Novo istraživanje utvrdilo: JEDITE OVU HRANU SVAKI DAN I USPORITE STARENJE - promene se dešavaju na DNK nivou
- Američko istraživanje pokazalo je vezu između biljne ishrane i sporijeg biološkog starenja.
- Ispitivano je skoro 5.000 ljudi, a praćen je epigenetski sat koji meri promene na DNK nivou.
Veliko američko istraživanje koje je obuhvatilo gotovo 5.000 ljudi ukazalo je na zanimljivu vezu između načina ishrane i procesa starenja. Rezultati pokazuju da ishrana zasnovana pretežno na biljnim namirnicama može biti povezana sa sporijim biološkim starenjem organizma.
Važno je razumeti da se ovde ne govori o vidljivim znacima starenja, poput bora ili promena na koži, već o procesima koji se odvijaju na nivou DNK. Naučnici su se u ovom istraživanju oslonili na takozvani epigenetski sat, metodu koja prati hemijske promene u organizmu koje utiču na aktivnost gena tokom vremena. Te promene mogu se uporediti sa godovima na stablu - iako imamo određeni broj godina, naše telo na biološkom nivou može biti "mlađe" ili "starije" nego što pokazuje naša hronološka dob.
Sporije biloško starenje uz određene namirnice
Podaci koji su analizirani potiču iz dve velike dugoročne zdravstvene studije, a rezultati su objavljeni u stručnom časopisu "Aging". Istraživači su primetili da su ispitanici koji su češće konzumirali voće, povrće, integralne žitarice, orašaste plodove i mahunarke, uz manji unos namirnica životinjskog porekla, pokazivali sporije biološko starenje u odnosu na svoje godine.
Razlike među pojedincima nisu bile velike, ali su bile jasno merljive i ponavljale su se u više analiza, što rezultatima daje dodatnu težinu.
Nije potrebno potpuno izbaciti meso
Zanimljivo je da učesnici nisu bili striktno vegani ili vegetarijanci. U pitanju su bili prosečni ljudi koji su i dalje jeli meso, ali su u ishrani imali veći udeo biljnih namirnica. To sugeriše da čak i umerene promene u načinu ishrane mogu imati pozitivan efekat i da potpuna promena režima nije nužna da bi se videli rezultati.
Nije svaka biljna ishrana zdrava
Istraživanje je takođe pokazalo da nije svaka ishrana biljnog porekla jednako korisna. Ishrana bogata rafinisanim žitaricama, šećerima i visoko prerađenom hranom, iako formalno može biti biljna, nije donosila koristi, a u nekim slučajevima bila je povezana i sa bržim starenjem.
Ključ, dakle, nije samo u poreklu namirnica, već u njihovom kvalitetu i stepenu obrade.
Razlog zbog kog ovakav način ishrane može imati pozitivan efekat prilično je jasan. Biljna hrana je obično bogata vlaknima, antioksidansima, vitaminima i mineralima, dok istovremeno sadrži manje supstanci koje se dovode u vezu sa upalnim procesima u organizmu. Upravo se hronične upale već dugo povezuju sa razvojem različitih bolesti i ubrzanim starenjem.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.