Pre pedeset godina najviša temperatura mora bila je oko 25°C, dok danas doseže i do 27°C, a ove godine takve vrednosti su zabeležene u junu.
Rano zagrevanje mora je rezultat dugotrajnih toplotnih talasa i dugoročnog zagrevanja Sredozemnog i Jadranskog mora.
Jadransko more više ne dostiže najviše letnje temperature tek u avgustu. Vrednosti koje su pre nekoliko decenija bile karakteristične za kraj leta, danas se beleže već u junu, upozoravaju stručnjaci, navodeći da je rano zagrevanje posledica i toplotnih talasa i dugoročnog zagrevanja mora.
Jadransko more nekada je bilo najtoplije u avgustu, a sada se takve temperature mora mere u junu, ukazao je hrvatski okeanograf Mirko Orlić, a prenosi agencija Srna.
On je naveo da su pre pedesetak godina najviše temperature Jadrana bile u avgustu i da su iznosile oko 25 stepeni Celzijusovih.
"Letnji maksimumi su postepeno rasli, pa danas obično dostižu oko 27 stepeni Celzijusovih, ali ove godine takve, pa i više temperature, zabeležene su već u junu", rekao je Orlić.
Promene bi mogle biti sve češće
On smatra da je to naznaka onoga što će se dešavati u budućnosti, možda ne svake godine, ali sve češće.
Rano zagrevanje Jadrana, kaže Orlić, posledica je kombinacije dva činioca - dugotrajnih toplotnih talasa i dugoročnog zagrevanja Sredozemnog i Jadranskog mora.
Ukazao je da se Sredozemlje i Jadran zagrevaju brže od svetskih okeana.
"To znači da današnji toplotni talasi u moru ne kreću sa istog početnog nivoa kao pre nekoliko decenija, već sa već povišene temperature. Zato lakše dolazi i do izuzetno visokih temperatura", rekao je Orlić.
More bi moglo da dostigne nove rekorde
Ako se nastave dugi stabilni i vrući periodi, kaže Orlić, more se može dodatno zagrejati i dostići nove rekordne vrednosti.
"Drugim rečima, situacija se može menjati iz godine u godinu", rekao je Orlić za portal "Indeks", a prenosi Srna.
On je istakao da je već sada jasno da su promene temperature ostavile traga na ekosistemima, što je vidljivo u masovnom uginuću organizama i pojavi tropskih vrsta riba.
El Ninjo manji faktor za Jadran
Govoreći o rekordnim junskim temperaturama svetskih okeana, Orlić kaže da se to može povezati sa globalnim zagrevanjem i sa razvojem El Ninja, čiji je uticaj na Sredozemlje i Jadran sekundaran.
"Na naše područje snažnije deluju drugi faktori - atmosferska cirkulacija nad Evropom, temperaturne razlike između afričkog i arktičkog područja i već veoma visoke temperature Sredozemlja i Jadrana", rekao je Orlić.
Naveo je da El Ninjo može doprineti globalnim rekordima, ali da su za Jadran često važnije lokalne vremenske prilike i dugoročno zagrevanje Sredozemlja.
Svetski okeani se ove godine ponovo rekordno zagrevaju, a Sredozemno more je oborilo junski rekord od 24,3 stepena, nadmašivši prethodne najviše vrednosti zabeležene 2023. i 2025. godine.
(Srna)