Beograd i Vojvodina su najugroženiji regioni, gde se narednih dana očekuje vrhunac toplotnog talasa
Preporučuju se mere opreza jer će tokom avgusta većina dana biti sa temperaturama iznad 35 stepeni
Crveni meteoalarm je danima na snazi. U Srbiji, Republički hidrometeorološki zavod je zbog vrućina izdao hitno upozorenje, a temperature obaraju rekorde: Budimo se na 30, dok je u najtoplijem delu dana živa u termometru oko 40 stepeni. Reke presušuju, požari se šire, klime se ne gase, i elektroenergetski sistem u celoj Evropi je pred pucanjem, pa se ne isključuju ni restrikcije vode i struje.
Dokle će tropski talas trajati, kad možemo da očekujemo osveženje i da li živimo jedno od najtoplijih leta, o svemu ovome govorio je za "Blic" TV Slobodan Sovilj, meteorolog i načelnik Nacionalnog centra za hidrometeorološki sistem, rane najave i upozorenja.
- Nažalost, za sada ne mogu da kažem da imam povoljne vesti kada su u pitanju ni temperature vazduha ni celokupna situacija, s obzirom na to da se ovom toplotnom talasu se ne nazire zaista kraj u pravom smislu te reči - rekao je Sovilj.
Beograd i Vojvodina na udaru u naredna tri dana
On je naglasio da se u naredna tri dana očekuje pik toplotnog talasa u Srbiji.
- U naredna 3 dana imaćemo pik toplotnog talasa s temperaturama od oko ili blizu 40 stepeni u većem delu Srbije, a to se naročito odnosi na područje Vojvodine i Beograda. Ovi regioni su inače već danima najtopliji, tamo je na snazi crveni alarm. Međutim, ono što u petak očekujemo jeste oslabljeni severni prodor koji će doneti malo kiše, lokalnog karaktera, male količine padavina, pojačan vetar, ali ne i ozbiljniji pad temperature.
- To znači da ćemo sa 40 stepeni preći na 33, 34, uz i dalje relativno topla jutra, i to će potrajati 2 do 3 dana, da bi cele naredne sedmice, od 10. do 17. avgusta, imali ponovo dnevne maksimume od 33 do 38 stepeni, i to je uglavnom u domenu i u granicama narandžastog meteoalarma. To i dalje znači da ćemo i u Beogradu i Vojvodini imati tropske noći.
Čak i kada temperatura bude malo niža, biće povećana sparina, tako da osećaj neprijatnosti praktično ostaje isti.
- Sa izuzetkom jugozapadne i južne i jugoistočne Srbije, u tim regionima smo i prethodnih dana imali prijatnije večeri i noći, tamo se lakše disalo i lakše spavalo, i za ove regione i dalje, da kažem, su te pozitivne vesti ostaju u ovom narednom periodu - naveo je Sovilj.
Kako prognoze pokazuju, visoke temperature zadržaće se tokom celog avgusta.
- Neće biti drastičnih promena, znači, sve dugoročne i mesečna prognoza upravo ukazuju na izražen deficit padavina, na produžen toplotni talas i na visoke temperature, što znači da tokom avgusta očekujemo velik broj dana s temperaturom preko 35 stepeni u većini gradova, a kažem, naročito u Vojvodini. Čak i te naredne sedmice, nakon tog oslabljenog severnog prodora, mi opet imamo priliv veoma toplog vazduha, i glavnina, da kažemo, te vazdušne mase opet će biti pozicionirana iznad zapadnog Balkana, srednje Evrope, što znači da ćemo u nastavku meseca imati pojačan pritisak upravo na Vojvodinu, na delove zapadne Srbije i na Beograd, koji će biti najtopliji regioni u našoj zemlji - objašnjava Sovilj.
Povećan broj smrtnosti tokom toplotnog talasa
Stručnjaci upozoravaju da velike vrućine i ekstremne temperature mogu ostaviti ozbiljne posledice po zdravlje ljudi.
- Ne izlazite ili izbegavajte da izlazite napolje u tom najtoplijem delu dana. Pijte dovoljno tečnosti, koristite kačkete, zaštitne kreme, i tako dalje. Dakle, sve su to preporuke koje su jako važne. Ovi toplotni talasi, oni ne predstavljaju samo nešto što je neprijatnost, oni predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik. 2007. godine se dogodio najjači toplotni talas u Srbiji, koji je oborio sve dotadašnje temperaturne rekorde, kada je u Smederevskoj Palanci izmereno 45, a na Vračaru 44 stepena. Za taj devetodnevni period toplotnog talasa je rađena studija i utvrđeno je da je višak smrtnosti iznosio 167 lica u odnosu na neke normalne periode u toku leta, dakle za taj period godine kada nema toplotnih talasa. Osim toga, evropski instituti, među njima Evropski institut za globalno zdravlje, Svetska zdravstvena organizacija, dolaze do sličnih podataka, i oni isto govore da se smrtnost povećava od 10 do 40 procenata, a u ekstremnim situacijama čak i više - rekao je.
Ko je najugroženiji?
- Najugroženiji su najstariji sugrađani iznad 75 godina, koji imaju određene hronične bolesti, da li su to kardiovaskularni bolesnici, dijabetičari, osobe sa ozbiljnim oboljenjima bubrega, ali u svakom slučaju, ove kategorije stanovnika beleže, nažalost, te negativne procente kada je povećana smrtnost u pitanju. Dakle, ne radi se samo o toplotnom udaru, da li smo izašli napolje ili o sunčanici, ukoliko smo predugo izloženi sunčevom zračenju. Radi se i o tome da akumuliran toplotni stres, koji traje više dana, negativno utiče na celokupni ljudski organizam, i da tu, nažalost, stradaju oni koji su najosetljiviji - dodaje meteorolog.
Batut izdao hitno upozorenje: Ovo je 5 ključnih pravila za preživljavanje pakla.
Na snazi najviši stepen upozorenja
- Trenutno je na snazi crveni meteoalarm, koji je najviši stepen upozorenja i koji se izdaje kada maksimalne temperature prelaze 38 stepeni. Ukoliko se očekuje da takva opasna meteo-pojava traje u kontinuitetu bar 5 dana, onda je dodatno u obavezi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije da inicira i pokretanje procedure za SMS hitno informisanje i upozoravanje građana.
Sve toplije iz godine u godinu
Leta sa sve višim temperaturama postaće uobičajena pojava iz godine u godinu.
- Prvo, zbog klimatskih promena koje jačaju, da tako kažemo, iz godine u godinu. Mi imamo deficit snega u zimskom periodu godine. Onda je znatno manje snega koji se otopi i koji puni rečna korita na početku proleća. A kada izostanu tipični prolećni pljuskovi, sada smo imali veoma izraženu sušu u srednjoj Evropi, onda i ne čudi što sada imamo zapravo ovako niske vodostaje. Prema programu prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, a to je dokument koji je Vlada Republike Srbije usvojila 2023. godine, do sredine veka za teritoriju naše zemlje prognoziran je smanjenje letnjih padavina za više od 20 odsto. To ne znači da će se menjati ukupna godišnja suma padavina. Međutim, leti ćemo imati povećane temperature, više toplotnih talasa, i taj deficit padavina koji će zapravo povećavati verovatnoću i rizike da gledamo ovakve slike koje gledamo upravo ove godine. Manje smo u tom nekom ravnotežnom stanju, a više težimo ka ekstremima - naveo je Sovilj.