BBC news na srpskom
BBC
„Moj brat se sakrio u vreći pirinča“: Izbeglice zvezde Mundijala

„Moj brat se sakrio u vreći pirinča“: Izbeglice zvezde Mundijala

Nestori Irankunda, Antonio Ridiger i Alfonso Dejvis predstavljaju Australiju, Nemačku i Kanadu na Svetskom prvenstvu - i svi imaju veze sa Afrikom kao izbeglice. | Foto: BBC
Nestori Irankunda, Antonio Ridiger i Alfonso Dejvis predstavljaju Australiju, Nemačku i Kanadu na Svetskom prvenstvu - i svi imaju veze sa Afrikom kao izbeglice. | Foto: BBC

Kada je Nemac Antonio Ridiger ušao na teren sa klupe u meču prvog kola Svetskog prvenstva i pobede 7:1 nad Kurasaom na stadionu u Hjustonu - znao je da će njegova velika porodica ponosno posmatrati.

Ali stvari su mogle da budu sasvim drugačije da roditelji defanzivca Real Madrida nisu uspeli da pobegnu iz decenijskog građanskog rata u Sijera Leoneu i pronađu novi život u Evropi.

„Postojala je samo odluka da se ode odatle“, rekao je Ridiger za afrički BBC Sport.

„Mnogo puta sam razgovarao sa bratom o tome, a on mi je ispričao šta je tamo video i kako su hodali napravili od Kona (rodnog okruga porodice na krajnjem istoku Sijera Leonea) do glavnog grada kako bi pronašli malo sigurnosti.“

Udaljenost između Kona i glavnog grada Fritauna je približno 340 km, a putovanje se pokazalo opasnim.

Ridigerov ujak je preduzeo ekstremne mere kako bi sprečio da njegove nećake i nećakinje odvedu pobunjenici i pretvore ih u neke od hiljada dece vojnika primoranih na borbu tokom sukoba.

„[On] ih je sakrio u vreću pirinča, a zatim se vratio da ih uzme i nastavi putovanje“, dodao je Ridiger.

„A ponekad su morali da se prikriju, pretvarajući se da su mrtvi da ne bi bili upucani ili oteti.“

Ridiger, najmlađi od šestoro braće i sestara, rođen je u Berlinu pošto je njegovu porodicu Nemačka prihvatila kao izbeglice, dok su drugi rođaci započeli nove živote u zemljama poput Velike Britanije i SAD.

Tridesettrogodišnjak se seća odrastanja u jednom od nemačkih izbegličkih centara.

„Imali smo našu sobu, zatim je porodica pored nas imala vlastitu sobu, tako da smo svi bili zajedno“, rekao je.

„To je mnogo uticalo na mene jer mi ništa u životu nije palo sa neba.

„Morate da radite, mnogo da žrtvujete da biste stigli tamo i ponekad da ostvarite vaš cilj.“

Na turniru na kojem su igrači iz dijaspore i navijači već ostavili trag, dvostruki osvajač Lige šampiona kaže da je sada „pravo vreme da se podigne glas“ u znak podrške izbeglicama - i nije sam.

Alfonso Dejvis, kapiten Kanade, jednog od domaćina Mundijala, proveo je rane godine u izbegličkom kampu u Gani.

Prethodno su njegovi roditelji pobegli iz Liberije, koja je, kao i Sijera Leone, bila razorena građanskim ratom tokom 1990-ih i početkom 2000-ih.

„Kanada mi mnogo znači“, rekao je bek Bajern Minhena za sajt Agencije Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR), koja je okupila simboličan „tim koji menja igru“.

Sastavljen je od igrača izbeglica kako bi se pokazalo „šta je moguće kada mladi ljudi raseljeni zbog rata i progona pronađu sigurnost, priliku i dobrodošlicu“.

Dejvis je među uspomenama na njegovu novu zemlju naveo „prvi odlazak u školu, mogućnost da igram sport koji volim i mogućnost da steknem prijatelje“.

„Dočekali su nas raširenih ruku.“

„Dali su mi priliku da budem ono što želim u životu.“

Menja li se globalna slika o izbeglicama?

Među ostalim akterima koji učestvuju u kampanji UNHCR-a su:

  • Ridigerov saigrač iz Real Madrida Eduardo Kamavinga, čiji su roditelji napustili Angolu i otišli ​​u Francusku.
  • Nigerijski igrač Viktor Mozes, koji se preselio u Veliku Britaniju pošto su mu roditelji ubijeni u verskim sukobima u Nigeriji 2002.
  • Bivši bosanski golman Asmir Begović - koji je, kao i Ridiger, dočekan u Nemačkoj pošto je pobegao od rata u Bosni kada je imao četiri godine.
  • Napadač Ali el-Hamadi, čija je porodica pobegla iz Iraka pošto je njegovog oca zatvorio režim Sadama Huseina.

Australiju predstavljaju trojica napadača: Nestori Irankunda iz Votforda, Mohamed Ture iz Norviča i Aver Mabil, koji igra za Kasteljon u drugoj španskoj ligi.

Irankundin gol u pobedi (2:0) nad Turskom učinio je dvadesetogodišnjaka najmlađim strelcem „kengura“ na Svetskom prvenstvu.

Irankunda, Ture i Mabil su rođeni ili odrasli u afričkim izbegličkim kampovima, ali sada dobijaju priliku da pokažu šta znaju na najvećoj fudbalskoj sceni.

Fudbalski savez Australije toliko je ponosan multikulturalni sastav tima da je napravila video u kojem svaki igrač navodi mesto rođenja ili porodično nasleđe kako bi pokazali prednosti imigracije.

