Kuhinjski predmeti poput dasaka za sečenje i sunđera mogu sadržati stotine različitih vrsta bakterija
Posebnu pažnju treba obratiti na higijenu u javnim prostorima kao što su aerodromi, ordinacije i restorani zbog velikog rizika od širenja klica
Redovno pranje ruku predstavlja najjednostavniju, a najefikasniju odbranu od patogena u svakodnevnom okruženju. Određeni predmeti, poput novca ili javnih rukohvata, funkcionišu kao pravi rezervoari bakterija i virusa. Pravovremena higijena direktno sprečava prenos infekcija i značajno smanjuje rizik od obolevanja.
Svakodnevni predmeti koje koristi hiljade ljudi postaju čvorišta za razmenu klica, dok imuni sistem stalno balansira na toj liniji fronta.
Naravno, nemoguće je da ruke budu 100 odsto bez klica sve vreme, ali naučna istraživanja su pokazala da je pranje ruku posebno važno nakon što se ostvari kontakt sa sledećih 10 predmeta:
Novac
Nakon kontakta sa novcem, obavezno je pranje ruku što je pre moguće. Istraživači su testirali novčanice od 1 dolara iz jedne banke u Njujorku i pronašli stotine mikroorganizama, uključujući oralne i vaginalne bakterije, kao i DNK kućnih ljubimaca i virusa.
Slična istraživanja su pokazala da neki gotov novac i kovanice čak sadrže patogene poput Ešerihije coli i salmonele.
Gelenderi, ručke ili kvake na vratima
- Pranje ruku je ključno nakon korišćenja javnog prevoza, gde veliki broj ljudi neprestano dodiruje iste površine. To obuhvata sve - od rukohvata na pokretnim stepenicama i šipki u metrou, pa do kvaka na vratima toaleta - ističe dr Kejti Buris, dermatolog sa Medicinskog centra Univerziteta Kolumbija u Njujorku.
Restoranski meniji
Restorani su jedno od mesta u kojem može da se dobije virus, a najgori prenosilac je meni. Istraživači sa Univerziteta u Arizoni uzeli su brisove sa restoranskih menija i otkrili da oni nose neverovatnih 185.000 bakterijskih organizama.
Ima smisla, je mnogo ljudi rukuje menijima, uključujući i osoblje restorana koje rukuje prljavim sudovima i priborom drugih gostiju.
S tim u vezi, nakon poručivanja hrane iz jelovnika obavezno je pranje ruku.
Ekrani osetljivi na dodir
Kako tehnologija zamenjuje neke papirne proizvode, ključno je da se operu ruke i nakon dodirivanja bilo kojih ekrana.
- Jedan od primera su kiosci na aerodromima ili lokacijama javnog prevoza. Klice su svuda, a neka mesta mogu sadržati više nego što mislite - kaže dr Buris za The Healthy.
Mobilni telefoni se takođe računaju, naročito jer mogu da se dele sa drugima.
Skoro sve u lekarskoj ordinaciji
Zbog mnogo pacijenata koji prolaze kroz ordinaciju, većina stvari u lekarskoj ordinaciji krije klice ili bakterije - posebno olovka za prijavu.
Na toj olovci ima 46.000 više klica nego na prosečnoj dasci za toalet.
Druga mesta koja mogu da budu izvor zaraze su nasloni za ruke na stolicama u čekaonici i kvaka na vratima.
Bilo koje životinje
- Ne peru svi ruke nakon dodirivanja ljubimaca ili životinja, ali bi trebalo. Životinje mogu da nose razne bolesti. A pošto se kućni ljubimci generalno smatraju prijateljima porodice, pranje ruku se ponekad zanemaruje - kaže dr med. Nesoči Okeke-Igbokve, magistar nauka i izvršna direktorke privatne prakse interne medicine i konsultantske kuće za zdravstvene medije.
Daske za sečenje i kuhinjski sunđeri
Kuhinja je okruženje puno klica. Osim unosa nekuvane hrane, proces pripreme podrazumeva i prenos klica sa namirnica, pribora i tekstila, kao što su kuhinjske krpe i sunđeri.
Jedna studija je otkrila čak 326 različitih vrsta bakterija koje žive na korišćenim kuhinjskim sunđerima.
- Obavezno bacite stare i uvek operite ruke pre pripreme obroka i nakon rukovanja sirovim mesom - sugeriše dr Buris.
Tuđe olovke
Prosečna kancelarijska olovka ima 10 puta više klica od prosečne kancelarijske toaletne daske.
Dodatni faktor rizika predstavlja i česta navika žvakanja ili grickanja zatvarača olovaka, čime se mikrobi direktno unose u organizam.
Dozeri za sapun ili pumpice
Pumpice dozera za sapun su raj bakterije. Istraživači sa Univerziteta u Arizoni otkrili su da su dopunjivi dozeri za sapun posebno puni klica.
Pritiskom na pumpicu dozera, bakterije koje pranjem nameravaju da se uklone dobijaju priliku da se istovremeno prenesu na samu površinu dozatora.
- Dodirivanje dopunjivih posuda za sapun može zapravo da prenese više bakterija na ruke nego da ste gurnuli ruke u toalet - prema Čarlsu Gerbi, doktoru nauka, profesoru mikrobiologije, nauke o životnoj sredini i javnog zdravlja na Univerzitetu u Arizoni.
Skoro sve na aerodromu
Zbog protoka mnogo ljudi, preporučuje se izbegavanje kontakta sa kvakama na vratima, fontanama za vodu, paravana kioska, a naročito sa plastičnim kadicama i poslužavnicima u redu za bezbednosnu kontrolu na aerodromu.
S tim u vezi korisno je imati sredstvo za dezinfekciju ili dezinfekcione maramice nadohvat ruke u ručnom prtljagu.