Predsedavajući Saveta EU Kipar naglašava ključnu ulogu u diplomatskim i sigurnosnim pitanjima
Kipar se suočava sa izazovima kao što su nerešena podela ostrva i međunarodni odnosi s Turskom
Na monitorima trepere pozicije brodova, podaci o vremenu i hitne poruke. U koordinacionom centru Zenon u luci Larnaka, na jugoistoku Kipra, svi konci se spajaju. Tu Kipar koordinira akcije potrage i spasavanja u istočnom Mediteranu i organizuje humanitarni pomorski koridor za Gazu: 32.000 tona životno važnih humanitarnih sredstava iz Evrope već je detaljno provereno u kiparskim pretovarnim lukama i potom otpremljeno za Gazu.
Kipar ima izuzetan geografski položaj: ostrvo se nalazi između Evrope, Bliskog istoka i Severne Afrike, na raskršću tri kontinenta, u regionu punom kriza i konflikata.
- Let odavde do Libana traje 18 minuta, do Tel Aviva 30 minuta, do Jordana 75, do Damaska 20 minuta, do Egipta 50 minuta - kaže kiparski predsednik Nikos Hristodulidis na početku predsedavanja Savetu Evropske unije.
- Kao država članica Evropske unije, istovremeno smo deo šireg Bliskog istoka. I to smatram velikom prednošću.
Ključna uloga u EU
Prvog januara 2026. Kipar je preuzeo predsedavanje Savetu EU. Svakih šest meseci druga zemlja članica preuzima tu rotirajuću funkciju. Sada Kipar koordinira rad Saveta, vodi sastanke i brine da zakonodavni procesi teku nesmetano.
Kiparska vlada, iako iz jedne od najmanjih država-članica, želi da iskoristi priliku da bude vidljiva na međunarodnoj sceni.
- Kipar je dobro pozicioniran da preuzme aktivnu ulogu u mediteranskoj diplomatiji. Direktno je uključen u ključna pitanja poput razvoja energetike, energetske bezbednosti, borbe protiv terorizma, migracija i pomorske bezbednosti - kaže Jan Leser iz Nemačkog Maršalovog fonda. Zemlja važi za pouzdanog sagovornika.
Cilj - snažnija EU
Ključni cilj je samostalnija Evropska unija koja ostaje otvorena prema svetu, kaže Marilena Rauna, zamenica ministra za Evropu Kipra.
- Ruska invazija na Ukrajinu uništila je iluziju da su stabilnost i mir u EU nešto što se podrazumeva.
Rat je razotkrio evropske strateške zavisnosti, posebno u bezbednosti, ekonomiji i trgovini.
Kipar je jedna od retkih zemalja EU sa izvanrednim odnosima sa arapskim državama, kaže šef diplomatije Konstantinos Kombos: "Sa Egiptom, Jordanom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima – i istovremeno sa Izraelom".
Raskid s Moskvom
Kipar je tradicionalno imao bliske odnose s Rusijom, ostrvo je bilo omiljeno odredište za rusku elitu. Ali, ruski turizam je propao, a Kipar je u potpunosti sproveo EU sankcije.
Između 2018. i 2023. ugašeno je 42.728 ofšor-firmi, a zatvorena 125.782 bankovna računa, navodi ministar Kombos.
Zbog pretnje iz Rusije, Kipar insistira da EU što pre razvije sopstvene vojne kapacitete. Iako nije članica NATO, Kipar planira da uloži najmanje 200 miliona evra u modernizaciju svoje pomorske baze u Mariju.
- Cilj je unaprediti bezbednost pomorskog saobraćaja i ojačati naše kapacitete. Tako doprinosimo boljoj saradnji s partnerima u EU i međunarodnim saveznicima - kaže ministar odbrane Vasilis Palmas.
Migracije u Mediteranu
Bezbedne granice i borba protiv ilegalne migracije biće jedan od prioriteta kiparskog predsedavanja.
- Dolazak migranata preko Mediterana jeste opao, ali rizik novih talasa ostaje - upozorava Jan Leser iz GMF-a za "Dojče vele". Nove krize ili kolaps država u regionu imali bi direktne posljedice za zemlje poput Kipra ili Turske.
Leser upozorava da se ne treba previše nadati.
- Veliki pomaci u šest meseci malo su verovatni. Ali jača saradnja sa zemljama porekla i tranzita, borba protiv krijumčarskih mreža i profesionalno upravljanje granicama – to je realno i dugoročno efikasno.
Nerešena podela Kipra
Dok vlada u Nikoziji naglašava svoju diplomatsku mrežu i dobre odnose sa susedima, podela ostrva ostaje nerešena. Od 1974. ostrvo je podeljeno: na severu Turska Republika Sjeverni Kipar (priznata samo od Turske), a na jugu Republika Kipar, članica EU.
Između njih se prostire 180 km duga tampon-zona Ujedinjenih nacija.
Sa predsedavanjem, otvara se mogućnost novog poglavlja. Brisel želi da obnovi napore za ujedinjenje.
- Za EU, sveobuhvatno i pravedno rešenje kiparskog pitanja ostaje glavni prioritet - rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na početku predsedavanja u januaru. Evropska unija planira da imenuje posebnog izaslanika za posredovanje.
Rasprava o dve države
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan insistira na rešenju u vidu dve države, što EU odbacuje.
- Turci veoma dobro znaju kako da očuvaju status kvo. Dve države bi ga jednostavno zamrznule. Ali to nije dobro rešenje za budućnost Kipra - kaže Jan Leser. Ipak, nadu uliva izborni rezultat na severu, gde je formirana vlada sklonija pregovorima.
Na graničnom prelazu u ulici Lidras u Nikoziji stavovi su jasni. "Ja sam za ponovno ujedinjenje. Želim mir", kaže Berna sa severa. Na jugu se Hristodulos nada najboljem:
"Ako budemo otvoreni u razmišljanju, naći ćemo rešenje. Za Kipar i za EU".
Oboje bi predstavljalo uspeh predsedavanja.