Psihološkinja Dragana Mitrić-Aćimović smatra da veštačka inteligencija ne može da zameni psihologe jer nema empatiju i neverbalnu komunikaciju
Privlačnost AI podrške leži u ekonomičnosti, dostupnosti i poverljivosti, ali postoji rizik od zloupotrebe ličnih podataka i nedostatka kritičke povratne informacije
Sve veći broj mladih okreće se razgovoru sa veštačkom inteligencijom kako bi pronašli utehu - prijatelja i psihologa u jednom, pokazuju istraživanja.
Prema reprezentativnom istraživanju sprovedenom u Velikoj Britaniji i objavljenom prošle godine, čak 37 odsto odraslih koristilo je AI četbot za podršku mentalnom zdravlju i blagostanju, dok kod osoba uzrasta od 25 do 34 godine taj procenat raste na 64 odsto.
Otuda se postavlja pitanje postoji li mogućnost da veštačka inteligencija zameni psihologe ili psihoterapeute, kao i koliko može biti korisna, a koliko opasna kada se koristi na ovaj način.
Veštačka inteligencija nema empatiju
Docent dr Dragana Mitrić-Aćimović, psihološkinja smatra da za sada ne postoji pretnja po posao psihologa.
- Veštačka inteligencija nema empatiju. Ona ne može da se uživi u vaš problem i emocije, a takođe nema ni neverbalnu komunikaciju koju može da vam pruži susret sa psihologom. A upravo je to ljudima značajno i deo je procesa isceljenja. Zato ne može biti delotvorna na način na koji su to psihološko savetovanje i psihoterapija - objašnjava docent dr Dragana Mitrić-Aćimović sa Fakulteta organizacionih studija "Eduka" u Beogradu i psihoterapeutkinja u savetovalištu "Mensana".
Dodaje da procene stručnjaka pokazuju da posao psihologa u budućnosti nije ugrožen razvojem veštačke inteligencije.
- U suprotnom, interesovanje za studije psihologije ne bi bilo na rekordnom nivou - kaže sagovornica "Blic zdravlja".
Razlozi zbog kojih ljudi pričaju sa veštačkom inteligencijom su ujedno i problemi
Kada je reč o onome što privlači ljude da razgovaraju sa veštačkom inteligencijom radi utehe, saveta i psihološke podrške, Mitrić-Aćimović navodi da se najčešće izdvajaju ekonomičnost - besplatna i lako dostupna pomoć, poverljivost i potpuni izostanak osude.
Ipak, upravo se u poslednja dva argumenta kriju i određeni problemi.
- Ukoliko veštačkoj inteligenciji dajete lične podatke kroz različite upite, oni se prikupljaju i mogu biti zloupotrebljeni. Vi ne znate ko njima raspolaže. Takođe, koliko god da vam prija izostanak osude, što se dobija i kroz kvalitetno psihološko savetovanje i psihoterapiju, morate biti svesni da je mašina podešena da vam povlađuje. Ona vam neće ukazati na druge perspektive i vaše slepe tačke, jer joj je primarni cilj da vas pridobije potvrđivanjem vašeg načina razmišljanja. To je velika mana ovakve vrste podrške. Tu nema onog: "Hm, zanimljivo, nije mi palo na pamet da razmišljam o tome na taj način" - objašnjava docent dr Dragana Mitrić-Aćimović.
Koriste li psiholozi veštačku inteligenciju
Ipak, to ne znači da ne treba iskoristiti dobre strane veštačke inteligencije.
- Čak će i psiholozi morati na neki način da implementiraju veštačku inteligenciju u svoj rad - apostrofira Mitrić-Aćimović.
Naša sagovornica se ovom temom bavi kroz svoj naučni rad, a na predstojećem 74. Kongresu psihologa Srbije, koji će biti održan od 28. do 31. maja u hotelu "Crni vrh“ na Divčibarama, moderiraće i okrugli sto na temu upotrebe AI u psihološkoj praksi.
- Očekuje nas kvalitetna diskusija i prvi nalazi istraživanja na ovu temu, u subotu, 30. maja. Ono što preliminarno mogu da kažem jeste da niko od nas neće moći da ignoriše veštačku inteligenciju, kao i da će psiholozi, uz pojačanu budnost, na određeni način morati da je koriste u svom radu. Za sada je primena umerena, ali se na tržištu pojavljuje sve više AI alata korisnih psiholozima - zaključuje Dragana Mitrić-Aćimović.