Bubrezi stare brže od srca, mozga ili jetre, a većina ljudi ne primećuje simptome sve do kasne faze
Prosečan čovek gubi oko 1 odsto funkcije bubrega godišnje nakon navršene četrdesete
Dok srce ili pluća kod nekih osoba mogu da ostanu decenijama vitalni, jedan organ se troši brže od svih ostalih, a znaci njegovog propadanja često ostaju nevidljivi dok ne postane kritično. Srećom, postoji mnogo načina da se to uspori.
Ljudsko telo često se doživljava kao savršena mašina, ali u toj biološkoj konstrukciji retko ko se seti da "zameni ulje" pre nego što motor počne da dimi.
Dok vlada zabluda da organizam stari linearno, nauka otkriva šokantnu istinu: mozak, srce, pluća, bubrezi, jetra, koža i drugi ograni ne slave rođendan istog dana.
Telo kao automobil: Zašto ne treba čekati kvar
Poređenje ljudskog organizma sa automobilom nije samo stilska figura, već praktičan model za razumevanje zdravlja. Čekanje na prve znake dima pod haubom u svetu medicine često znači da je šteta već načinjena.
- Ne biste čekali da motor počne da dimi da biste promenili ulje, zar ne? Isto važi i za organe. Saznanje da neki delovi tela stare brže od drugih je osnažujuće, jer kontrolu nad zdravljem vraća u ruke pojedinca - kaže dr Mutahar Ahmed, urolog i direktor Centra za rak bešike u Univerzitetskom medicinskom centru Hakensak u Nju Džerziju.
Skoro svaka peta osoba ima barem jedan organ koji stari znatno brže od ostatka tela, pokazala je studija sprovedena u Velikoj Britaniji na uzorku od 5.500 ljudi (izvor: PubMed). Takvo ubrzano starenje organa direktno korelira sa povećanim rizikom od prevremene smrti. Ali, to ne mora da bude neizbežno.
- Razumevanje ovih rizika daje mlađim generacijama snažan razlog za rano delovanje - ističe dr Dejvid Taub, urološki onkolog i direktor robotske hirurgije u Institutu za rak Lin na Floridi.
Bubrezi - organ koji najbrže stari
Lekari su saglasni – bubrezi često stare brže od srca, mozga ili jetre. Bubrezi su jedan od pet vitalnih organa za održavanje života. Kao glavni sistem za filtraciju u telu, oni svakodnevno prečiste oko 190 litara krvi. Bez njih bi se telo u rekordnom roku otrovalo sopstvenim otpadnim materijama.
Uloga bubrega je višestruka: od uklanjanja toksina i regulacije minerala poput natrijuma i kalijuma, preko kontrole krvnog pritiska, pa sve do aktivacije vitamina D i stimulacije proizvodnje crvenih krvnih zrnaca.
Zašto bubrezi najbrže stare
Pitanje zašto baš bubrezi stare brže od drugih organa i dalje je predmet intenzivnih istraživanja. Nauka nudi nekoliko objašnjenja za ovaj fenomen.
1. Teorija o "ćelijskim baterijama"
Dr Samir Parih, nefrolog i načelnik odeljenja za nefrologiju na Univerzitetu Teksas Sautvestern, iznosi intrigantnu teoriju zasnovanu na mitohondrijama – baterijama koje napajaju ćelije.
- Ne znamo zašto bubrezi stare tako brzo, ali je moguće otkriti propadanje bubrega merenjem oštećenja baterije koja napaja različite funkcije u ćelijama. Ove baterije su naše mitohondrije i verujemo da se propadanje bubrega "urezuje" u mitohondrijalnu DNK, oštećujući funkciju ćelija pre nego što se pojave klinički simptomi - objašnjava dr Parih.
2. Rad bez prestanka
Pored genetskih faktora, presudnu ulogu igra i intenzitet rada. Bubrezi su metabolički najaktivniji organi koji troše ogromnu energiju za procese filtracije i reapsorpcije.
- Svakog dana, bubrezi filtriraju celokupnu zalihu krvi desetine puta, izlažući svoje osetljive strukture toksinima, fluktuacijama krvnog pritiska i oksidativnom stresu - kaže dr Taub.
Uobičajena stanja, poput visokog krvnog pritiska, visokog šećera u krvi i gojaznosti, direktno doprinose oštećenju. Bubrezi sporije stare kod osoba koje nemaju dijabetes tip 2 i hipertenzije, ali kako su ova stanja u porastu, ubrzano starenje postaje masovna pojava.
