Stručnjaci naglašavaju da crne tačke na putevima nisu svaka mesta nesreća, već ona koja ispunjavaju određene kriterijume opasnosti
Agencija za bezbednost saobraćaja upozorava na nužnost pripreme vozila i vozača za put, redovne pauze i ističe da ni kafa ni energetska pića ne mogu zameniti odmor
Stravična saobraćajna nesreća koja se dogodila u mestu Lipci u Crnoj Gori, na putu Lipci–Grahovo, zavila je Niš u crno. U ovoj tragediji život je izgubila dvadesetjednogodišnja Jovana Stanković, dok je još šesnaestoro ljudi povređeno. Svi povređeni su državljani Srbije sa područja Niša, a najteže povrede zadobio je desetogodišnji dečak koji se nalazi u klinici u Podgorici.
Ostali pacijenti su stabilno, a Grad Niš je podigao sve resurse kako bi se organizovao transport povređenih kući, uz obezbeđene sanitete i helikopter. Nesreća se dogodila tokom povratka sa pokloničkog putovanja manastiru Ostrog, koje nije bilo organizovano preko zvaničnih agencija, već su putnici angažovali lokalnog prevoznika. Minibusom je upravljao šezdesetosmogodišnji vozač kojem je određen pritvor, a sumnja se da su umor i pospanost glavni uzroci tragedije.
Gostujući na TV Prvoj, pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Veljko Ćurčić govorio je o ovoj tragediji i opasnostima koje vrebaju tokom letnjih meseci.
Analiza nesreće i šta su zapravo crne tačke
Na pitanje o tome da li je deonica na kojoj se dogodila nesreća kritična, Ćurčić je istakao da je ova nezgoda privukla veliku pažnju javnosti jer je u njoj učestvovalo više ljudi i to naših državljana u inostranstvu. On je objasnio da treba sačekati rezultate istrage, ali i pojasnio šta struka podrazumeva pod opasnim mestima.
- Postoji dosta tih opasnih deonica. Državni upravljači puta su u obavezi da identifikuju opasna mesta, urade rangiranje i stručan tim na kraju proceni da li to mesto zadovoljava neke kriterijume da bude, recimo, crna tačka. Ono što ljudi često mešaju, nije crna tačka svaka nezgoda gde se dogodila i to mesto, već postoje određeni kriterijumi koji moraju biti zadovoljeni da bi neko mesto mogli da nazovemo crnom tačkom - kaže Veljko Ćurčić.
On je naglasio da se stručnjaci u ovakvim situacijama prvenstveno baziraju na uticaj čoveka na nastanak nezgode, ali da će se analizirati i doprinos puta i drugih okolnosti kako bi se iz ovoga naučilo i kroz kampanje sprečilo ponavljanje sličnih događaja.
Priprema za putovanje počinje mnogo ranije
S obzirom na to da su letovanja u toku i da su pravci ka Grčkoj, Crnoj Gori i Hrvatskoj izuzetno opterećeni, Ćurčić je upozorio da priprema za put ne sme početi onog trenutka kada sednemo u automobil.
- Putovanje kreće mnogo pre, a najvažnije od svega je priprema. Priprema, pre svega vozila. Da smo sigurni u naše vozilo, pregledali smo kod majstora, proverili delove, sklopove koji mogu nažalost uticati na nastanak saobraćajne nezgode. Ono drugo što je bitno jeste da pripremimo sebe, da isplaniramo na vreme putovanje, da se informišemo - kaže Veljko Ćurčić.
Dodao je da je neophodno proveriti zastoje na putu, radove, ali i dokumenta poput pasoša i vozačkih dozvola kako bi se izbegao stres na granici koji se kasnije manifestuje kroz nervozu u vožnji. Takođe, preporučuje se upoznavanje sa propisima zemalja u koje se putuje.
Alarmantna statistika: Svaki dan 100 nezgoda na putevima
Govoreći o kampanji "Vozi odmoran", Ćurčić je izneo poražavajuće podatke o bezbednosti saobraćaja u Srbiji, naročito tokom letnjeg perioda.
- Statistika u zadnje tri godine koju smo mi aktivno pratili, ona nam govori da imamo oko 100 saobraćajnih nezgoda dnevno, gde u proseku 45 lica je gubilo živote u saobraćajnim nezgodama mesečno. I u ovim letnjim mesecima, često ih nazivamo najbezbedniji, trećina poginulih u toku godine pogine od juna do kraja avgusta, početka septembra - kaže Veljko Ćurčić.
Posebno je naglasio da se opasnost ne završava sa krajem leta, jer je prošle godine u septembru bilo čak 50 odsto više poginulih nego u junu, što ukazuje na to da vozači moraju ostati maksimalno oprezni i nakon glavne sezone.
Umor je saveznik smrti, a kafa nije rešenje
Kada je reč o dužini putovanja, stručnjaci preporučuju redovne pauze, bez obzira na to koliko se vozač oseća sposobnim.
- Najkasnije na dva sata od početka vožnje minimalna pauza 15 minuta da se protegne, da popije vode, da se što češće hidrira. Zavisi od vozača do vozača, godina starosti, vozačkog iskustva. Neka možda procena i pre toga na sat i po otprilike, zavisno od toga kakav je dan, kolika je temperatura, kakvi su uslovi na putu i slično - kaže Veljko Ćurčić.
Ćurčić je upozorio na lažno samopouzdanje koje vozači često imaju, misleći da mogu da izdrže duge relacije bez odmora.
- Često se desi da je umor najveći neprijatelj na putu. Pojačano treptanje, češće zevanje, sve to utiče na vozača i ukazujemo da se javljaju ti prvi znaci umora, a jedini lek za taj umor jeste miran san, odmor, san od šest do devet sati, nikakva energetska pića, nikakve kafe, sve to ublažava trenutno i daje taj lažni stimulans, lažno samopouzdanje. Odmoran, zdrav i naspavan vozač je bezbedan vozač - kaže Veljko Ćurčić.
Koja deonica je najzahtevnija za vozače
Upoređujući putne pravce ka Crnoj Gori, Grčkoj i Hrvatskoj, Ćurčić je objasnio da su autoputevi uvek bezbednija opcija, ali da destinacija ka Crnoj Gori nosi specifične rizike.
- Destinacija ka Crnoj Gori je zahtevnija po meni dosta, u zavisnosti kojom rutom idemo – da li idemo preko Zlatibora ili preko Novog Pazara. Prolazimo kroz manja mesta, tu su magistralni putevi, često nismo naviknuti na takve puteve. Više je opasnih krivina i često nam se u tom nekom delu dešavaju saobraćajne nezgode - kaže Veljko Ćurčić.
On je apelovao i na lokalno stanovništvo koje poznaje te puteve da ne vozi neprilagođenom brzinom, jer se moraju uzeti u obzir i turisti koji ne poznaju teren. Zaključio je da nijedna destinacija nije toliko vredna da bismo zbog nje rizikovali živote žureći da stignemo malo ranije.
- Ne postoji nijedna destinacija koja je toliko atraktivna da mi moramo žuriti da stignemo 5, 10 minuta, sat, dva pre, koliko je bitno da dođemo zdravi, odmorni, da sačuvamo sebe i sve one koje prevozimo, da bezbedno odemo na odmor i bezbedno se vratimo sa tog odmora - kaže Veljko Ćurčić.