Naftna mrlja nakon havarije tankera 'Karolin Bezengi' kod Omana proširila se na oko 150 kvadratnih kilometara
Naftni trag dugačak je oko 90 kilometara, a na površini se uočavaju i tanke naslage i veće tamne mrlje
Velika naftna mrlja koja je nastala nakon havarije na tankeru "Karolin Bezengi" kod obale Omana značajno se proširila, pokazuju satelitski snimci koje su analizirali stručnjaci i organizacije za zaštitu životne sredine.
Površina zagađenja sada iznosi oko 150 kvadratnih kilometara, dok je nedelju dana ranije obuhvatala oko 20 kvadratnih kilometara.
Nafta je stigla i do obala ostrva Kiblija u oblasti Dhofar, a zagađenje se proširilo prema Arapskom moru, području koje predstavlja važno morsko stanište za ugrožene vrste, uključujući arapske grbave kitove i pojedine vrste morskih ptica.
Stručnjaci navode da se na površini mora vide i tanke naftne naslage, ali i veće tamne mrlje koje ukazuju na ozbiljnije curenje. Ukupna dužina naftnog traga procenjuje se na oko 90 kilometara.
Tanker prevozio više od 800.000 barela sirove nafte
Tanker "Karolin Bezengi", dugačak 274 metra i koji je plovio pod zastavom Kameruna, ostao je nasukan kod obale Omana posle incidenta na brodu u junu. Prema dostupnim podacima, brod je prevozio više od 800.000 barela sirove nafte.
Brod se dovodi u vezu sa ruskom takozvanom "flotom iz senke", mrežom tankera koje Rusija koristi za transport nafte i zaobilaženje zapadnih sankcija. Tanker je pod sankcijama Velike Britanije, Evropske unije, Kanade i Švajcarske zbog povezanosti sa transportom ruskih energenata.
Prema podacima o kretanju broda, tanker je prethodno utovario rusku naftu u luci Novorosijskna Crnom moru. Posle problema tokom plovidbe u blizini Jemena, prestao je da emituje signal za praćenje početkom juna.
Strah od ekološke katastrofe
Oman je ranije naredio uklanjanje broda i njegovog tereta, ali nije jasno da li su vlasnici i operateri sproveli tu odluku. Vlasti Omana i kompanija koja upravlja tankerom nisu detaljno komentarisale situaciju.
Ekološke organizacije upozoravaju da bi curenje moglo da izazove ozbiljnu štetu po morski ekosistem, posebno zbog toga što se brod nalazi u blizini zaštićenog područja. Stručnjaci navode da bi monsunski vetrovi i talasi mogli dodatno da otežaju sanaciju i ubrzaju širenje nafte.
Incident je ponovo skrenuo pažnju na rizike povezane sa ruskom "flotom iz senke", koju čine brojni stariji tankeri često slabije održavani i korišćeni za transport nafte mimo zapadnih ograničenja.
(AP)
