Nedostatak hijalurona dovodi do suve, manje elastične i osetljive kože, ali i problema sa zglobovima
Preparate sa hijaluronskom kiselinom treba uvesti već od 25. godine kao hidratantnu negu
Hijaluronska kiselina, opšte poznata kao hijaluron, nije luksuz niti privilegija, već osnovna potreba kože. Deluje kao sunđer koji upija vodu: samo jedan gram ove supstance ima moć da "zarobi" čak šest litara vode. Ipak, značaj hijalurona daleko prevazilazi okvire estetike.
Iako se o njoj priča na svakom koraku, hijaluronska kiselina i dalje ostaje enigma za mnoge. Da li je ona samo trend u svetu lepote ili esencijalni molekul bez kojeg ljudsko telo ne može da funkcioniše?
Odgovore na najvažnija pitanja o hidrataciji, starenju i očuvanju zdravlja kože donosi za "Blic zdravlje" dr Jelena Jeftić, specijalista dermatovenerologije iz Beograda. Dr Jeftić pripada novoj generaciji dermatologa koji medicinu posmatraju kroz prizmu individualnog pristupa i tehnoloških inovacija.
Sa međunarodnim iskustvom stečenim u Italiji, Španiji i Brazilu, ona u svakodnevnoj praksi kombinuje kliničku preciznost sa estetskim pristupom, verujući da najbolji rezultati dolaze iz balansa nauke i personalizovane terapije.
Magnet za vodu: Šta je zapravo hijaluron
Mnogi hijaluron doživljavaju isključivo kao kozmetički sastojak, ali njegova uloga je mnogo dublja i kompleksnija od samog površinskog sjaja.
- Hijaluronska kiselina je prirodni polisaharid koji se nalazi u našem organizmu, u koži, zglobovima i očima. Njena glavna uloga je vezivanje vode: jedan gram hijaluronske kiseline može da veže i do šest litara vode. Zahvaljujući tome, koža izgleda hidrirana, elastična i voluminozna, a zglobovi su funkcionalni - objašnjava dr Jeftić.
Biološki sat i spoljni faktori: Zašto hijaluron "nestaje"
Proces gubitka ove dragocene supstance počinje znatno ranije nego što se obično pretpostavlja, a na taj tempo utiče mnogo više od same genetike.
- Prirodan pad počinje već oko 25. godine života. Međutim, osim ovog biološkog procesa, na ubrzano smanjenje utiču i spoljašnji faktori kao što su UV zračenje, pušenje, hronični stres, nedovoljan unos vode, zagađenje i nezdrava ishrana. Dakle, životni stil igra veoma značajnu ulogu, nije sve samo u genetici i godinama - ističe dr Jeftić.
Prvi simptomi: Kako koža signalizira nedostatak hijalurona
Kada proizvodnja hijaluronske kiseline počne da opada, telo šalje jasne signale koje je važno prepoznati na vreme kako bi se adekvatno reagovalo.
Prema rečima naše sagovornice, prvi znaci su najčešće:
- suvoća kože,
- gubitak sjaja,
- pojava sitnih linija, naročito oko očiju i usana.
- Koža postaje manje elastična i sporije se oporavlja od spoljašnjih uticaja. Pored toga, neki pacijenti primećuju i veću osetljivost kože - navodi dr Jelena Jeftić.
Više od estetike: Hijaluron kao čuvar zglobova
Hijaluronska kiselina nije samo pitanje lepog lica. Njena primena u ortopediji dokazuje da je ovaj molekul neophodan za funkcionalnost koštanog sistema.
- Hijaluronska kiselina je ključna komponenta sinovijalne tečnosti koja, takoreći, podmazuje zglobove. Kada njen nivo opadne, zglobovi postaju ukočeni, bolni i podložniji trenju i dugoročnom oštećenju. Nije slučajno što se hijaluronska kiselina koristi i u ortopediji. Dakle, njen značaj daleko prevazilazi samo estetiku - napominje dr Jeftić.
Kada početi sa negom i koji preparat odabrati
Kada je reč o uvođenju preparata u svakodnevnu rutinu, struka savetuje preventivni pristup i pažljiv odabir formulacija prema stanju kože.
