Ako ovo govorite ljudima koji se žale, pravite VELIKU GREŠKU: Kažu da preuzimate njihove BOLESTI I KARMU

  • Ponavljani ovakvi razgovori mogu izazvati fizičku reakciju i navesti vas da gledate život kroz prizmu negativnosti
  • Stalno spasavanje takvih osoba može dovesti do koruminacije i pojave pojačane anksioznosti kod vas

Posle razgovora sa nekim ljudima osećate se kao da vam je neko isisao svu energiju. Naizgled se nije dogodilo ništa posebno, ali ostajete iscrpljeni, neraspoloženi i uz to vas prati osećaj krivice jer mislite da niste bili dovoljno velika podrška. Zvuči poznato?

Šta nikada ne treba govoriti ljudima koji se žale
Šta nikada ne treba govoriti ljudima koji se žale Foto: Antonio Guillem / shutterstock

Psiholozi objašnjavaju da to nije samo običan umor. Reč je o emocionalnom prenošenju stresa, kada tuđe negativne emocije lako prelaze na vas. Vremenom možete primetiti da osoba nije došla po savet ili rešenje, već da bi se rasteretila, i to tako što će svoj teret preneti na vas.

Zašto se ljudi stalno žale?

Žalba često nije molba za pomoć, već način da osoba izbaci nagomilanu napetost. Dok govori o svojim problemima, ona oseća olakšanje, ali sagovornik preuzima deo tog emocionalnog opterećenja.

Ako se takvi razgovori često ponavljaju, vaš organizam može početi da reaguje kao da je susret sa tom osobom stresna situacija. Osim toga, mnogim ljudima koji se stalno žale potrebno je da čuju potvrdu da je svet nepravedan i da je sve loše. Ako se bez razmišljanja složite sa njima, lako možete početi da gledate život kroz istu prizmu.

Još je veći problem kada pokušavate da ih "spasete". Tada nesvesno preuzimate ulogu besplatnog terapeuta, a osećaj odgovornosti za tuđe emocije postaje sve veći.

Rečenice koje bi trebalo da izbegavate

Neke dobronamerne fraze mogu imati potpuno suprotan efekat:

  • "Biće sve u redu." Ova rečenica trenutno umiruje, ali ne podstiče osobu da potraži rešenje.
  • "Piši mi kad god ti zatreba." Time ostavljate utisak da ste uvek dostupni, bez ikakvih granica.
  • "Nije to ništa, izdrži." Ovakav odgovor može umanjiti značaj emocija i kod druge osobe i kod vas samih.

Kada se neko navikne da ste mu stalni izvor utehe, može prestati da traži rešenja za svoje probleme i umesto toga očekivati da ga svaki put emocionalno "spasavate".

Kako telo reaguje na tuđi stres?

Emocije ne doživljavamo samo u mislima, već i kroz telo. Čak i kada racionalno znate da problem nije vaš, organizam reaguje na tuđ ton glasa, izraz lica i napetost.

Zbog toga se mogu javiti:

  • glavobolja,
  • napetost u vratu i ramenima,
  • nesanica,
  • osećaj iscrpljenosti i praznine.

Psiholozi ovaj obrazac često povezuju sa pojavom poznatom kao koruminacija – neprestanim zajedničkim "prežvakavanjem" istih problema, koje ne vodi ka rešenju, već dodatno pojačava anksioznost.

Pogledajte BONUS video:

Pridružite se

Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.

Žena.rs
Žena.rs
Google News