Koren maslačka može da zameni kafu, sadrži inulin i nema kofein, te ima umirujuće dejstvo
Preparati na bazi korena se upotrebljavaju se kod bolesti žuči, jetre i kod gastritisa
Naizgled obična livadska biljka, maslačak je zapravo prava riznica zdravlja. Od cveta koji daje med, preko svežih listova u salati, do korena koji može da zameni kafu – bez kofeina, ali sa nizom blagotvornih efekata na organizam.
Maslačak (Taraxacum officinale Webber), biljka koju mnogi doživljavaju kao običan korov, ima bogatu istoriju primene u narodnoj medicini i ishrani. Njegova lekovita svojstva prepoznata su još u antičko doba, a danas ponovo dobija pažnju zahvaljujući prirodnim i blagim efektima na organizam.
O ovoj biljci govori za "Blic zdravlje" dr sc. Marko Lj. Nestorović, muzejski savetnik botaničar – herbolog u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu, koji objašnjava kako i zašto maslačak može biti dragocen saveznik zdravlja.
Koren maslačka kao prirodna zamena za kafu
Jedna od zanemarenih, ali najzanimljivijih primena maslačka odnosi se upravo na njegov koren, koji može da posluži kao alternativa kafi.
- Pržen koren, zbog visokog sadržaja inulina, može da se upotrebi kao zamena za kafu. Ovakav napitak ne sadrži kofein i ispoljava prijatno umirujuće dejstvo - objašnjava dr Nestorović.
Za razliku od tradicionalne kafe, napitak od maslačka ne izaziva nervozu ni ubrzan rad srca, što ga čini pogodnim za osobe koje imaju osetljivost na kofein. Treba istaći da je inulin dragoceno biljno vlakno koje deluje kao prebiotik, hraneći dobre bakterije u crevima.
Pomaže kod bolesti jetre, žuči i gastritisa
Maslačak je od davnina poznat po tome što "pokreće" digestivni sistem. Gorke materije koje sadrži stimulišu lučenje sokova, što doprinosi boljoj iskorišćenosti hranljivih materija.
- Preparati na bazi korena dobro deluju na organe za varenje, stimulišu apetit, regulišu metabolizam masti. Upotrebljavaju se i kod oboljenja žuči, jetre i kod gastritisa - ističe naš sagovornik.
Prirodni diuretik - podrška srcu i izbacivanju viška tečnosti
Mnogi sintetički diuretici (lekovi za izbacivanje tečnosti) uz vodu izbacuju i dragocene minerale. Maslačak radi drugačije.
- Zbog visokog sadržaja kalijumovih soli ispoljavaju diuretično dejstvo, te se preporučuju srčanim bolesnicima - dodaje dr Nestorović.
Maslačak pomaže izbacivanje viška tečnosti, ali istovremeno nadoknađuje kalijum, što je ključno za pravilan rad srca.
Sok od korena maslačka protiv pega i bradavica
Osim unutrašnje primene, maslačak ima svoje mesto i u dermatologiji. Dr Nestorović podseća na zanimljiv primer iz francuske tradicije:
- U francuskoj narodnoj medicini svež sok iz korena maslačka služi za odstranjivanje pega i bradavica sa lica.
Bogat sastav zaslužan za lekovito dejstvo
Lekovitost maslačka potiče iz njegovog bogatog hemijskog sastava.
- Lekovita svojstva maslačka potiču od gorkih materija. Cela biljka ima mlečni sok, gorkog ukusa - ističe dr Nestorović i dodaje da se u soku od biološki vrednih materija nalaze:
- heterozidi taraksacin i traksacetin,
- triterpenski alkoholi,
- velika količina inulina (do 40 odsto),
- flavonoidi,
- tanini,
- steroli,
- bojene materije,
- ugljeni hidrati i minerali (kalijum, natrijum, magnezijum, mangan, sumpor),
- silicijumove kiseline,
- smole.
Upravo ove supstance objašnjavaju širok spektar delovanja - od poboljšanja varenja do diuretičkog efekta.
