"Svet je prvi put u ovom veku napravio korak unazad"! Bil Gejts upozorava: I deca plaćaju cenu
Gejts najavljuje značajna ulaganja kroz filantropske inicijative i poziva na globalnu saradnju
Smrt dece mlađe od pet godina predstavlja ozbiljan indikator prekida napretka
Osnivač Majkrosofta i jedan od najuticajnijih svetskih filantropa, Bil Gejts, upozorava da su smanjenja međunarodne pomoći prošle godine dovela do povećanja smrtnosti dece, prvi put u ovom veku. Uprkos teškoj godini i globalnim političkim podelama, Gejts tvrdi da i dalje postoji razlog za optimizam - ali uz jasno upozorenje da bi narednih pet godina moglo biti ključno.
Prošla godina nije išla onako kako se Gejts nadao. Kao filantrop koji je posvetio milijarde dolara poboljšanju zdravlja i obrazovanja u siromašnim zemljama, kao i borbi protiv klimatskih promena, Gejts je mogao samo da posmatra kako administracija predsednika Donalda Trampa drastično smanjuje ugovore o stranoj pomoći.
Suosnivač Majkrosofta javno je kritikovao politiku smanjenja troškova, koja se uglavnom sprovodi kroz takozvani Odeljenje za efikasnost vlade (DOGE), na čijem je čelu Ilon Mask. Gejts je upozorio da takvi potezi mogu direktno dovesti do smrti dece, što je Mask odbacio tražeći konkretne dokaze.
U svom godišnjem pismu, osnivač Fondacije Gejts ostaje oprezno optimističan, ali ne ulepšava stvarnost:
„Verujem da će svet nastaviti da se poboljšava – ali je sada teže to videti nego što je bilo dugo vremena.“
Ono što ga najviše pogađa, kaže on, jeste da je svet prošle godine nazadovao po jednom od ključnih pokazatelja napretka – broju smrtnih slučajeva dece mlađe od pet godina.
„Tokom proteklih 25 godina, taj broj je opadao brže nego ikada u istoriji. Ali 2025. godine, prvi put u ovom veku, došlo je do povećanja – sa 4,6 miliona u 2024. na 4,8 miliona u 2025. Ovo povećanje je direktno povezano sa manjom podrškom bogatih zemalja siromašnima.“
Alarmantne projekcije
Prema izveštaju „Golkeepers“, koji je Fondacija objavila prošlog meseca, dodatnih 12,5 miliona smrtnih slučajeva dece moglo bi se dogoditi do 2045. godine ako se zdravstvena pomoć (uključujući državnu potrošnju) smanji za 20% u odnosu na nivoe iz 2024. godine. Projekcije se zasnivaju na modelima Instituta za metriku i evaluaciju zdravlja (IHME).
Ipak, Gejts insistira da nije izgubio veru u budućnost:
„Ljudi me često pitaju kako ostajem optimističan u vreme toliko izazova i polarizacije. Moj odgovor je jednostavan: ostajem optimističan jer vidim šta će inovacije ubrzane veštačkom inteligencijom doneti.“
Ali taj optimizam, naglašava on, ima rok trajanja.
„Narednih pet godina biće teške dok pokušavamo da se vratimo na pravi put i proširimo upotrebu novih alata za spasavanje života. Koliko god da je prošla godina bila teška, ne verujem da se vraćamo u mračni vek.“
Gejts veruje da bi se u narednoj deceniji svet mogao ne samo oporaviti, već i ući u novu eru neviđenog napretka.
Filantropija kao poslednja linija odbrane
Tokom 2025. godine, Gejts je najavio filantropski „ispucaj na Mesec“ vredan 200 milijardi dolara – odluku da praktično celokupno svoje bogatstvo, oko 100 milijardi dolara, donira Fondaciji. To je najveća filantropska obaveza u modernoj istoriji, sa jasnim pravilom: sredstva moraju biti potrošena u narednih 20 godina.
Njegova posvećenost filantropiji traje decenijama. Još 2010. godine, zajedno sa svojom tadašnjom suprugom Melindom Frenč Gejts i Vorenom Bafetom, pokrenuo je inicijativu „Giving Pledge“, kojoj su se kasnije pridružili mnogi drugi milijarderi.
Sada poziva i ostale najbogatije ljude da pojačaju svoj angažman:
„Ova ideja da se prema drugima ophodimo onako kako bismo želeli da se prema nama ophode ne odnosi se samo na to da bogate zemlje pomažu siromašnima. Ona mora da uključuje i filantropiju bogatih pojedinaca – kako na domaćem tako i na globalnom nivou.“
Prema izveštaju organizacije Oksfam, broj milijardera u svetu povećao se na 2.769 u 2024. godini, sa 2.565 godinu dana ranije, dok se procenjuje da bi u narednoj deceniji čak pet ljudi moglo da dostigne status trilionera.
Na kraju, Gejts kaže da smanjenja pomoći neće biti brzo poništena, iako iznose manje od 1% BDP-a čak i u najdarežljivijim zemljama:
„Ipak, ključno je da vratimo barem deo tog finansiranja. U suprotnom, cena će se meriti ljudskim životima.“
(Fortune)