3. Ograničena regeneracija
Ljudsko telo ima neverovatnu sposobnost regeneracije, ali za razliku od nekih drugih organa i tkiva, bubrezi imaju slabu moć obnove.
- Kada se jedinice za filtriranje zvane nefroni izgube, one ne mogu da se zamene - upozorava dr Taub.
Iako čovek može da vodi normalan život sa samo jednim bubregom, potrebne su posebne mere predostrožnosti da bi se sačuvao preostali organ.
"Filter koji se zapušio": Koliko brzo stare bubrezi
Proces starenja bubrega je univerzalan, ali brzina kojom se on odvija uslovljena je opštim zdravljem i načinom života. Dr Ahmed ovaj proces poredi sa filterom za kafu koji se vremenom zapuši: "I dalje radi, ali ne tako dobro kao nekada."
- Kako efikasnost opada, otpadni proizvodi se nakupljaju u krvi, telo zadržava višak tečnosti i soli, što izaziva otoke i dodatno podiže krvni pritisak. Ravnoteža minerala u krvi takođe može da bude poremećena, što utiče na druge organe i sisteme u telu - navodi dr Ahmed.
Iako prosečan zdrav čovek gubi oko 1 odsto funkcije bubrega godišnje nakon navršene četrdesete, kod mnogih se ovaj pad odvija drastično brže.
- Bubrezi stare zato što mi starimo. Počevši od 30-ih i 40-ih godina, funkcija bubrega može malo da opada svake godine. Prosečan pad je mali – često oko 1 odsto godišnje ili manje kod zdravih ljudi. Mnogi ljudi i dalje imaju savršeno adekvatnu funkciju bubrega u 70-im ili 80-im godinama - kaže dr Ahmed za portal "Parade".
Kako prepoznati starenje bubrega
Kada funkcija bubrega značajno opadne, telo počinje da šalje signale koje je lako pomešati sa običnim umorom. Zabrinjavajuća je činjenica da 90 odsto pacijenata sa bolešću bubrega nema nikakve simptome sve do terminalne faze.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju:
- hronični umor i poteškoće sa koncentracijom,
- insomnija i poremećaj sna,
- suva koža praćena intenzivnim svrabom,
- učestalo noćno mokrenje,
- otok u predelu gležnjeva i stopala zbog zadržavanja vode i soli.
Tri koraka za "podmlađivanje" bubrega
Dobra vest je da je biološka starost bubrega podložna promenama. Stručnjaci izdvajaju tri ključna koraka koja direktno usporavaju propadanje ovih organa.
1. Stroga kontrola pritiska i šećera
Hipertenzija i dijabetes tip 2 su vodeći uzroci bolesti bubrega i vremenom oštećuju osetljive krvne sudove u bubrezima. Čak i male fluktuacije mogu trajno da oštete delikatne mikroskopske sudove u bubrezima.
- Održavanje krvnog pritiska i nivoa šećera u zdravim granicama je najvažnija stvar koju možete da učinite za bubrege - savetuje dr Ahmed.
2. Ishrana kao lek (Mediteranska i DASH dijeta)
Režimi ishrane bogati voćem, povrćem, mahunarkama i integralnim žitaricama, kao što su mediteranski način ishrane i DASH dijeta, dokazano smanjuju upalne procese.
- Ove dijete smanjuju upale, snižavaju krvni pritisak i smanjuju proizvodnju otpadnih proizvoda koje bubrezi moraju da filtriraju. Takođe, ograničen unos soli - manje od 2.300 mg dnevno, štiti nefrone od razornog pritiska i smanjuje količinu metaboličkog otpada koji bubrezi moraju da prerade - objašnjava dr Taub.
3. Hidratacija kao ispiranje sistema
Adekvatan unos vode deluje kao "unutrašnje ispiranje" koje omogućava bubrezima da lakše eliminišu natrijum i toksine.
- Zamislite to kao pomoć u ispiranju filtera. Cilj je 1,5 do 2 litra tečnosti dnevno, prilagođeno individualnim potrebama - savetuje dr Ahmed.
I na kraju: poznavanje sopstvenih brojeva – pritiska, šećera i indeksa telesne mase – jedini je siguran način da se starenje organa drži pod nadzorom pre nego što se mašina nepovratno zaustavi.