Građani su pozvani da sakupljaju krupna zrna grada, zamrznu ih i prijave istraživačima kako bi pomogli nauci.
Zrna grada veća od četiri centimetra, posebno nepravilnog oblika, su od posebnog interesa za istraživače.
Meteorolozi su pozivali građane da pomognu naučnim istraživanjima tako što će posle oluje prikupiti krupna zrna grada, zamrznuti ih i prijaviti istraživačima. Cilj je bolje razumevanje nastanka grada i preciznije prognoziranje ovih opasnih vremenskih pojava.
Radna grupa Instituta za meteorologiju i istraživanje klime pri Tehnološkom institutu u Karlsrueu (KIT) u Nemačkoj već godinama prikuplja uzorke grada kako bi ih detaljno analizirala i izmerila.
Naučnici mole građane da sačuvaju zrna grada veličine loptice za golf, odnosno prečnika oko četiri centimetra ili veća. Preporučuje se da se svako zrno pojedinačno umota i stavi u zamrzivač. Nakon toga, uz fotografije, građani mogu da pošalju prijavu putem imejla, a istraživački tim će doći i preuzeti uzorke.
Što je grad veći, to je nepravilnijeg oblika
Istraživači žele da saznaju više o tome kako nastaju zrna grada i kako su raspoređena unutar olujnih oblaka. Takva saznanja mogla bi da doprinesu preciznijim kratkoročnim prognozama i boljoj proceni štete koju izazivaju gradonosne oluje.
Oblik zrna grada utiče na način na koji se ono topi, pada ka zemlji i kako ga registruju meteorološki radari.
"Svi ovi faktori imaju značajan uticaj na modelovanje i prognoziranje gradonosnih oluja", navode iz KIT-a.
Kako zrna grada postaju veća, njihov oblik je sve manje sferičan, a površina sve složenija. Zbog toga naučnici izrađuju detaljne 3D skenove uzoraka, koji kasnije služe za pravljenje 3D modela namenjenih laboratorijskim analizama.
Naučnici presecaju zrna grada
Pored spoljnog izgleda, istraživače zanima i unutrašnja struktura zrna grada.
Preseci kroz zrno pružaju jedinstven uvid u njegov sastav i pomažu naučnicima da razumeju razlike između zrna nastalih u istoj oluji, ali i između različitih gradonosnih nevremena.
Neprozirni led sadrži veliki broj sitnih mehurića vazduha koji ostaju zarobljeni kada se kapljice vode gotovo trenutno zalede. Sa druge strane, providni led nastaje kada se kapljice vode duže zadržavaju u tečnom stanju na površini zrna, pa mogu da prodru u sitne pore pre nego što se zalede.
