Često je reč o naučenoj lošoj navici disanja iz koje je teško izaći bez svesnog napora
Nepravilno disanje direktno remeti razmenu gasova koja reguliše vitalne funkcije u telu
Čovek može da preživi nedeljama bez hrane i danima bez vode, ali je paradoks modernog doba što većina ljudi ne ume da preživi ni pet minuta koristeći pun kapacitet sopstvenih pluća.
Disanje je najprirodniji refleks, radnja koja se odvija automatski od prvog sekunda života. Ipak, statistika otkriva uznemirujuću istinu: svaki deseti odrasli čovek pati od disfunkcionalnog disanja, a da toga nije ni svestan.
Dok kiseonik naizgled ulazi u pluća, telo zapravo gladuje za vazduhom zbog pogrešnih obrazaca koji se godinama usvajaju. Šta se dešava kada ovaj osnovni životni proces ispadne iz ritma i kako prepoznati simptome koji se često pripisuju stresu ili lošoj kondiciji, pre nego što postanu hroničan problem?
Šta je tačno disfunkcionalno disanje
Disanje je radnja o kojoj se retko razmišlja – udah, izdah, ponavljanje. Iako bi trebalo da bude najjednostavnija stvar na svetu, mnogi ljudi ne dišu pravilno. Zvanično poznat kao disfunkcionalno disanje, ovaj problem je prema studiji iz 2019. godine u "PubMed" prisutan kod skoro 10 odsto odrasle populacije.
Disfunkcionalno disanje je, najjednostavnije rečeno, nepravilan obrazac disanja. To može da se manifestuje kao:
- hiperventilacija - prebrzo disanje i prekomerno izbacivanje ugljen-dioksida,
- kratak dah - nedostatak vazduha ili konstantna "glad za vazduhom" (dispneja).
Kako prepoznati disfunkcionalno disanje
Kada je disanje otežano, subjektivni osećaj može da bude krajnje neprijatan, pa čak i zastrašujući.
- Mnogi ljudi to opisuju kao osećaj da ne mogu da udahnu punim dahom, iako im je nivo kiseonika u krvi potpuno normalan - objašnjava dr Zakari Rubin, pedijatrijski alergolog i imunolog iz Čikaga.
Kako kaže, simptomi na koje treba obratiti pažnju su:
- učestalo uzdisanje ili zevanje bez očiglednog umora,
- stezanje u predelu grudi ili grla,
- plitko disanje,
- povremeni napadi vrtoglavice.
Glavni uzroci: Šta sve dovodi do poremećaja disanja
Ponekad je teško shvatiti šta se tačno dešava jer disfunkcionalno disanje nije samo jedno izolovano stanje.
- Disfunkcionalno disanje je pre obrazac koji može da nastane zbog različitih problema, poput hroničnog stresa, astme, refluksa ili dugotrajnih posledica nakon bolesti. Budući da se simptomi preklapaju sa drugim zdravstvenim problemima, a standardni testovi funkcije pluća često izgledaju normalno, postavljanje dijagnoze može biti frustrirajuće - napominje dr Rubin.
Disfunkcionalno disanje može da bude samo privremeni, manji problem – vrsta "normalne abnormalnosti".
- Nije uvek povezano sa konkretnim zdravstvenim problemom. Često je reč o naučenoj lošoj navici disanja u koju se uđe rutinski i iz koje je teško izaći bez svesnog napora - ističe dr Majkl Marš, interventni pulmolog sa Floride.
Ipak, u mnogim slučajevima uzrok je medicinske prirode, a slede najčešći krivci.
1. Alergije i astma
Kod osoba sa ovim stanjima šanse za hiperventilaciju su znatno veće. Čak 25 odsto osoba sa astmom prijavljuje disfunkcionalno disanje, prema studiji iz 2025. godine u časopisu "Science direct".
- Astma može da stvori osećaj nedovoljnog izdaha, što doprinosi osećaju "gladi za vazduhom" - navodi dr Rubin.
Takođe, obične alergije često blokiraju nos i primoravaju ljude na disanje na usta, što je znatno manje energetski i fiziološki efikasno.
2. Postvirusni sindromi
Prehlada, grip, a naročito COVID-19, sve su češći uzroci abnormalnog disanja.
- Sve češće ga prepoznajemo, posebno nakon COVID-a - napominje dr Marš.
On objašnjava da se u ovim slučajevima često radi o disfunkciji autonomnog nervnog sistema, koji kontroliše procese koji se odvijaju automatski, poput otkucaja srca i samog daha.
