Da li je opasno jesti sirovo testo i smesu za kolače: Rizici i simptomi trovanja

Nije mu lako odoleti, ali "živo" testo je opasna zamka: Lizanje kašike iz smese za kolače može da košta zdravlja

0
Uzimanje sirovog testa ili smese za kolače može da izazove trovanje hranom
Uzimanje sirovog testa ili smese za kolače može da izazove trovanje hranom

Nikada ne treba jesti testa za kolačiće, torte, palačinke ili picu pre nego što se termički obrade

Glavni rizik ne potiče samo od sirovih jaja, već i od brašna koje može da sadrži ešerihiju i salmonelu

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Iako generacije pamte degustaciju sirove smese za kolače kao najslađi deo pripreme poslastica, stručnjaci upozoravaju da se iza tog bezazlenog zalogaja krije opasan rizik od teških bakterijskih infekcija.

Lizanje lopatice ili mutilice nakon pripreme smese za torte i poslastice, kao što su palačinke ili bakin kolač, mnogima je omiljena kuhinjska tradicija. Međutim, medicinska struka je jasna: sa degustacijom treba sačekati dok se kolači potpuno ne ispeku.

Opasnost koja vreba iz sirovog, u narodu poznatog kao "živog" testa, nije samo teoretska: brojni slučajevi trovanja hranom potvrdili su da ova navika može da bude ozbiljan rizik po zdravlje.

Zašto ne treba jesti "živo" testo

Najveća zabluda u vezi sa sirovim testom jeste uverenje da su jaja jedini potencijalni izvor zaraze.

Međutim, primarni i često potpuno zanemareni rizik dolazi od najosnovnijeg sastojka – brašna. Iako ovaj pahuljasti beli prah deluje sterilno, u prehrambenoj industriji on se tretira kao potencijalno opasna sirova namirnica.

Bakterije poput ešerihije koli i salmonele mogu da prežive proces mlevenja i dospeju direktno u kuhinju
Bakterije poput ešerihije koli i salmonele mogu da prežive proces mlevenja i dospeju direktno u kuhinju

Žitarice od kojih se brašno pravi uzgajaju se na otvorenim poljima, gde su direktno izložene spoljnim uticajima. Blizina stoke i divljih životinja, čiji izmet može da kontaminira useve, stvara realnu opasnost od prisustva patogenih bakterija. Tokom standardne obrade, pšenica se žanje i melje, ali se krajnji proizvod u prodavnicama obično ne podvrgava procesima sterilizacije koji bi uništili bakterije poput ešerihije koli (E. coli) ili salmonele.

- Kuvanje, pečenje u rerni, prženje i zagrevanje u mikrotalasnoj pećnici su uobičajeni koraci tokom pripreme hrane koji ubijaju bakterije. Ali, pošto sirovo testo ne prolazi nijedan od ovih koraka, potencijalno može da bude kontaminirano, i to je zabrinjavajuće - upozorava Bet Červoni, registrovana dijetetičarka i doktorka nauka u Klivlendskoj klinici.

Podaci američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ukazuju na to da je od 2016. godine zabeleženo više epidemija ešerihijom povezanih sa brašnom, koje su rezultirale stotinama obolelih, pri čemu je veliki broj pacijenata potvrdio upravo konzumaciju sirovog testa ili smese za kolače.

Dodatna opasnost: Šta se krije unutar i na ljusci jajeta

Sirova jaja, koja su neizostavan deo većine recepata, dodatno povećavaju rizik
Sirova jaja, koja su neizostavan deo većine recepata, dodatno povećavaju rizik

Sirova jaja, koja čine osnovu većine recepata za torte i kolače, dodatno komplikuju bezbednosni profil nepečenog testa.

Salmonela može da dospe u jaja na dva načina:

  • direktnim prenosom sa zaražene živine pre formiranja ljuske
  • ili kontaktom sa spoljnom sredinom i izmetom kokošaka, pri čemu bakterije ostaju na samoj površini jajeta.

Rizik je posebno visok kod osetljivih grupa populacije - decu, trudnice, starije osobe i pacijente sa kompromitovanim imunološkim sistemom, kod kojih trovanje salmonelom može da izazove teške sistemske komplikacije.

- Kad god konzumirate ili rukujete sirovim jajima, povećavate rizik od trovanja salmonelom. Zaista treba da budete oprezni i preduzmete korake kako biste izbegli kontaminaciju - naglašava Bet Červoni iz Cleveland clinic.

