Polovina ljudi koji dožive srčani zastoj ima neki od ovih simptoma, ali ih često ignorišu što smanjuje šanse za preživljavanje.
Srčani zastoj se javlja kada srce neočekivano prestane da pumpa krv
Devet od 10 ljudi koji dožive iznenadni srčani zastoj van bolnice umiru i to često u roku od nekoliko minuta, a prepoznavanje karakterističnih simptoma koji se mogu pojaviti pre srčanog zastoja, mogu da spasu život. Ti karakteristični simptomi se, kako pokazuju istraživanja, razlikuju kod muškaraca u odnosu na žene.
Postoji pogrešno verovanje da iznenadni srčani zastoj nikada nema simptome. Međutim, kod muškaraca je glavni simptom pre srčanog zastoja neočekivani bol u grudima, dok je kod žena neočekivano otežano disanje.
Ovi znaci se mogu javiti 24 sata pre iznenadnog srčanog zastoja.
- Čak 50 odsto muškaraca i žena prijavljuje ove upozoravajuće simptome pre srčanog zastoja - kaže za The Healthy dr Sumit Čug, medicinski direktor Centra za srčani ritam na Odeljenju za kardiologiju i autor studije koja je objavljena u časopisu Lancet Digital Health 2023. godine.
Šta je srčani zastoj
Srčani zastoj se javlja kada srce neočekivano prestane da pumpa krv. Do njega dolazi kada se doživi iznenadni kolaps i gubitak svesti jer srce prestane da kuca i ne može da pumpa krv da bi snabdevao kiseonikom ostale organe.
U srčanom zastoju, srce prestaje da kuca, što uzrokuje da ono ne može da pumpa krv u telo. Bez pravilnog funkcionisanja srca, mozak i vitalni organi ne mogu normalno da rade, što dovodi do iznenadnog kolapsa.
Srčani zastoji su uzrokovani određenim vrstama aritmija ili abnormalnostima srčanog ritma koje sprečavaju srce da pumpa krv.
U mnogim slučajevima, srčani udar može da poveća rizik od razvoja srčanog zastoja.
Gubitak svesti prvi očigledan znak srčanog zastoja
Prvi očigledan znak srčanog zastoja je često gubitak svesti. Nakon toga, postoji 10 odsto šanse za smrt za svaki minut koji prođe, a u roku od 10 minuta većina ljudi premine.
Međutim, prepoznavanje ranih znakova upozorenja moglo bi značajno da poboljša šanse za preživljavanje.
Dr Čug i njegove kolege sproveli su studije u nekoliko okruga u okviru koje su tražili pojedinačne simptome i skupove simptoma pre iznenadnog srčanog zastoja, i uporedili ove nalaze sa simptomima ljudi koji su takođe tražili hitnu medicinsku pomoć, ali nisu imali srčani zastoj.
Polovina od 823 osobe koje su doživele iznenadni srčani zastoj, kome je svedočio prolaznik ili stručnjak hitne medicinske pomoći u Kaliforniji, doživela je barem jedan karakterističan simptom 24 sata ranije. Studija iz Oregona pokazala je slične rezultate.
Dr Čug kaže da većina ljudi ignoriše ove simptome, ali pozivanje Hitne pomoći može da bude spas:
- Samo 20 odsto ljudi koji dožive ove simptome pre srčanog zastoja pozovu Hitnu pomoć, ali su imali šest puta veće preživljavanje od 80 odsto onih koji to ne urade.
On napominje i da su upozoravajući simptomi važni, ali da nisu svi slučajevi bola u grudima ili kratkog daha preteče srčanog zastoja.
- Moramo da kombinujemo druge karakteristike sa upozoravajućim simptomima kako bismo pomogli ljudima da shvate da li verovatno doživljavaju srčani zastoj i da li im je potrebna hitna pomoć. To može uključivati visok krvni pritisak, dijabetes ili druge osnovne bolesti - navodi dr Čau.
Ako se oseti neočekivani bol u grudima ili otežano disanje, odmah treba potražiti medicinsku pomoć, posebno ukoliko postoji i srčana bolest.
Simptomi srčanog zastoja
- iznenadni kolaps,
- gubitak svesti,
- nemogućnost disanja,
- prestanak otkucaja srca,
- bol u grudima ili kratak dah pre nesvestice,
- omaglica pre kolapsa.
Uzroci srčanog zastoja
Nekoliko stanja može dovesti do srčanog zastoja.
Srčani udar je jedan od primarnih razloga zbog kojih bi neko mogao da ga doživi srčani zastoj, ali i druga stanja mogu da dovedu do toga da srce prestane da kuca:
- Aritmije - abnormalni srčani ritmovi, kao što su ventrikularna fibrilacija i ventrikularna tahikardija
- Urođene srčane mane i valvularne bolesti srca
- Hipoksija - nizak nivo kiseonika
- Hipotermija - niska telesna temperatura
- Mali volumen krvi
- Preterano visok ili nizak nivo kalijuma u krvi, sa mogućim teškim disbalansom magnezijuma i kalcijuma
- Hipoglikemija - nizak šećer u krvi
- Plućna embolija - krvni ugrušak u arterijama pluća
- Tamponada srca - nagomilavanje tečnosti oko srca
- Pneumotoraks - kolapsirana pluća.
Zastoj srca zahteva hitnu kardiopulmonalnu reanimaciju (CPR) kako bi se sprečila smrt. Svako može da uradi CPR dok pomoć ne stigne.
Da bi se izvršila reanimacija, treba pritisnuti snažno i brzo centar grudnog koša osobe oko 100 do 120 puta u minuti. Ovo pomaže u održavanju protoka krvi u telu.
Potrebno je što pre i nabaviti automatizovani eksterni defibrilator (AED). Ovaj uređaj za spasavanje života može da isporuči električni udar da ponovo pokrene srce. Javne zgrade kao što su železničke stanice, aerodromi, teretane i poslovne zgrade često imaju AED na raspolaganju.
I srčani udar i srčani zastoj mogu biti fatalni, ali se njihovi ishodi razlikuju. Srčani udari su češći, ali nije svaki srčani udar smrtonosan.
Sa druge strane, srčani zastoj je uvek smrtonosan bez lečenja. Bez brze CPR, ljudi ne mogu preživeti srčani zastoj. Procenjuje se da 60 do 80 odsto ljudi koji dožive srčani zastoj van bolnice podlegnu svom stanju. Zato je davanje CPR-a i korišćenje AED-a što je pre moguće od suštinskog značaja kada neko doživi srčani zastoj.
Kako nastaje infarkt i šta sve radi organizmu