Mnoge žene i u toku lečenja neplodnosti, ali i nakon što se porode, suočavaju se sa depresijom
U literaturi postoji termin "oprezni optimizam" a javlja se kod žena koje posle više pokušaja ostanu u drugom stanju, takve žene se ne raduju ili se oprezno raduju
Lečenje steriliteta praćeno je brojnim psihološkim izazovima, ali studije ne pokazuju da se postporođajna depresija češće javlja kod žena koje su prošle procedure. Od svih žena koje se ostvaruju u ulozi majke, jedna od pet će razviti postporođajnu depresiju, a više od tih depresija, u poslednjih deset godina, počinje već u toku trudnoće, kaže klinički asistent i primarijus dr Maja Milosavljević Marković sa Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu, u kojem obavlja funkciju šefa Odeljenja za specialističko-konsultativne preglede i Kabineta za perinatalnu i reproduktivnu psihijatriju.
Doktorka Maja Milosavljević Marković bila je gost prve epizode podkasta "Za srce više" kod Sandre Jovanović, savetnice za IVF i predsednice Udruženja IVF Centra, u okviru istoimene nacionalne kampanje koja u toku u Srbiji.
Kampanju "Za srce više" pokrenuo je Kabinet ministarke bez portfelja Tatjane Macure u saradnji sa IVF Centrom, a ona ima zadatak, upravo, da edukuje i informiše o plodnosti.
Kampanja se obraća mladima, parovima koji planiraju porodicu, osobama koje se suočavaju sa izazovima neplodnosti, ali i svima koji žele da se na vreme informišu o plodnosti, prevenciji i očuvanju reproduktivnog zdravlja.
Zašto se kampanja zove "Za srce više"
Kako je u podkastu "Za srce više" objasnila Sandra Jovanović kampanja je dobila ovaj naziv jer je "jedini trenutak kada u ženi kucaju dva srca, trenutak kada je ona u drugom stanju".
- Iz toga razloga smo želeli da podvučemo baš ovu situaciju kada žena ima mogućnost, ima potencijal u stvari da donese još jedan život i da to predstavimo kao jednu važnu stvar. Ova kampanja ima za cilj edukaciju i informisanje ljudi o plodnosti uopšte, ali i o neplodnosti. Zato ćemo se truditi da kroz celu kampanju i kroz sve ove podkaste sagledamo ovu temu sa različitih strana, prikažemo različite vidove svega sa čime se ljudi suočavaju - rekla je Sandra Jovanović.
Doktorka Maja Milosavljević Marković dominantno se bavi ženskim mentalnim zdravljem - od puberteta, preko tema vezanih za trudnoću - steriliteta, odnosno plodnosti, samog perioda trudnoće, do godina postpartuma, sve do menopauze.
Doktorirala je na temi traumatskog porođaja, odnosno postporođajnog traumatskog stresnog poremećaja i učestvovala u međunarodnim istraživanjima posvećenim ovoj oblasti. Posebno područje njenog kliničkog i naučnog interesovanja obuhvataju peripartalni duševni poremećaj sa fokusom na razumevanje, prepoznavanje i unapređenje tretmana mentalnog zdravlja žena tokom pripreme za trudnoću, tokom trudnoće i nakon porođaja.
U podkastu "Za srce više", osim da li anksioznost i depresija moraju da idu rame uz rame sa plodnošću odnosno neplodnošču, dr Maja Milosavljević je otkrila šta je to oprezni optimizam u trudnoći i koje žene se sa njim suočavaju, koje žene im se obraćaju za pomoć, kako lepši pol u reroduktivnom periodu tuguje, šta je super PMS i koliko hormonska terapija ima uticaj, i kako se u Institutu pomaže ženama kojima je potrebna podrška u toku i na putu ka trudnoći.
Šta obuhvata reproduktivna i perinatalna psihijatrija
- Sve ono što je povezano sa specifičnim reproduktivnim životom žene, koji, zapravo, počinje prvom menstruacijom, menarhom, preko urednosti ciklusa, predmenstrualnog sindroma, pokušaja da se ostane u drugom stanju, bezbednosti tokom trudnoće i posle porođaja, sa posbnim akcentom na dojenje, sve do poslenje menstruacije odnosno menopauze i posebnih priča. Ima žena koje su lečene psihijatrijski ranije, pa pokušavaju da se ostvare u ulozi majke i dolaze da se dogovorimo oko terapije, da prilagodimo lekove - pojašnjava dr Maja Milosavljević Marković.
Depresija i anksioznost - rame uz rame sa problemom neplodnosti ili ne mora
Mnoge žene i u toku lečenja neplodnosti, ali i nakon što se porode suočavaju se sa depresijom. Da li će se anksioznost i depresija javiti, prema rečima dr Maje Milosavljević Marković, zavisi od puno faktora.
