Nesanica najčešće pogađa žene, starije osobe i ljude sa nižim socio-ekonomskim statusom zbog kombinacije raznih faktora rizika
Dugotrajna nesanica, koja traje više od tri meseca, smatra se hroničnom i teža je za lečenje
Nesanica se retko kad javlja sama od sebe. Uglavnom je uz druga mentalna ili fizička zdravstvena stanja, a lečenjem problema sa snom, mogu da se poboljšaju i simptomi tih bolesti.
Nedostatak sna danas je jedan od psiholoških problema koji se najčešće prijavljuje, smatra se da oko trećina odrasle populacije doživljava česte simptome nesanice.
Nesanica muči čovečanstvo od davnina, ali su tokom poslednjih 20 godina naučnici postigli napredak u razumevanju hroničnog nedostatka sna.
Sekundarna nesanica - javlja se uz druga stanja
Julijana Hortesku, viši predavač psihologije na Univerzitetu Lafboro u Engleskoj kaže da se nesanica retko javlja sama od sebe, već da velika većina ljudi sa nesanicom često ima i druga mentalna i fizička zdravstvena stanja.
- Poput dijabetesa, hipertenzije, hroničnog bola, bolesti štitne žlezde, gastrointestinalnih problema, anksioznosti ili depresije. U svojoj dijagnostičkoj istoriji, nesanica zajedno sa drugom bolešću ili poremećajem nazivana je sekundarna nesanica. To je značilo da se nesanica smatrala posledicom tih drugih osnovnih stanja. Stoga, donedavno, lekari uglavnom nisu pokušavali da leče sekundarnu nesanicu - kaže Julijana Hortesku.
Bolesti koje se poboljšavaju lečenjem nesanice
Dodaje, da je, međutim, početkom 2000-ih, i istraživanja i dokazi kliničke prakse počeli su da ukazuju na to da je ovaj pristup pogrešan.
- Naučnici su tvrdili da nesanica može prethoditi ili dugo trajati nakon primarnog stanja. Napuštanje ove razlike između primarne i sekundarne nesanice bio je veliki napredak u priznavanju da je nesanica često nezavisan poremećaj koji zahteva sopstveno lečenje.
- Štaviše, istraživači su prikupili jake dokaze da bi pomaganje ljudima sa problemima sa spavanjem zapravo moglo dovesti do poboljšanja njihovih drugih zdravstvenih stanja. Hronični bol, hronična srčana insuficijencija, depresija, psihoza, zavisnost od alkohola, bipolarni poremećaj i PTSP mogu se poboljšati kod pacijenata ako reše svoje probleme sa spavanjem - objašnjava psiholog Julijana Hortesku.
Koga najčešće pogađa nesanica
Tokom protekle dve decenije prikupljeni su rigorozniji podaci koji ilustruju koliko je nesanica sveprisutna.
Nesanica pogađa skoro sve, mada su žene, starije osobe i ljudi nižeg socio-ekonomskog statusa podložniji njoj.
- Ove grupe doživljavaju kombinaciju bioloških, psiholoških i socijalnih faktora rizika koji ih izlažu dugoročnom poremećaju sna. Na primer, žene često doživljavaju akutne hormonske fluktuacije, trudnoću i porođaj, dojenje, menopauzu, porodično nasilje, uloge negovatelja, veću prevalenciju depresije i anksioznosti – sve to može dovesti do većih mogućnosti za produženi poremećaj sna - kaže Julijana Hortesku, psiholog:
- Neka aktuelna pitanja u istraživanju nesanice uključuju potrebu za razumevanjem različitih vrsta simptoma nesanice i njihovog odnosa sa rizicima po zdravlje i performanse. Na primer, postoje dokazi da su teškoće da se zaspi, za razliku od teškoća sa održavanjem sna ili preranim buđenjem ujutru, povezane sa povećanim rizikom od depresije. Slično tome, naučnici i dalje imaju pitanja o promenama u stvarima poput moždane aktivnosti, otkucaja srca ili hormona stresa koji prate nesanicu. Kao i kod svih drugih poremećaja mentalnog zdravlja, još uvek nismo pronašli biomarkere nesanice.
Definicija hronične nesanice
Istraživanja su ipak, pomogla da se razumeju neke stvari koje ljudi mogu da urade kako bi sprečili da epizode nesanice pređu u hroničnu nesanicu, koju je teže lečiti.
- Kada se simptomi nesanice javljaju više noći i traju duže od tri meseca, može se postaviti dijagnoza poremećaja nesanice ili hronične nesanice - kaže psiholog Julijana Hortesku u tekstu u časopisu The Conversation.
Navika koja pogoršava nesanicu
Jedna od najčešćih i štetnih navika koja se razvija tokom perioda nesanice je ležanje u krevetu i pokušaj da se zaspi.
- Naučnici su otkrili da ležanje u krevetu budno dovodi do stalnog kognitivnog uzbuđenja i, vremenom, uči mozak da prestane da povezuje krevet i spavanje. Dakle, ako ne možete da spavate noću, ustanite i uradite nešto drugo što vas zanima, ali smiruje - čitajte, napišite spisak za sledeći dan, slušajte smirujuću muziku ili radite neke vežbe disanja. Kada ponovo osetite pospanost, vratite se u krevet - savetuje psiholog Julijana Hortesku:
- Ako ste umorni sledećeg dana, dobro pozicionirana kratka dremka je u redu, popodne, najviše 20 minuta. Međutim, morate biti oprezni sa spavanjem tokom dana, jer to može da smanji pospanost noću, a uspavljivanje može postati još teže.
Ona primećuje da, mali broj ljudi koji prijavljuju simptome nesanice traži medicinsku pomoć.
- Zbog toga se pacijenti okreću tabletama za spavanje, koje nisu prihvatljivo dugoročno rešenje. Tablete za spavanje su povezane sa značajnim kognitivnim i motoričkim oštećenjem, povećanim rizikom od padova, zavisnošću, tolerancijom i simptomima odvikavanja, dnevnom letargijom, vrtoglavicom i glavoboljama.
Nesanica kako se leči: pomažu i čaj od kamilice, melatonin i magnezijum
Hronična nesanica ubrzava starenje i povećava rizik od demencije