Realan rizik ne dolazi od genitalnog kontakta sa daskom šolje, već od prljavih ruku
Prekrivanje daske papirom i čučanje iznad šolje ne štite, a mogu čak da budu štetni
Iako instinkt nalaže maksimalan oprez pri ulasku u javne toalete, prava opasnost po zdravlje ne krije se tamo gde je većina traži – na samoj dasci toalet šolje, već na mestima koja se retko primećuju.
Kada se uđe u javni toalet koji svakodnevno koriste stotine ljudi, osećaj nelagode je gotovo neizbežan. Pogled na tragove urina i specifični mirisi telesnih tečnosti često rezultiraju ekstremnim merama opreza: vrata se otvaraju laktom, voda pušta nogom, a daska prekriva slojevima papira.
Ipak, mikrobiolozi tvrde da je realan rizik od infekcije putem kontakta kože i daske drastično manji nego što se u narodu veruje.
Da li je kontakt sa daskom WC šolje zaista opasan
Prvo i glavno pitanje je: da li zaista možemo da se zarazimo samo sedenjem na toalet šolji? Nauka po ovom pitanju nudi prilično umirujući odgovor.
- Teoretski, da - možete da se zarazite sa daske toalet šolje, ali je rizik zastrašujuće nizak - precizira prof. dr Džil Roberts, profesorka javnog zdravlja i mikrobiologije na Univerzitetu Južne Floride.
Iako vizuelno može da deluje odbojno, daska je retko izvor infekcije koji bi trebalo da izaziva ozbiljnu zabrinutost.
Polne bolesti: Šta (verovatno) ne može da se dobije sa daske
Strah od dobijanja polno prenosivih bolesti preko daske za toalet šolju je jedan od najstarijih mitova. Naime, većina bakterija i virusa, poput onih koji izazivaju gonoreju ili hlamidiju, ne mogu dugo da prežive van ljudskog tela, a kamoli na hladnoj, tvrdoj površini poput daske na WC šolji.
Zato se smatra da se većina polno prenosivih bolesti može da se prenese samo direktnim kontaktom genitalija i razmenom telesnih tečnosti.
- Neko bi morao da ima neverovatnu nesreću da prenese tuđe sveže telesne tečnosti direktno sa daske na genitalije, bilo rukom ili toalet papirom, da bi bio u opasnosti. Kada bi daske za toalet šolju lako prenosile polno prenosive bolesti, viđali bismo ih kod dece i ljudi koji još nisu seksualno aktivni, što nije slučaj - uverava prof. dr Roberts.
Bolesti krvi i urinarne infekcije
Slična situacija je i sa bolestima koje se prenose krvlju, poput hepatitisa ili HIV-a.
- Za početak, ako biste videli krv na dasci WC šolje svakako je ne biste koristili. U svakom slučaju, prenos patogena preko krvi nije lak u odsustvu seksualne aktivnosti ili injekcije kontaminiranim iglama - kaže prof. dr Roberts.
Podjednako je malo verovatno da dođe do zaraze infekcijom urinarnog trakta samo sedenjem na WC šolji.
- Infekcije urinarnog trakta mogle bi da se dobiju samo ako ste preneli feces sa daske WC šolje u urinarni trakt, ali za to bi bila potrebna velika količina fecesa. Mnogo je verovatnije da se ove infekcije razviju usled brisanja stolice preblizu genitalija - upozorava prof. dr Roberts.
Izuzeci koji zahtevaju oprez: HPV i herpes
Iako je većina patogena na dasci bezopasna, postoje izuzeci kod polno prenosivih infekcija. Među najotpornijim i najupornijim izdvajaju se humani papiloma virusi (HPV), koji između ostalog, izazivaju genitalne bradavice, ali i rak grlića materice, analni karcinom, rak grla i druge bolesti. Ovi virusi na površinama prežive i do nedelju dana.
- Ovi virusi su veoma mali i imaju veoma stabilne proteinske ljuske koje im daju duži rok trajanja u okruženju - objašnjava prof. dr Karen Dus, profesorka mikrobiologije i imunologije na Univerzitetu Turo u Nevadi.
HPV može da preživi na površinama i do nedelju dana, i otporan je na obična sredstva za dezinfekciju ruku. Ipak, on prodire u telo samo ako postoji oštećenje kože, poput osipa ili rane, a i tada se gotovo isključivo prenosi direktnim kontaktom koža na kožu, kao što je oralni, analni i vaginalni seksualni odnos.
- Slično tome, teoretski, neko sa genitalnim herpesom koji ima pogoršanje bolesti mogao bi da izbaci virus na dasku toaleta, a naknadni korisnici mogu da budu u opasnosti ako imaju oštećenje kože ili imunosupresivan imunitet. Ali to je malo verovatno - kaže dr Danijel Atkinson, lekar opšte prakse sa fokusom na seksualno i reproduktivno zdravlje u Velikoj Britaniji.
Čučanje i prekrivanje daske papirom: Pomaže li ili odmaže
Prema anketi istraživačke grupe "YouGov" iz 2023. godine, oko 63 odsto ljudi koristi javni toalet sedeći, ali polovina njih prethodno obloži dasku papirom. Istovremeno, 20 odsto korisnika bira strategiju čučanja iznad šolje (tzv. "lebdenje").