Šta može da se desi ako se jede sirovo testo

Konzumacija sirovog testa izlaže organizam agresivnim patogenima čije se delovanje manifestuje veoma brzo. Uobičajeni simptomi trovanja hranom mogu da se jave već par sati nakon obroka, ali ponekad i dan kasnije:

  • simptomi trovanja salmonelom mogu da se pojave već šest sati nakon konzumiranja,
  • dok se infekcija ešerihijom koli obično razvija u roku od tri dana nakon unosa bakterije u organizam, a ponekad i nakon 10 dana.

Klinička slika varira od blage do izuzetno teške, a najčešći simptomi uključuju:

Najopasnija komplikacija povezana sa određenim sojevima ešerihije koli jeste hemolitičko-uremički sindrom (HUS). Reč je o stanju koje uzrokuje razaranje crvenih krvnih zrnaca i može da dovede do naglog otkazivanja bubrega, što zahteva hitnu hospitalizaciju.

U riziku od razvoja ovog sindroma su mala deca i starije osobe, a najčešći simptomi su:

Sve su ovo znaci smanjenja funkcije bubrega koji zahtevaju hitnu medicinsku negu.

U suprotnom, ovaj sindrom može da ostavi trajne posledice, pa čak i da dovede do fatalnog ishoda.

Rizik za najmlađe: Ni testo za igru nije bezopasno

Upozorenje stručnjaka proteže se i van okvira ishrane. Mnogi roditelji prave domaće testo za igru (vajarstvo) koristeći brašno, so i vodu, verujući da je to bezbednija opcija od kupovnog plastelina.

Međutim, CDC upozorava da čak i takvo testo predstavlja rizik. Deca često stavljaju ruke u usta tokom igre, čime se bakterije iz nepečenog brašna direktno unose u organizam.

Bitno je naglasiti razliku između domaćeg testa i kupovnih proizvoda poput popularnog sladoleda sa komadićima testa za kolače (cookie dough). Reč je o specifičnim poslasticama koje sadrže sitne zalogaje nepečene smese za keks, ali su oni potpuno bezbedni jer se u industrijskoj proizvodnji koristi brašno koje je prethodno tretirano visokim temperaturama uz pasterizovane sastojke koji eliminišu rizik od zaraze.

Saveti za bezbednu pripremu testa i smese za kolače

Da bi se eliminisao rizik od zaraze tokom pripreme pečenih poslastica, dijetetičarka preporučuje strogo pridržavanje sledećih pravila:

  • Potpuna apstinencija od sirove smese: Nikada ne treba jesti testa za kolačiće, torte, palačinke ili picu pre nego što prođu termičku obradu.
  • Precizno pečenje: Pridržavanje uputstava o temperaturi i vremenu pečenja, jer samo dovoljna toplota garantuje uništenje patogena.
  • Izolacija sirovih sastojaka: Čuvanje brašna i jaja podalje od namirnica koje se jedu sveže. Poseban oprez je potreban sa brašnom u prahu koje se lako širi vazduhom i taloži na okolne radne površine.
  • Rigidna higijena ruku i pribora: Obavezno pranje ruku, posuda i mutilica vrelom vodom i sapunom odmah nakon upotrebe.

- Zato se oduprite želji da liznete mutilicu ili lopaticu kada mutite peciva. Ostavite tu poslasticu da se dobro ispeče i uživajte u njoj kada je izvadite iz rerne. Naravno, samo je ostavite da se ohladi - poručuje Bet Červoni.

Trovanje hranom ili stomačni virus: Simptomi identični, ali postoje dve ključne razlike

Buđav sir nije isto što i pokvareno meso: Kada plesan sa hrane može da se skine, a kada je treba baciti

Uzimanje sirovog testa ili smese za kolače može da izazove trovanje hranom
Uzimanje sirovog testa ili smese za kolače može da izazove trovanje hranom (Foto: KONSTANTIN_SHISHKIN / shutterstock)
Bakterije poput ešerihije koli i salmonele mogu da prežive proces mlevenja i dospeju direktno u kuhinju
Bakterije poput ešerihije koli i salmonele mogu da prežive proces mlevenja i dospeju direktno u kuhinju (Foto: Milan Ilić / Ringier)
Sirova jaja, koja su neizostavan deo većine recepata, dodatno povećavaju rizik
Sirova jaja, koja su neizostavan deo većine recepata, dodatno povećavaju rizik (Foto: Alice Musbach / Alamy / Profimedia / Profimedia)
Izdvajamo za vas