Kurdski borci navodno su raspoređeni od pograničnog područja u Iranu, preko autonomnog regiona Iraka do milicija u Siriji
Kurdi strahuju da će ih SAD i Izrael napustiti kao što se dogodilo sa pripadnicima ove manjine u Siriji
Američki i izraelski napad na Iran uvukao je region Bliskog istoka u vrtoglavu spiralu sukoba, koji preti čak i Evropi, a tenzije su dodatno skočile gomilanjem hiljada kurdskih boraca blizu iračko-iranske granice. Ulazak Kurda u rat protiv Irana mogao bi da ima šire posledice i uvuče drugu najveću vojsku u NATO, Tursku, dublje u sukob.
Tramp, koji je već besan što su Britanija i Španija odbile da ustupe svoje baze za napade na Iran, inicijalno je podržao ulazak Kurda u rat. Ali, izgleda da se sada predomislio. On je rekao da ne želi da se kurdski borci iz Iraka priključe ratu protiv Irana, preneo je “Jerusalim post”.
- Ne želim da Kurdi uđu u Iran. Oni su voljni, ali sam im rekao da ja to ne želim. Rat je već dovoljno komplikovan. Ne želimo da vidimo povređene i ubijene Kurde - rekao je Tramp, koji je dva ranije pozdravio potencijalno uključenje Kurda u rat, navodeći da je “sjajno što oni to žele da urade” i da bi on “bio skroz za to”.
Šta ovo znači za Kurde
Nije jasno šta je dovelo do promene u Trampovom stavu. Takođe nije jasno šta će to da znači za hiljade Kurda nagomilanih na iransko-iračkoj granici koji su samo čekali njegov signal da krenu u ofanzivu.
- Pripremali smo se za ovo poslednjih 47 godina, od doba Islamske Republike - rekla je Hana Jazdanpana iz Kurdistanske partije slobode (PAK), koja tvrdi da ima najveću oružanu snagu.
Kurdski borci navodno su raspoređeni od pograničnog područja u Iranu, preko autonomnog regiona Iraka do milicija u Siriji. Kurdske opozicione grupe u egzilu na severu Iraka rekle su da imaju planove da pređu granicu sa Iranom, ali da čekaju da SAD i Izrael prvo oslabe iranske snage.
Koji su ciljevi ofanzive
Prema Rojtersu, kratkoročni ciljevi ofanzive, koju se pripremaju da pokrenu u ovoj nedelji, su zauzimanje pograničnih gradova, poput Ošnavije i Piranšara, dok je krajnji cilj uspostavljanje poluatonomnog regiona unutar Irana. Izvori Rojtersa rekli su da je koordinacija Kurda sa Amerikom “snažnija nego sa Izraelom”, ali da bi potencijalna ofanziva zahtevala vazdušnu podršku obe zemlje.
Što se tiče vazdušne podrške:
- Tramp to nije obećao kad je inicijalno izrazio podršku ofanzivi
- Izrael je bombardovao delove zapadnog Irana da podrži iranske kurdske milicije koje se nadaju da će zauzeti gradove blizu granice
Ali, kurdski lideri strahuju da će ih SAD i Izrael napustiti kao što se dogodilo sa pripadnicima ove manjine u Siriji, kad je oštra odluka Trampa da odatle povuče američke snage 2018. preko noći srušila srušila njihov san o autonomnom regionu.
Kurdi traže garancije i podršku
Sada su zatražili garancije od SAD, koje su ih u prošlosti više puta izneverile. Kurdska organizacija Habat je takođe rekla da još nije doneta odluka o pokretanju kopnene operacije protiv Irana, ali da je to “veoma verovatno”.
- Amerikanci su razgovarali sa nama preko posrednika o mogućnosti buduće saradnje. Radujemo se podršci SAD sa naprednim oružjem, eksplozivom i opremom - poručila je grupa.
Kako je ranije preneo CNN, navodno CIA radi na naoružavanju kurdskih snaga u cilju podsticanja pobune u Iranu. Bela kuća je demantovala da Tramp razmatra naoružavanje Kurda.
