Kamen u bešici je bio dugačak oko 17 centimetara, a težio je 3,1 kilogram
Ovaj slučaj je srušio prethodni Ginisov rekord, gde je najveći kamen izvađen 2003. godine imao 1,9 kg
Lekari u Šri Lanki izvadili su iz bešike pedesetpetogodišnjeg muškarca kamen težak neverovatnih 3,1 kilogram, za koji se veruje da je najveći te vrste ikada dokumentovan u medicinskoj istoriji.
Nesvakidašnji hirurški zahvat izveden je u bolnici u Trinkomaliju, na istoku Šri Lanke, a pacijent je u bolnicu prvobitno primljen zbog moždanog udara.
Međutim, tokom lečenja, lekari su primetili da muškarac ima ozbiljnih poteškoća sa mokrenjem, nakon čega su otkrili prisustvo masivnog stranog tela u njegovom organizmu - kamen u mokraćnoj bešici.
Težio kao novorođenče, a formirao se godinama
Tokom operacije, tim lekara izvadio je kamen čija je težina odgovarala težini novorođene bebe rođene u terminu, dok mu je veličina bila uporediva sa nojevim jajetom.
- Prema dostupnim zapisima, ovo je najveći kamen u bešici ikada dokumentovan i uklonjen hirurškim putem - potvrdio je za BBC Sinhala dr Prahalahan Balakrišnan, koji je vodio ovaj istorijski operativni zahvat.
Doktor je dodao da je pacijent trenutno u veoma dobrom zdravstvenom stanju, da je zadržan u bolnici radi nastavka lečenja osnovnih zdravstvenih problema, kao i da se procenjuje da se ovaj masivni kamen formirao u bešici u periodu od pet do deset godina.
Oboren dosadašnji Ginisov rekord
Ovaj slučaj zvanično nadmašuje dosadašnji svetski rekord koji je držala bolnica u Brazilu. Prema podacima Ginisove knjige rekorda, do sada najveći izvađeni kamen u bešici uklonjen je pacijentu 2003. godine - težio je 1,9 kilograma i bio dugačak 17,9 centimetara.
Kamen uklonjen u Šri Lanki bio je dugačak oko 17 centimetara, ali je svojom masom od 3,1 kg ubedljivo postavio novi medicinski rekord.
Kako nastaje kamen u bešici
Kamen u bešici nastaje kada se minerali iz urina kristalizuju i formiraju čvrste, čvrsto zbijene grudvice. Do ove pojave najčešće dolazi kada se bešika ne prazni potpuno, pri čemu u njoj ostaje koncentrovani urin sklon stvaranju kristala.
- Mali kamenčići: Veličine zrna peska, uglavnom mogu sami, neprimetno da izađu iz organizma kroz urin.
- Kamenčići veći od 1 cm: Često blokiraju normalan protok urina i zahtevaju obaveznu medicinsku intervenciju.
- Džinovski kamen u bešici: Prema medicinskoj definiciji, svaki kamen u bešici čiji prečnik prelazi 4 centimetra smatra se džinovskim.
Simptomi kamena u bešici
Mali kamenci u bešici često ne izazivaju simptome i mogu da prođu spontano, ali ponekad čak i veliki kamen u bešici ne izaziva simptome.
Međutim, ako kamen iritira zid bešike, blokira protok urina ili ako je reč o većem kamenu, simptomi mogu da uključuju:
- Bol u stomaku - bol koji se javlja i nestaje obično je lokalizovan u donjem delu stomaka, a kod muškaraca može da sa javi i bol u penisu ili testisima.
- Bol tokom mokrenja (dizurija).
- Promena boje urina - zamućen ili neobično taman urin.
- Krv u urinu (hematurija).
- Učestalo mokrenje ili hitna potreba za mokrenjem neposredno nakon pražnjenja bešike.
- Peckanje prilikom mokrenja, otežano mokrenje ili prekid protoka urina.
Da napomenemo da se kamen češće javlja u bubregu, dok značajno ređe u mokraćnoj bešici. U nekim slučajevima, kamen u bubregu može da se pretvori u kamen u bešici ako se kreće niz uretere - uske cevi koje prenose urin od bubrega do bešike.
Kako se leči kamen u bešici
Ako kamen postane dovoljno veliki da blokira protok urina, dostupne su sledeće metode lečenja:
- Lekovi: Određeni kamenci mogu da se rastvore lekovima. Trajanje terapije zavisi od vrste kamena.
- Stentiranje uretera: Fleksibilna cev (stent) se postavlja u ureter kako bi se omogućio normalan protok urina iz bubrega.
- Nefrostomija: Cev se uvodi direktno u zahvaćeni bubreg i povezuje sa spoljašnjom drenažnom kesom, omogućavajući odvod urina.
- Litotripsija udarnim talasom: Kamen se razbija na manje fragmente koji potom mogu proći kroz urinarni trakt.
- Ureteroskopija: Tanak instrument sa kamerom (cistoskop) koristi se za pronalaženje kamena u bubregu ili bešici. Kamen se može ukloniti ili razbiti na manje delove.
Šta se dešava ako se kamen ne ukloni
Kamenci u bešici i bubrezima ponekad mogu da predstavljaju ozbiljan problem. Ako se ne uklone i postanu dovoljno veliki da blokiraju protok urina, mogu da izazovu sledeće komplikacije:
- Infekcija urinarnog trakta.
- Intenzivnog bola.
- Oštećenja bubrega (posebno kod kamena u bubregu).
Takođe, treba imati na umu da kamenci u bešici ili bubrezima mogu ponovo da se formiraju. Zbog toga je važno konsultovati lekara o preventivnim merama i terapiji.
Prevencija kamena u bešici i bubrezima
Rizik od razvoja kamenca u bešici ili bubrezima može da se smanjiti primenom sledećih mera:
- Povećan unos tečnosti - kako bi se smanjila koncentraciju minerala u urinu.
- Održavanje zdrave telesne težine - prekomerna težina povećava rizik od formiranja kamenaca.
- Uravnotežena ishrana - ograničiti unos soli, šećera i životinjskih proteina (crveno meso, živina, morski plodovi).
- Lečenje osnovnih stanja - kod hiperparatireoidizma, hirurško uklanjanje paratiroidne žlezde može da smanji rizik. Kod ponovljenih infekcija urinarnog trakta, potražiti lekarsku pomoć kako bi se infekcija lečila i otkrio uzrok.
- Praćenje i lekovi - osobe koje su već imale kamen u bubregu, treba da se pridržavaju propisane terapije.
- Porodična istorija - obavestiti lekara ako u porodici postoji istorija kamena u bešici ili bubregu, kako bi se pratili faktori rizika.