Fortifikacija brašna folnom kiselinom: Ključ prevencije defekata kod novorođenčadi

Obogaćivanje brašna folnom kiselinom ključ za sprečavanje anomalija kod dece: Počela realizacija projekta o fortifikaciji

0
Spina Bifida
Spina Bifida

U Srbiji je nedovoljan unos folne kiseline kod žena u reproduktivnom dobu, što dovodi do povećanog rizika od urođenih neuralnih defekata

Obavezna fortifikacija brašna folnom kiselinom se smatra jednom od najefikasnijih javnozdravstvenih mera, priznatom od strane SZO i Evropske komisije

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Udruženje Hisbas započelo je realizaciju projekta "Unapređenje javnog zdravlja – fortifikacija brašna folnom kiselinom u funkciji prevencije“.

Cilj je unapređivanje javnog zdravlja kroz javno zagovaranje za uvođenje održive politike fortifikacije brašna folnom kiselinom, sa akcentom na prevenciju neuralnih defekata kod novorođenčadi, u skladu sa praksama i standardima Evropske unije.

U okviru projekta realizuju se aktivnosti usmerene na:

  • povećanje svesti javnosti i donosilaca odluka o značaju folne kiseline u prevenciji neuralnih defekata kroz javnu informativnu kampanju;
  • unapređenje znanja i kapaciteta mladih žena u reproduktivnom dobu o značaju prevencije spina bifide i drugih neuralnih defekata;
  • podsticanje dijaloga i javnog zagovaranja za uvođenje politike fortifikacije brašna folnom kiselinom u skladu sa standardima Evropske unije.

Kao deo projektnih aktivnosti izrađen je priručnik sa primerima dobrih praksi iz zemalja Evropske unije u oblasti fortifikacije hrane, koji ima za cilj da pruži relevantne informacije i podršku donosiocima odluka, institucijama i privrednim subjektima u procesu razmatranja i uvođenja ove mere javnog zdravlja.

Rizici nedovoljnog unosa folne kiseline i gvožđa u trudnoći

Nedovoljan unos folne kiseline i gvožđa kod žena u reproduktivnom dobu u Srbiji dovodi do povećanog rizika od urođenih neuralnih defekata kod novorođenčadi, kao što su:

  • spina bifida i hidrocefalus,
  • ali i do hronične anemije u široj populaciji.

Iako je zdravstvena regulativa delimično prepoznala značaj prevencije i 2019. usvojila izmene Zakona o bezbednosti hrane kojima se otvara mogućnost donošenja podzakonskih akata o fortifikaciji, Srbija i dalje ne sprovodi obaveznu fortifikaciju osnovnih prehrambenih proizvoda, poput brašna, vitaminom B9 i gvožđem. Upravo zato ovaj projekat ima za cilj da doprinese formulisanju i usvajanju Pravilnika o obaveznoj fortifikaciji brašna folnom kiselinom, u skladu sa standardima EU i preporukama Svetske zdravstvene organizacije.

Fortifikacija je jedna od najefikasnijih i najisplativijih javnozdravstvenih intervencija, koju su priznale SZO i Evropska komisija.

Značaj ove mere posebno se ogleda u prevenciji neuralnih defekata kod novorođenčadi. Procenjuje se da se u Evropi svake godine oko 4.500 trudnoća završi sa nekom vrstom defekta mozga ili kičmene moždine, a čak 72 odsto tih trudnoća bude prekinuto.

Fortifikacija žitarica sprečava anomalije

Podaci iz 2021. godine sugerišu da bi obavezna fortifikacija žitarica folnom kiselinom mogla pomoći u sprečavanju najmanje 1.000 ozbiljnih urođenih anomalija svake godine u EU, ukazujući na nedovoljnu prevenciju kada se oslanja samo na dobrovoljne ili preporučene mere.

Nezavisne publikacije iz kliničkih i javno-zdravstvenih krugova dodatno ističu da je oko 40 odsto trudnoća u Evropi neplanirano, što znači da mnoge žene ne započinju suplementaciju folnom kiselinom pre začeća - i upravo tu fortifikacija može da ima komplementarnu ulogu, jer omogućava automatski unos folata kroz uobičajenu ishranu.

Istraživanja ukazuju da niskodozna fortifikacija folnom kiselinom može pružiti dodatnu korist u prevenciji defekata neuralne cevi, posebno u populacijama gde suplementacija ne dostiže dovoljan obuhvat.

Ovi podaci ukazuju na potrebu za sistemskim i održivim pristupom prevenciji, kakva je upravo politika obavezne fortifikacije brašna. Uvođenje ove mere u skladu sa standardima Evropske unije predstavlja konkretan i efikasan korak ka unapređenju javnog zdravlja, posebno zdravlja žena u reproduktivnom dobu i zdravog početka života za nove generacije.

Udruženje HISBAS (Hidrocefalus i Spina Bifida Asocijacija Srbije), osnovali su 2011. godine terapeuti i roditelji, kontinuirano je usmereno na primarnu prevenciju urođenih neuralnih defekata i unapređenje kvaliteta života osoba sa hidrocefalusom i spinom bifidom.

Spina Bifida
Spina Bifida (Foto: H Ko / shutterstock)
Izdvajamo za vas