Ipak, naučni dokazi sugerišu da ove metode ne pružaju zaštitu, štaviše - mogu da nanesu više štete nego koristi. Toaletni papir i namenske navlake su porozni materijali kroz koje mikroskopske klice prolaze bez ikakvih poteškoća, čineći ovu barijeru vizuelnom utehom, a ne stvarnom zaštitom. Sa druge strane, "lebdenje" iznad šolje može da bude štetno po zdravlje karlice.
- Kada žene lebde iznad toaleta da bi mokrile, one kontrahuju mišiće karličnog dna. To ometa protok urina, vrši nepotreban pritisak na karlicu i može da dovede do nepotpunog pražnjenja bešike, što povećava rizik od infekcija urinarnog trakta - ističe dr Stefani Bobinger, klinički specijalista za zdravlje karlice u Medicinskom centru Veksner Univerziteta u Ohaju.
Pravi problem: Put od ruku do usta
Realan rizik u kupatilu ne dolazi od genitalnog kontakta sa daskom, već od kontaminiranih ruku koje dodiruju lice. Zbog toga je pranje ruku nakon odlaska u toalet od neprocenljivog značaja.
- Opasnost dolazi od ruku koje dodiruju dasku WC šolje i kontaminiraju se bakterijama ili virusima iz malih čestica vaših ili tuđih telesnih supstanci – a zatim dodirujete lice i usta tim prljavim rukama. Dakle, pretnja nije za zadnjicu, već za usta od vaših ruku - kaže za BBC prof. dr Roberts.
Za početak, čestice fekalija na dasci toalet šolje mogu da sadrže patogene kao što su:
Kada se ovi patogeni progutaju, mogu da dovedu do gastrointestinalnih simptoma kao što su dijareja, mučnina i povraćanje. Posebno opasan je norovirus, koji izaziva teške gastrointestinalne tegobe. Ovaj virus je izuzetno otporan, može da preživi i do mesec dana na površinama, a za infekciju je dovoljno svega 10 do 100 čestica.
Da li je javni toalet prljaviji od kućnog
Suprotno uvreženom mišljenju, iznenađujuće je da javni toaleti nisu najprljavija mesta - često su čistiji od onih u kućama.
- U Sjedinjenim Državama, kućni toaleti su daleko zarazniji nego javni koje smo proučavali u sklopu istraživanja na univerzitetu. Tako da je verovatno bezbednije koristiti javni toalet nego kod kuće - tvrdi prof. dr Čarls Gerba, profesor virusologije na Univerzitetu u Arizoni.
- Ekipe za čišćenje u javnim objektima brišu površine nekoliko puta dnevno, dok se u domaćinstvima to najčešće radi jednom nedeljno. Idealno bi bilo čistiti kućni toalet na svaka tri dana kako bi se nivo patogena držao pod kontrolom - savetuje prof. dr Gerba.
"Kijanje u toaletu": Opasnost u vazduhu
Jedan od najopasnijih načina širenja zaraze je mlaznica koja nastaje prilikom ispiranja WC šolje, odnosno puštanja vode. Kada se voda pusti, aerosolizovane klice se izbacuju iz šolje direktno u vazduh i na okolne površine.
- Matematički modeli sugerišu da 40-60 odsto čestica prisutnih u šolji putuje kroz vazduh - navodi prof. dr Gerba, nazivajući ovaj fenomen "kijanje u toaletu".
Ove čestice sleću na kvake, držače papira i pod, koji je zapravo najzaraznija površina u kupatilu. Čak i virusi gripa, koji se šire kašljanjem i kijanjem, mogu se naći na ovim mestima. Studija iz 2021. godine u časopisu "Scientific reports" pokazuje da se na ovaj način šire spore bakterije klostridije (Clostridioides difficile), koje se lako udišu.
Kako se zaštititi: Zlatna pravila higijene
Da bi se rizik sveo na minimum, stručnjaci su saglasni da je ključ u jednostavnim, ali doslednim navikama:
- Pravilno pranje ruku: Dok većina pere ruke samo 11 sekundi, preporuka je minimum 20 sekundi sapunom.
- Kombinovana zaštita: Najbolju zaštitu pruža pranje ruku sapunom, a potom nanošenje sredstva za dezinfekciju na bazi alkohola.
- Izbegavanje mobilnih telefona: Patogeni iz vazduha sleću na ekran, a telefon se kasnije prislanja uz lice, čime se anulira svako pranje ruku.
- Poklopac na WC šolji: Iako zatvaranje poklopca deluje logično, istraživanje prof. dr Gerba pokazuje da virusi izlaze kroz proreze sa strane, a dodirivanje samog poklopca samo povećava šansu za kontaminaciju prstiju (izvor: The University of Arizona).
Iako kupatila nikada neće biti potpuno sterilna, nauka poručuje da daska na šolji nije izvor zaraze kojeg se treba plašiti. Pažnja treba da bude usmerena na čiste ruke i svest o tome šta se dodiruje nakon izlaska iz toaleta.