Kako porodica Kocić iz sela Svirce vodi uspešan biznis na dva hektara zemlje

OD 35 PLASTENIKA DO 400 TONA PARADAJZA Kako porodica Kocić iz sela Svirce vodi uspešan biznis na dva hektara zemlje

paradajz
paradajz

Kvalitet ploda i postojanje semenke su najvažniji za proizvođače, jer to pokazuje zdrav paradajz

Proizvodnja zahteva mnogo rada i odricanja, sa počecima radnog dana u četiri ujutru i berbom dok su temperature niže

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Nema ukusa koji više podseća na leto od domaćeg paradajza. Za jedne je nezaobilazan sastojak salate, dok je za druge rezultat svakodnevnog rada, ulaganja i borbe da proizvodnja opstane.

Kako nastaje jedan od omiljenih ukusa u Srbiji i kroz koliko ruku prođe pre nego što stigne do potrošača, proverili smo na porodičnom gazdinstvu Kocić u selu Svirce kod Leskovca.

Čeri, crveni, žuti, crni, volovsko srce, šljivar, domaći – paradajz dolazi u različitim oblicima i sortama, a koristi se za salate, kuvanje, sosove, sokove i zimnicu. U leskovačkom kraju, poznatom po povrtarskoj proizvodnji, ovaj plod predstavlja važan deo svakodnevnog života mnogih domaćinstava.

.
.

Na gazdinstvu Kocić paradajz se proizvodi na dva hektara zemlje, u 35 plastenika. Kroz četiri sadnje godišnje posadi se oko 40.000 korena, a proizvođači uberu i do 400 tona paradajza.

- Paradajz svuda može da uspe, čak i u saksiji. Samo kada je čovek zainteresovan. Treba nešto i da voliš da bi ti se vratilo. Moraš da budeš zaljubljen u to, kaže Aleksandar Kocić.

Ipak, proizvodnja paradajza zahteva mnogo rada i odricanja. Dok većina ljudi još spava, za proizvođače na jugu Srbije radni dan već uveliko traje.

- Teško je. Svaki dan ustajem u četiri ujutru, ležem u 10 uveče i tako svaki dan otkako je krenuo paradajz. Umorno izgleda svaki dan, ali borimo se nekako – kaže Dušan Kocić.

Berba počinje rano ujutru, dok su temperature niže.

.
.

- Beremo dok je hladnije, do 11, pola 12, a onda smo svi u hali, pakujemo robu i vozimo kupcima, objašnjava Aleksandar Kocić.

Za proizvođače je kvalitet najvažniji, a jedan detalj posebno ističu.

- Paradajz mora da ima semenku. Bez semenke, kada kupite paradajz, nešto nije u redu – kaže Kocić.

Ipak, kada dođe vreme prodaje, najveći izazov nije proizvodnja, već cena.

.
.

- Samo nam fali da se cena poboljša i radili bismo još više. Mi seljaci sve što zaradimo uložimo u našu zemlju, u naše selo. Ne ulažemo dalje. Ali za to nam trebaju bolje cene – kaže Dušan Kocić.

Iza svake gajbice paradajza stoje sati rada, ulaganja i briga o proizvodnji. Proizvođači poručuju da se trud na kraju najviše vidi upravo u kvalitetu ploda koji stiže na trpeze potrošača.

paradajz
paradajz (Foto: Željka Knežević / Ringier)
.
. (Foto: N.B. / Ringier)
.
. (Foto: Nenad Mihajlović / Ringier)
.
. (Foto: Pelagija / shutterstock)
Izdvajamo za vas
Više sa weba