Bakterije iz usta mogu dospeti do mozga putem krvi ili nerva vagusa, a prvi znaci Parkinsonove bolesti mogu biti problemi sa crevima pre motoričkih simptoma.
Prevencija i dobra higijena usne duplje, redovne kontrole kod stomatologa i pravilno lečenje parodontoze ključni su za očuvanje mentalnog zdravlja i smanjenje rizika od neuroloških bolesti.
Upala desni i smanjenje mentalnih sposobnosti javljaju se zajedno mnogo češće nego što se ranije mislilo, a ova veza je do sada gotovo zanemarivana u praksi.
S obzirom na to da se ta veza sve više razotkriva, u lečenju Parkinsonove bolesti pojavljuju se nove mogućnosti.
Opasna povezanost desni i kognitivnog zdravlja
- Izgubiti jedan ili dva zuba nije ništa strašno - često kažu pacijenti stomatološkinji Nikoli Arvajler sa Univerzitetske klinike u Marburgu.
Tek kada Arvajler objasni da nedostatak zuba utiče na njihovu mentalnu sposobnost, pacijenti počinju pažljivije da slušaju.
- Izgubili ste zube zbog parodontoze, hronične upale desni. Ali ta infekcija iz usne duplje dopire čak do mozga. To mora da se zaustavi - upozorava ona.
Velika istraživanja sprovedena u Aziji skrenula su pažnju naučnika na ovu opasnu povezanost. Pokazalo se da Parkinsonova bolest češće pogađa osobe sa parodontozom, što potvrđuju rezultati studije na šest miliona Južnokorejaca.
Upala desni dodatno povećava rizik od demencije, kako je pokazalo drugo istraživanje na skoro 20.000 ljudi sa Tajvana. Štaviše, rizik od smrti kod osoba sa demencijom se udvostručuje ako im je potrebna terapija zbog parodontoze, što je potvrdila analiza na više od milion ljudi u Južnoj Koreji.
Pionirska istraživanja u Nemačkoj
Na prvi pogled, ovo otkriće deluje iznenađujuće: da li zdravlje usne duplje zaista ima tako snažan uticaj na mentalne sposobnosti? U Nemačkoj je ova potencijalna veza do sada bila gotovo neistražena.
Nikol Arvajler je prva koja se bavi ovim problemom i prikuplja uzorke iz usne duplje i krvi pacijenata sa Parkinsonovom bolešću. Do sada joj se javilo više od 80 osoba.
- Kod gotovo svih primećujemo probleme sa džepovima desni i gubitkom kosti. Kod osoba bez Parkinsona to nije uočljivo - opisuje svoja dosadašnja zapažanja.
Mnogi ljudi ne pridaju značaj higijeni usne duplje. To potvrđuju i rezultati nedavno objavljenog nemačkog istraživanja zdravlja usne duplje. Više od polovine osoba između 65 i 74 godine pati od ozbiljne parodontoze.
Mnogi ovu bolest zanemaruju kao zdravstveni problem, iako hronična upala pogađa ne samo desni i kost vilice, već se sve češće ispituje i njen mogući uticaj na bolesti mozga.
Biologija Parkinsonove bolesti i uloga bakterija
Crvene desni i osetljive zubne vratove koji bole pri konzumaciji hladnih namirnica retko ko povezuje sa mozgom.
Parkinsonova bolest se često otkriva tek u kasnoj fazi. Porodica i lekari obično primete simptome tek kada pacijent počne da piše sitnijim rukopisom, drhti, a hod postane otežan.
Tada je već uništeno desetine hiljada neurona koji proizvode dopamin u crnoj supstanci, ključnom delu srednjeg mozga.
Karakteristično za ovu bolest je taloženje proteina alfa-sinukleina u nervnom tkivu.
Danas stručnjaci sve više govore o neuroinflamatornim bolestima, jer je upala centralni faktor.
Pet glavnih bakterija koje izazivaju parodontozu su:
- Porphyromonas gingivalis,
- Aggregatibacter actinomycetemcomitans,
- Tannerella forsythia,
- Treponema denticola,
- Prevotella intermedia.
One uspevaju u džepovima desni, gde proizvode toksične materije i postepeno uništavaju tkiva.
U krvi i pljuvački 55 pacijenata sa Parkinsonovom bolešću ove bakterije se javljaju češće nego kod zdravih osoba, a njihova prisutnost korelira sa stepenom bolesti, što je Arvajler dokazala u radu objavljenom 2024. godine.
- Osobe sa Parkinsonom imaju drugačiju bakterijsku floru u usnoj duplji. Na osnovu toga može da se prepozna ko je bolestan - rekao je Peter Berlit, generalni sekretar Nemačkog neurološkog društva.
Osa usta-creva-mozak
Neke bakterije mogu značajno ubrzati pad kognitivnih funkcija.
Početkom 2026. godine, korejski istraživači su otkrili da bakterija Streptococcus mutans, koja izaziva karijes, luči enzim koji putem krvi stiže do mozga i može izazvati smrt dopaminskih neurona.
Mozak je zaštićen krvno-moždanom barijerom, ali najnovija istraživanja ukazuju na to da bakterije mogu putovati do mozga i putem nerva vagusa, koji povezuje creva i mozak. Bakterije unete u usnu duplju dospevaju u creva, a odatle mogu direktno do mozga.
- Prvo mesto razvoja Parkinsonove bolesti može biti crevo. Mnogo pre pojave tipičnih motoričkih simptoma, pacijenti često pate od zatvora. Naučnici su otkrili da se karakteristični talozi alfa-sinukleina prvo pojavljuju u crevima - objašnjava Berlit.
Higijena kao ključ prevencije i terapije
Iako se Parkinsonova bolest često otkriva prekasno, rana dijagnostika putem bakterijske flore mogla bi promeniti pristup lečenju. Za sada, najbolja preporuka ostaje prevencija.
- Za očuvanje mentalnih sposobnosti ključno je ozbiljnije pristupiti higijeni usne duplje - ističe parodontolog Greta Barbe sa Univerziteta u Kelnu.
Osobe koje već boluju od Parkinsona imaju posebne teškoće u održavanju oralne higijene, te im je često potrebna pomoć druge osobe ili korišćenje električnih četkica.
- Redovne kontrole kod stomatologa sprečavaju kasnije duge i naporne intervencije. Uz malo truda može se postići mnogo. Najvažnije je suzbiti upalu desni. U tu svrhu uklanja se zubni plak i vežba temeljno pranje zuba dva puta dnevno - kaže istraživačica a prenosi Medonet.pl.
Parodontolog Greta Barbe dodaje da veliki deo odgovornosti za terapiju leži na pacijentu, jer lečenje traje dve godine i u potpunosti ga finansira zdravstveno osiguranje.
Na kraju, važno je odbaciti zablude o genetici kao jedinom krivcu:
- Mnogi mi kažu da su nasledili bolesne desni. To nije tačno. U većini slučajeva problem je higijena usne duplje.
Bolesti desni, kako sprečiti, zdravlje zuba i usta