Kurdi u "trostrukom škripcu"
Prema “Aksiosu”, irački Kurdi su sada u “trostrukom škripcu”:
- Prvo, smatraju da Trampove poruke o promeni režima u Iranu nisu jasne. Tramp prvo nije isključio kopnenu invaziju, a onda je rekao da bi to bilo “gubljenje vremena”. Njegov navodni tajni plan za kopnenu invaziju uključio bi Kurde, a možda i druge naoružane grupe koje bi krenule na Teheran i pokušale da preuzmu centre vlasti
- Drugo, irački Kurdi su pod pritiskom iranskih Kurda, koji žele promenu režima, da otvore granicu. Da li su Kurdi u Iranu sposobni da promene režim? Sumnjivo. Fragmentirani su i nedostaje im kapaciteta. Prema CFR, iranski Kurdi imaju daleko manje iskustva u oružanim akcijama od onih u Iraku ili Siriji. A nejasno je koliko bi podrške moli da dobiju od tih drugih grupa
- Treće, iranska vojska je u petak zapretila iračkim Kurdima da ne dozvole iranskim Kurdima da sa njihove teritorije planiraju napad. Upozorenje - prvo takve vrste upućeno iračkim Kurdima preko granice - preti da proširi rat. Irački Kurdi žele da to izbegnu
- Kurdi ne smeju da budu vrh koplja u ovom sukobu - rekao je “Aksiosu” visoki kurdski zvaničnik iračke vlade.
Ko su Kurdi
Četvrta najveća etnička grupa na Bliskom istoku. Oko 30 miliona njih živi u Iranu, Iraku, Siriji i Turskoj. Podeljeni između četiri države i bore se potrazi za svojom slobodom i suverenitetom. Mnogi su vodili pobune u pokušaju da uspostavu sopstvenu državu Kurdistan.
- Iskoristili su prednost američke invazije na Irak, koja je dozvolila tamošnjim Kurdima da uspostave federalni region, pa su ih podržali i u Siriji 2011. tokom građanskog rata, ubrzo ispunivši severoistočni region
- Oko 9 miliona Kurda u Iranu uglavnom živi duž zapadne granice sa Irakom i Turskom, sa dugom istorijom tenzija sa Iranom
- Kada se Islamska država pojavila na sceni 2014, Kurdi u Iraku i Siriji su se pridružili američkim snagama. Nadali su se da će njihova odana služba SAD rezultirati na kraju rata nezavisnom državom Kurda
- Ali, to se nije dogodilo. Bela kuća je 2019. dala zeleno svetlo Turskoj da izvrši invaziju na severu Sirije, jer se američka vojska premešta u drugu oblast te zemlje
Šta dalje
Ulazak Kurda u rat protiv Irana mogao bi da ima šire posledice. Dok je Iran već rekao da je gađao kurdske grupe u Iraku i da neće tolerisati separatističke pokrete, Turska se protivi uplitanju Kurda u konflikt u Iranu. Predsednik Redžep Tajip Erdogan plaši se da bi turski Kurdi mogli uzeti oružje u svoje ruke i uvući drugu najveća vojska u NATO dublje u sukob sa Iranom, piše “Slejt”.
Prema Pbs.org, s obzirom da Turska, ima sopstveno kurdsko pitanje, pokušaće da utiče na ishod sukoba u Iranu.
Irački Kurdi očekuju i povlačenje SAD iz Irana u narednim nedeljama.
- Naša procena je da ne može biti promene režima bez čizama na tlu, a da SAD ne šalju čizme na tlo - rekao je “Aksiosu” jedan kurdski zvaničnik.
(Uživo) Iran izabrao ajatolaha koji će biti vrhovni vođa: Dubai u grotlu rata, sve više mrtvih, a sve o tome čitajte u našem blogu.
Snažna eksplozija u američkoj ambasadi u Oslu: Opsadno stanje, policija blokirala grad.
Teheran na meti stravičnih udara, ovako izgleda pakao: Nebo crveno, dim okovao ceo grad.
Pada crna kiša u Teheranu: Reporter CNN-a snimio neverovatne prizore nakon napada na Iran.
Haos je upravo stigao u Evropu: Rat se pomerio 6.000 km od Irana.
U toku masovni napad na Emirate: Iran lansirao jato dronova i balističkih raketa.
Šta bi se desilo ukoliko bi izbio nuklearni rat: Samo dve zemlje mogu da prežive.
(Mapa) Iran pokrenuo spiralu smrti: Evo ko ratuje do istrebljenja, karte su bačene.
(Mapa) Iran može da se sveti, a Balkan vrvi od vojske SAD: Ugrožene baze u Grčkoj i na Kosovu.
(Mapa) 10 tempiranih bombi: Iran napada američke baze, ostvaruje se najmračniji scenario.
(Mapa) Iran, div na kolenima: Sve o državi koja ratuje sa Amerikom i Izraelom.
(Mapa) Ormuski moreuz u grotlu rata Irana, Izraela i Amerike: Ako bomba pukne, ceo svet će znati.