- Kad pričamo o nastanku bilo kakvog psihijatrijskog poremećaja, pričamo o biopsihosocijalnom modelu. S jedne strane je biologija, znači ono što nasledimo, ili nekog genetskog opterećenja ukoliko imamo u porodici, zatim psihologija - tog prvog rasta i razvoja tih prvih sedam godina, kako su nas drugi videli, prepoznali naše potrebe, zadovoljili ili nisu, do onoga što je suštinski životno nepredvidivo, to su socijalne okolnosti tokom života.
- Nije nam život svima podjednako, ni lak, ni težak. I, tek spregom svih tih faktora zajedno mi govorimo o nastanku nekog poremećaja. Kada je u priči lečenje steriliteta, mi znamo da je ono praćeno brojnim psihološkim izazovima. Ali, uglavnom studije ne pokazuju da će se postporođajna depresija češće javljati kod žena koje su prošle procedure u odnosu na opštu populaciju. Po svim sadašnjim statistikama, to je jedna od pet žena, što je jako mnogo. Realno, od svih žena koje se ostvaruju u ulozi majke, jedna od pet će razviti postporođajnu depresiju i više od polovine tih depresija, sada znamo, počinje već u toku trudnoće, o čemu se ranije vrlo malo znalo i vrlo malo mislilo u stručnoj nekoj javnosti. Svi smo bili fokusirani samo da se porodi, pa ćemo da vidimo šta ćemo. Sada evo poslednjih deset godina priča bukvalno pomerena već na period trudnoće - kaže dr Maja Milosavljević Marković.
Oprezni optimizam u trudnoći
Na pitanje Sandre Jovanović da li žene koje teže ostvaruju trudnoću tokom nje imaju i veće strahove, kaže da "apsolutno da".
Otkriva da u literaturi postoji termin "oprezni optimizam", a javlja se kod žena koje posle više pokušaja ostanu u drugom stanju. Takve žene se ne raduju ili se oprezno raduju.
- Čekaju prvi trimestar, pa prvi test, pa ne znaju ni kome će da kažu. To je sve jako oprezno i do kraja trudnoće ta opreznost traje i to je nešto što podiže, zapravo, strahove. Negde oko 50 odsto žena ima problem sa anksioznošću tokom trudnoće do koje je došlo tokom procedura za lečenje - kaže klinički asistent Maja Milosavljević Marković.
Pomoć više traže žene koje pokušavaju da ostanu trudne
Uprkos tome, kliničko iskustvo dr Maje Milosavljević Marković pokazuje da po najčešće traže žene koje su još u fazi pokušaja da ostanu u drugom stanju:
- Mislim da kada se već trudnoća desi, onda se one nekako fokusiraju i vezuju za svoje ginekologe, ukoliko ne postoji neka klinička slika koja je nekog ozbiljnijeg poremećaja i remeti funkcionalnost kad žena. Ali, imamo veliki broj žena koje nam dolaze i traže podršku a u procedurama za lečenje steriliteta.
- Žene prepoznaju da su jako uznemirene, da ne spavaju, da su neraspoložene. Kod žena tugovanje, pogotovo u tim periodima koji su vezani za reproduktivni život, ide često kroz razdražljivost. Kratak im je fitilj, lako planu, vide svi da se promenila, nema koncentraciju, ne mogu ni seriju i film da odgledaju, ništa ih ne zanima. One prepoznaju da nešto nije u redu i potraže pomoć - navodi dr Maja Milosaljević Marković.
U Institutu za mentalno zdravlje Beogradu pristup za svaku ženu je personalizovan.
- Kod nas je procedura takva da sa svakom ženom prvo socijalni radnik obavi razgovor, uzme socijalnu anketu i onda je vidi psihijatar, koji procenjuje koji je modalitet podrške ili lečenja potreban za svaku pojedinačnu ženu. Nemamo gotovo recept za sve, potpuno je personalizovano, za svaku ženu krojimo terapiju. Imamo privilegiju da imamo psihologe u kabinetu koji rade sa nama, koji imaju grupnu podršku, individualnu podršku, kad je potrebna i farmakoterapiju. Nažalost, mi nemamo još lekove koji se piju sedam dana kao antibiotici, nakon čega budu dobro. Našim lekovima je najčešće potrebno par nedelja da ispolje svoje puno terapijsko dejstvo i to je to što mora da se sačeka - objasnila je dr Maja Milosavljević Marković.
Uticaj hormonske terapije i super PMS
Kao posledica primene hormonalne terapije u stimulaciji može da se javi super PMS. To je, kako doktorka objašnjava pojačani običan predmenstrualni period - PMS:
- Sve je pojačano mnogo puta - emotivna labilnost, čas sam ljuta, čas sam tužna, emotivna preosetljivost, sve me lako dotakne, lako se rasplačem, razdražljivost, nesanica, anksioznost... Sve se to dešava a povezano je sa primerom terapije.
Kako se izboriti za roditeljstvo: Inspirativna priča Sandre Jovanović