije. Smatraju da politika konačno mora reći istinu: ili će svi raditi duže, ili će penzije morati biti niže. „Stalno komplikovanje sistema neće popuniti rupu u kasi“, zaključuju ekonomisti.
(Izvor: Feniks magazin)