3. Stres i anksioznost
Psihološki pritisak je jedan od najčešćih uzroka nepravilnog disanja.
- Stres može podsvesno da promeni obrasce disanja, što dovodi do hroničnog prekomernog disanja ili plitkog disanja gornjim delom grudi - objašnjava za časopis "Reader's Digest" dr Marš.
4. Disfunkcija glasnih žica
Stezanje u grlu tokom treninga, ispuštanje neobičnih zvukova pri udahu ili osećaj gušenja koji podseća na astmu – ali na koji pumpice ne deluju – mogu biti znaci disfunkcije glasnih žica. Ovo stanje je u medicini poznato kao opstrukcija larinksa izazvana vežbanjem (EILO).
Kod ovog specifičnog oblika disfunkcionalnog disanja, glasne žice se paradoksalno zatvaraju u trenucima kada bi trebalo da budu široko otvorene. To dovodi do alarmantnih simptoma poput hiperventilacije, snažnog stezanja u predelu grla i karakterističnog zviždanja (stridora) pri udisaju.
Iako je ovo stanje relativno često kod sportista, sve se češće beleži i u okviru postvirusnih sindroma, hroničnih stanja koja se razvijaju nakon virusnih infekcija. Za preciznu dijagnozu i plan lečenja neophodno je konsultovati stručnjake: lekara za uho, grlo i nos (ORL), pulmologa ili alergologa.
Opasnost od nepravilnog disanja
Nepravilno disanje nije samo estetski ili subjektivni problem; ono direktno remeti razmenu gasova koja reguliše vitalne funkcije u telu. Pri pravilnom dahu, kiseonik prelazi u krvotok, a ugljen-dioksid se izbacuje.
- Ako dišete prebrzo ili plitko, nivo ugljen-dioksida može da padne ispod normale, što vodi ka vrtoglavici, peckanju u ekstremitetima, nelagodnosti u grudima i paradoksalno – još većem nedostatku daha - upozorava dr Rubin.
Ujedno, ukoliko se ne izdahne potpuno, pluća ostaju "prenapumpana" i stvara se osećaj stezanja koji onemogućava sledeći udah.
Test: Kako proveriti obrazac disanja
Često je dovoljno obratiti pažnju na suptilne znakove. Dr Marš savetuje da se prati učestalost uzdisanja, provera da li pokreti grudi dominiraju nad radom dijafragme, kao i nesrazmeran osećaj zamora uprkos dobrim medicinskim nalazima.
Za brzu proveru kod kuće preporučuje se jednostavan test u tri koraka:
- Zauzeti maksimalno opušten položaj.
- Staviti jednu ruku na grudi, a drugu na stomak.
- Pratiti kretanje ruku tokom daha.
Rezultati testa:
- Kod pravilnog disanja: ruka na stomaku treba da se podiže, dok ruka na grudima ostaje gotovo nepomična.
- Kod nepravilnog disanja: primarno se pomeraju grudi, disanje je plitko, što može da preše u lošu naviku disanja.
Kako disati na pravilan način
Da bi se izgradila zdrava navika, dr Rubin predlaže konkretnu strategiju:
- Disati isključivo kroz nos kad god je to moguće, jer to prirodno usporava ritam.
- Fokusirati se na disanje stomakom (dijafragmalno disanje).
- Svesno usporiti proces: udahnuti lagano i duže, a izdah neka bude potpuno opušten.
U slučajevima kada samostalne vežbe disanja pomažu, preporučuje se konsultacija sa specijalistom, poput pulmologa ili respiratornog terapeuta.
Koliko vremena je potrebno da se promeni obrazac disanja
Za resetovanje poremećenog obrasca disanja ne postoji instant rešenje.
- Mnogi ljudi počinju da se osećaju bolje u roku od nekoliko nedelja doslednog vežbanja - kaže dr Rubin.
Ipak, za stvarnu promenu obrasca disanja obično je potrebno četiri do osam nedelja. Ako su simptomi povezani sa hroničnim stresom ili postvirusnim promenama, proces oporavka može da traje i nekoliko meseci.
Doslednost je ključna: telo mora da se odvikne od stare navike i usvoji novu kroz svakodnevno ponavljanje.
- Zapamtite, telo je naučilo ovaj obrazac disanja, pa može i da ga promeni, ali kao i za svaku naviku, potrebno je ponavljanje - zaključuje dr Rubin.