Novi matematički model predviđa da bi svetska populacija mogla da se prepolovi do 2064.

SVETSKA POPULACIJA ĆE SE PREPOLOVITI DO 2064. Novi matematički modeli otkrili katastrofalne posledice ekološke krize

Ilustracija: Glazgov, Škotska
Ilustracija: Glazgov, Škotska

Autori su istakli da je ovaj model uspešno objasnio i brzi rast tokom industrijske ere kao i sporije, savremene demografske promene

Najprovokativniji deo istraživanja prikazuje šta bi moglo da se dogodi u slučaju iznenadnih ekoloških katastrofa

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Ako se ekološka kriza pojača, svetska populacija bi mogla da doživi kolaps do 2064. godine. Ovo predviđa novi matematički model koji su upravo predložili Alesio Zakone, teorijski fizičar sa Univerziteta u Milanu, i njegov kolega Kostja Tračenko sa Univerziteta Kraljice Marije u Londonu.

U svojoj studiji, objavljenoj u časopisu "Chaos, Solitons & Fractals", dvojica stručnjaka su predložila nelinearnu diferencijalnu jednačinu, nazvanu Tračenko-Zakoneova jednačina, kako bi modelovali rast svetske populacije od neolita do danas, a takođe su uspeli da predvide hipotetičke scenarije globalnog demografskog kolapsa u slučaju iscrpljivanja planetarnih resursa.

Matematički model

Prvobitno razvijen u drugačijem kontekstu, odnosno u fizici neuređenih sistema, novi matematički model je samostalno uspeo da objasni 12.000 godina globalnih demografskih dinamika, uključujući i ujedinjujući glavne modele rasta svetske populacije poznate u stručnoj terminologiji kao eksponencijalni, logistički, prošireni i kompresovani.

- Predlažem iznenađujuće jednostavnu nelinearnu matematičku jednačinu koja objedinjuje 12.000 godina rasta ljudske populacije i ukazuje na dramatične buduće scenarije ukoliko se globalne ekološke krize pojačaju - rekao je Zakone za "Science X Dialog", platformu na kojoj istraživači mogu da dele rezultate svojih istraživanja.

Modeli rasta

Konkretno, matematički model uključuje glavne demografske teorije razvijene u poslednjim vekovima, odnosno Maltusov model eksponencijalnog rasta, koji opisuje razvoj izolovane populacije u okruženju sa neograničenim resursima, i Verhulstov model (ili logistička jednačina) koji opisuje rast populacije kada su resursi ograničeni (nosivi kapacitet). Na kraju, tu je i hiperbolički rast von Foerstera.

Ilustracija: Poljska
Ilustracija: Poljska

- Model takođe preuzima jedno od najpoznatijih demografskih predviđanja: apokaliptični scenario koji su 1960. godine predložili Hajnc fon Ferster i kolege, koji su matematički ekstrapolirali da bi svetska populacija mogla težiti beskonačnosti oko 2026. godine - dodao je stručnjak.

Najgora pretpostavka

Da bi proverili teoriju, dvojica stručnjaka su primenila svoj matematički model na podatke o populaciji iz različitih istorijskih epoha, otkrivši da on uspešno reprodukuje i faze "eksponencijalnog" rasta, kao što je brza ekspanzija industrijske ere, i sporiji režim "proširenog eksponencijalnog" rasta koji karakteriše svetsku populaciju od oko 1970. godine.

- Najprovokativniji deo našeg rada istražuje hipotetičke buduće scenarije - komentarisao je stručnjak.

Sa svojim novim matematičkim modelom, simulirali su šta bi moglo da se dogodi ako bi ozbiljne ekološke krize iznenada nametnule stroga ograničenja nosivosti Zemlje, kroz klimatski kolaps, pandemije, sukobe ili nestašicu resursa.

Model, u najgorem slučaju, "predviđa brz pad svetske populacije, uz mogućnost da se broj ljudi na planeti prepolovi do oko 2064. godine", objasnio je Zakone, naglašavajući ipak da to nije predviđanje, već ilustrativni matematički scenario, "koji ima za cilj da pokaže koliko demografska dinamika može biti osetljiva na nagle ekološke ili društvene promene“, zaključio je stručnjak.

(Wired)

Ilustracija: Glazgov, Škotska
Ilustracija: Glazgov, Škotska (Foto: Robert Harding Productions / robertharding / Profimedia)
Ilustracija: Poljska
Ilustracija: Poljska (Foto: Ian Trower / robertharding / Profimedia / Profimedia)
Izdvajamo za vas
Više sa weba
  • Info najnovije

  • Sportal