- Preventivno, preparate sa hijaluronskom kiselinom možemo preporučiti već od 25. godine kao hidratantnu negu. Kao primer dobro formulisanog preparata izdvojila bih Eucerin Hyaluron Serum koji kombinuje hijaluronsku kiselinu različitih molekularnih težina, što znači da deluje i na površini i u dubljim slojevima kože, što je upravo ono što tražimo od kvalitetnog seruma.
- Ako pacijent primeti prve bore, gubitak volumena ili suvoću koja ne reaguje na obične kreme, to je jasan signal da je vreme za ozbiljniji pristup nezi. Nije nikada ni prerano ni prekasno, bitno je prilagoditi vrstu preparata uzrastu i tipu kože - naglašava dr Jeftić.
Realna očekivanja: Da li hijaluron briše bore
Često se postavlja pitanje realnih očekivanja od topikalnih proizvoda i njihove moći u borbi protiv vidljivih znakova starenja.
- Hijaluronska kiselina ne briše bore u bukvalnom smislu, ali ih vidno popunjava i ublažava zahvaljujući intenzivnoj hidrataciji. Koža izgleda odmornije, punije i svežije. Dugotrajna i redovna upotreba doprinosi poboljšanju elastičnosti - kaže naša sagovornica.
Kako dodaje, kvalitetni serumi (kao prethodno pomenuti), deluju na više nivoa kože upravo zbog kombinacije različitih veličina molekula.
- Za dublje bore i izražene znake starenja, topikalni preparati imaju određena ograničenja, tada razmatramo i neke druge procedure, kao što su laserske - objašnjava dr Jeftić.
Rutina koja donosi rezultate: Jutro ili veče
Kontinuitet i pravilno vreme primene ključni su faktori za postizanje vidljivih rezultata na tenu. Kod topikalnih preparata, objašnjava dr Jeftić, prve promene u hidrataciji vidljive su već posle tri do četiri nedelje redovne upotrebe. Što se tiče toga da li bolje nanositi ujutru ili uveče, pomenuti serum može da se koristi u oba termina.
- Ujutru daje odličnu bazu ispod zaštitnog faktora i šminke, a uveče podržava noćnu regeneraciju kože. Generalno, većina kvalitetnih seruma sa hijaluronskom kiselinom prikladna je za svakodnevnu dvokratnu primenu - navodi doktorka.
Ključni koraci pre nanošenja
Da bi hijaluron izvukao svoj maksimum, podloga mora da bude pripremljena na specifičan način koji omogućava optimalno vezivanje vlage.
- Redosled je ključan. Pre nanošenja hijaluronske kiseline, kožu treba nežno umiti i dobro isprati. Hijaluronska kiselina se nanosi na vlažnu, ne mokru, ali ni potpuno suvu kožu, jer tada najlakše vezuje vodu. Nakon seruma, po želji i potrebi može hidratantna krema i naravno tokom dana adekvatna zaštita od sunca, a tokom noći mogu i bogatije formulacije hidratantnih krema - objašnjava dr Jeftić.
Večita dilema: Kakvom vodom se umivati
Česta nedoumica je i da li je bolje umivati se toplom ili hladnom vodom, a doktorka ne ostavlja dilemu:
- Odgovor je, mlaka voda. Prevruća voda narušava lipidni omotač kože, remeti njenu prirodnu zaštitnu barijeru i pojačava suvoću i osetljivost. Hladna voda, s druge strane, ne čisti dovoljno efikasno.
- Mlaka voda je pravi kompromis, čisti bez iritacije. Na samom kraju umivanja, kratko ispiranje nešto hladnijom vodom može stimulisati cirkulaciju i osvežiti kožu, ali to nije obavezno. Ono što jeste obavezno, odmah nakon umivanja naneti negu dok je koža još blago vlažna - savetuje dr Jeftić.
Hijaluronska kiselina nije luksuz niti privilegija
Doslednost i rani početak nege predstavljaju najbolju investiciju u dugoročno zdravlje i lepotu kože.
- Poruka je jednostavna, ne čekajte da se problem pojavi da biste ga rešavali. Koža nam svakodnevno govori šta joj treba, samo treba naučiti da je slušamo. Hijaluronska kiselina nije luksuz niti privilegija, to je osnovna nega koju naša koža zaslužuje. Počnite na vreme, budite dosledni i birajte proverene preparate - poručuje dr Jelena Jeftić.