„Deca i mladi su među najranjivijima tokom raseljavanja zbog rata, nasilja i progona“, rekao je Barham Salih, visoki komesar za izbeglice pri UN, koja procenjuje da širom sveta ima 48,8 miliona raseljene dece.

„Neki su odvojeni od porodica, pogođeni traumom, a neki trpe zlostavljanje.“

Ali dok će igrači sa izbegličkom prošlošću biti pozdravljeni na Svetskom prvenstvu, neki od onih koji učestvuju u kampanju UN zabrinuti su zbog promene globalne percepcije.

„Sada priča više ide ka tome da se malo više krive izbeglice“, rekao je Ridiger, koji veruje da je empatija za patnju onih koji beže od sukoba sada manja nego ranije.

„Očigledno je da uvek imate dobre i loše ljude. Ovo je život, nismo svi savršeni. Ali stvar je u tome, ako jedna osoba uradi loše, da li su svi loši?

„Ne možete tako blatiti sve, jer to nije fer. Zato što imate ljude koji dolaze ovde, oni zaista žele da promene vlastiti život, rade dobro, pokušavaju da uče.

„Oni uče jezik, idu u školu, postižu nešto u životu.“

Turnir se nastavlja pošto su SAD smanjile broj igrača

U januaru 2025, odmah posle inauguracije, predsednik SAD Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom se suspenduje Američki program za prijem izbeglica (USRAP).

Tramp je rekao da će taj potez omogućiti američkim vlastima da daju prioritet nacionalnoj i javnoj bezbednosti.

Od pokretanja 1980, zahvaljujući programu USRAP, u SAD je stiglo približno 3,7 miliona izbeglica, među kojima i 504.000 Afrikanaca.

U oktobru 2025, Trampova administracija saopštila da će ograničiti broj izbeglica na 7.500 tokom tekuće američke fiskalne godine, dajući prednost belim Južnoafrikancima posle Trampovih diskreditovanih tvrdnji o „genocidu“ nad Afrikanerima.

Nedavni podaci Stejt departmenta SAD pokazuju da je 6.069 izbeglica primljeno u sedam meseci od oktobra do aprila - i samo njih troje nije došlo iz Južne Afrike.

Nasuprot tome, tokom poslednje cele godine mandata predsednika Džozefa Bajdena, u SAD su primljene 100.034 izbeglice, od kojih 34.017 iz 32 afričke zemlje.

Demokratska Republika Kongo zabeležila je najveći broj (19.923), a zatim Somalija (4.801), Eritreja (2.411) i Sudan (2.184).

Trampova administracija je branila odluku o smanjenju broja primljenih izbeglica na rekordno nizak nivo, rekavši da je „opravdana humanitarnim razlozima ili je na drugi način u nacionalnom interesu“, ali su joj se aktivisti usprotivili.

Američki predsednik Donald Tramp bio je prvi dobitnik FIFA nagrade za mir, primivši nagradu predsednika FIFA Đanije Infantine prošlog decembra. | Foto: Getty Images
Američki predsednik Donald Tramp bio je prvi dobitnik FIFA nagrade za mir, primivši nagradu predsednika FIFA Đanije Infantine prošlog decembra. | Foto: Getty Images

„Nažalost, trenutno su najranjiviji u Africi i širom sveta potpuno isključeni“, rekao je za BBC Sport Kriš O'Mara Vinjaradža, predsednik i glavni izvršni direktor organizacije Global Refuge, neprofitne organizacije koja je ranije sarađivala sa Stejt departmentom.

„Videćemo ovog leta na Mundijalu da će SAD slaviti, kao što i treba, ono što ljudi mogu da postignu kada im se pruži šansa.

„Kreatori američke politike proveli su prošlu godinu osiguravajući da manje ljudi dobije tu šansu, i to je očigledna i duboko uznemirujuća kontradikcija.“

U međuvremenu, u Kanadi se godišnji broj primljenih izbeglica povećao u poslednjoj deceniji - uprkos tome što su i tamošnje vlasti prešle na sprovođenje restriktivnije imigracione politike.

Tokom perioda od 10 godina, podaci Odeljenja za zaštitu izbeglica (RPD) zemlje pokazuju da je 2016. prihvaćeno 9.972 zahteva, a taj broj je porastao na 50.067 u 2025.

U najnovijim podacima iz Kanade, bilo je zastupljeno 38 afričkih zemalja, a Nigerija je imala najveći broj prihvaćenih zahteva.

SAD su bile domaćini svog prvog Svetskog prvenstva 1994, godine u kojoj je više od 100.000 izbeglica stiglo u tu zemlju.

Zvezde poput Ridigera i Dejvisa nadaju se da će osvežiti sećanja ljudi dok se vraćaju u zemlje koje su dočekale njih i njihove porodice.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Nestori Irankunda, Antonio Ridiger i Alfonso Dejvis predstavljaju Australiju, Nemačku i Kanadu na Svetskom prvenstvu - i svi imaju veze sa Afrikom kao izbeglice. | Foto: BBC
Nestori Irankunda, Antonio Ridiger i Alfonso Dejvis predstavljaju Australiju, Nemačku i Kanadu na Svetskom prvenstvu - i svi imaju veze sa Afrikom kao izbeglice. | Foto: BBC
Američki predsednik Donald Tramp bio je prvi dobitnik FIFA nagrade za mir, primivši nagradu predsednika FIFA Đanije Infantine prošlog decembra. | Foto: Getty Images
Američki predsednik Donald Tramp bio je prvi dobitnik FIFA nagrade za mir, primivši nagradu predsednika FIFA Đanije Infantine prošlog decembra. | Foto: Getty Images
BBC news na srpskom
Izdvajamo za vas

SP2026 SP2026 Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026

  • Info najnovije

  • Sportal