Kada se bere i šta se koristi
U narodnoj medicini kao lekovita sirovina koristi se koren i list, dodaje naš sagovornik. Da bi biljka imala puni lekoviti efekat, važno je vreme sakupljanja:
- Koren: Vadi se rano u proleće (obično u mart)u ili u jesen (tokom septembr i oktobr).
- List: Bere se od maja do septembra.
- Cela biljka: Sakuplja se u toku marta i aprila.
- Izvađen koren treba očistiti i oprati od zemlje i drugih nečistoća, a zatim se suši na promajnom mestu ili sušarama na temperaturi 40-50 stepeni. Osušen koren je bez naročitog mirisa, sivo mrke boje, krt, smežuran, gorkog ukusa. Čuva se u jutanim vrećama na suvom i prozračnom mestu - objašnjava dr Nestorović.
Od "hrane za siromašne" do cenjenog povrća
Maslačak ima dugu i zanimljivu istoriju primene.
- Upotreba maslačka u lekovite svrhe bila je poznata od najstarijih vremena, a zadržala se sve do danas. Koristi se za izradu galenskih preparata i čajnih smeša. Kao lekovita biljka prvi put se pominje u spisima arapskih medicinara Razesa i Avicena.
- U XVII veku u Italiji prvi put se upotrebljava u ishrani kao povrće. Nakon napoleonskih ratova u vreme gladi i oskudice upotreba maslačka proširila se po čitavoj Evropi kao hrana nižih, siromašnih slojeva. Danas, u mnogim romanskim zemljama maslačak je cenjeno i omiljeno povrće - priča dr Nestorović.
Maslačkovo vino i "med"
Moderna botanika otišla je korak dalje, pa su uzgojene i posebne sorte maslačka sa krupnijim listovima namenjene ishrani. Kreativnost u kuhinji ne staje samo na salati:
- Maslačkovo vino: U Nemačkoj i Engleskoj se od cvetnih pupoljaka, uz dodatak kvasca, pravi takozvano maslačkovo vino.
- Maslačkov med: Posebnim postupkom od cvetnih glavica priprema se sirup koji teksturom i ukusom podseća na pravi med.
U našem narodu maslačak je poznat pod mnogim imenima: mlečak, salatuša, žućanik, vetrokaz, pa čak i rodino cveće. Iako se nalazi "na svakom koraku", potencijal ove biljke kod nas nije potpuno iskorišćen.
- Sveže mlado lišće može da se koristi kao salata, ali koja se u Srbiji, nažalost, još uvek retko koristi - napominje sagovornik "Blic zdravlja".
Gde raste maslačak i kako izgleda
Maslačak je izuzetno prilagodljiva biljka, zbog čega je rasprostranjen gotovo svuda.
- Maslačak je biljka koja raste po Evropi i Aziji. U Srbiji je veoma rasprostranjen. On se sreće u šumskim, livadskim, pašnjačkim, stepskim, ruderalnim, korovskim, halofitskim i močvarnim biljnim zajednicama - navodi dr Nestorović i dodaje:
- Najčešće uspeva na plodnim, humoznim i vlažnim staništima, naročito pored puteva, po njivama, baštama, voćnjacima, vinogradima, utrinama, travnjacima, padinama pored puta, travnim padinama, snežnim dolinama. Raste i na pesku, kao i na vlažnim do umereno suvim, zaslanjenim livadama. Dobro podnosi temperaturne razlike, naseljava obično osunčana mesta, a raste i na većim nadmorskim visinama.
Reč je o višegodišnjoj biljci prepoznatljivoj po žutim cvetovima.
- Maslačak je višegodišnja biljka visine od 2 do 100 centimetara. U proleće, iz vretenastog, dobro razvijenog i dubokog korena izbija lisna rozeta, bez stabljike. Listovi su jajasti do usko lancetasti ili linearni, duboko testerasto usečeni ili perasto deljeni, sa trouglastim vrhovima.
- Žuti jezičasti cvetovi, složeni u glavičastu cvast, smešteni su na vrhu šuplje i dugačke drške. Cveta od ranog proleća do pozne jeseni - kaže dr Marko Nestorović.